USVOJEN JOJ AMANDMAN ZA POMOĆ PROGONJENIM KRŠĆANIMA

Petir: Najglasniji u kritikama su oni 'borci za ljudska prava' koji misle da ista pripadaju samo njima, neke izjave su i jasan znak kršćanofobije

Autor

Daniela Dujmović Ojvan

Od 300-tinjak podnijetih amandmana na proračun, predstavnici Vlade prihvatili su samo četiri, a među njima i onaj  nezavisne saborske zastupnice  Marijane Petir da se unutar Ministarstva vanjskih poslova izdvoji 1,5 milijuna kuna za pomoć progonjenim kršćanima i drugim osobama u potrebi. Petir je za portal Direktno pojasnila svoj amandman u smislu kako će se konkretno realizirati  te komentirala napade i kritike ljevice i dijelova civilnog društva kojima je bila izložena zbog prijedloga za pomoć progonjenim kršćanima.  

24.11.2020. u 13:23
Ispiši članak

"Ova je proračunska aktivnost za pomoć progonjenim kršćanima i drugim osobama u potrebi previđena u proračunu u okviru razvojne suradnje što znači da se odnosi na treće zemlje, dakle riječ je o onim zemljama gdje su islamistički teroristi još uvijek prisutni, kao i o onim državama u kojima vlade ne dozvoljavaju onim studentima koji su kršćani da upišu magisterij ili doktorat. To se prije svega odnosi na Bliski istok, Afriku i jugoistočnu Aziju", pojasnila nam je Petir. 

Stipendiranje mladih kršćana

Predviđena proračunska sredstva su namijenjena za stipendiranje mladih ljudi koji su progonjeni zbog svoje vjere tako da im se omogući studiranje u Hrvatskoj te da steknu potrebna znanja i  potom se vrate u svoju domovinu gdje će pomoći u izgradnji svojih zajednica i demokratskog i tolerantnog društva, dodala je. 

Istaknula je da se taj novac neće slati nikome nego da će se nakon usvajanja proračuna razraditi  precizan model selekcije kandidata i financiranja kako bi bili sigurni da pomažemo onima kojima je pomoć najpotrebnija.

"Proračunska stavka je predviđena u okviru Ministarstva vanjskih i europskih poslova, a u razradi samog modela sudjelovat će i Ministarstvo znanosti i Ministarstvo financija. Proučit će se postojeći modeli drugih država koji takav vid pomoći kroz stipendiranje već imaju i ostvaruju odlične rezultate u provedbi", otkrila je. 

Zanimalo nas je na koji će se način, a što je navedeno u amandmanu, pomoć "usmjeriti na socioekonomski razvoj i izgradnju uništenih kršćanskih zajednica kako bi se kršćane ohrabrilo da ostanu živjeti u svom domu".

Sudjelovanje u izravnim obnovama

Petir je odgovorila da glede pomoći kako bi kršćani ostali u svojim zemljama, Hrvatska bi sudjelovala kroz izravne obnove, primjerice izgradnju razrušene škole. 

"Ono što postoji kao vid razvoje suradnje jest da se pomažu različite međunarodne humanitarne organizacije koje tamo onda provode humanitarne projekte. Naša je ideja da mi konkretno pomažemo kroz izravnu obnovu škola i objekata, a ne da dajemo novac nekoj organizaciji gdje ne znamo kamo ta sredstva završavaju", napominje. 

Petir napominje da je iznos od milijun i pol kuna dostatan za stipendiranje, ali ne i za konkretne obnove.  

"Međutim, zanimljivo da se već javljaju ljudi koji su čuli da je ta stavka u proračunu osigurana i pitaju mogu li i oni pomoć na neki način. Stoga ćemo kada proračun bude izglasan i kad sjednemo razgovarati o modelima vidjeti na koji način ćemo još moći pridonijeti i prikupiti potrebna sredstva. Ali ideja je da se pomogne konkretno onima kojima je pomoć potrebna, a ne da se novac šalje u organizacije", ponavlja. 

Dakle, sredstva su ponajprije namijenjena mladim kršćanima koji su progonjeni zbog svoje vjere kako bi mogli studirati u Hrvatskoj, a ako će biti dovoljno financijskih sredstava onda i za projekte na terenu i to ciljano, ističe Petir. 

Vrijeme je da i Hrvatska pokaže solidarnost

Navodi kako je željela da i Hrvatska pokaže solidarnost jer je progon kršćana tema koja se 'gura pod tepih' i o kojoj se ne želi govoriti iako sva relevantna istraživanja pokazuju da su kršćani najprogonjenija vjerska grupa na svijetu.

"Jedan od sedam kršćana je u progonu i to je strašan podatak. Moramo vidjeti na koji način takve trendove zaustaviti i Hrvatska se sada pridružuje onim zemljama koje žele te da se članak 18. Opće deklaracije o ljudskim pravima poštuje i kroz ovu proračunsku aktivnost osiguravaju se konkretna sredstva za takvu vrstu djelovanja", napominje. 

Otkriva da su primjerice u EU i Francuska,  Mađarska i Poljska dobro razradile takve vidove pomoći, a da je SAD po uzoru na EU razvio cijeli program pomoći. 

Selektivna primjena prava

Komentirajući kritike ljevice i dijelova civilnog društva na predloženi amandman, Petir je rekla da su već uobičajeno najglasniji oni koji su 'glavni' u zaštiti ljudskih prava, ali samo kada se ta prava odnose na skupine kojima oni pripadaju.

"Imamo čestu pojavu da najglasniji zagovornici ljudskih prava koji su svoj imidž i poslovnu prezentaciju izgradili upravo na tome kako se zalažu za ljudska prava, da onda kada treba štititi ljudska prava onih koji drugačije misle od njih,  padaju na testu. Oni su selektivni u zaštiti ljudskih prava, oni misle da treba štititi ljudska prava samo nekih, ali ne i svih. Tako da ja takvim pojavama ne bih davala preveliku pozornost u javnosti, jer neke izjave i komentare bih čak okarakterizirala kao jasan znak kršćanofobije", zaključila je Petir. 
 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.