Petir misli da je jedno pitanje nezaobilazno: 'Kako to nije tema kada govorimo o femicidu?'

Za početak je objasnila što se promijenilo otkad je femicid uveden kao kazneno djelo te je otkrila smatra li da smo napredovali u zaštiti žena od nasilnika. "Pravo na život temeljno je ljudsko pravo. Utvrđeno je to Općom deklaracijom o ljudskim pravima UN-a, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, mnogobrojnim međunarodnim dokumentima i deklaracijama kao i Ustavom Republike Hrvatske", započela je Petir pa je dodala kako demokratsko potvrđivanje znači potvrđivati se u zaštiti onih koji su najslabiji ili koji su bez glasa.

"Kao što je važno načelo štititi manjinu i to predstavlja dokaz demokratske zrelosti većine, tako je i štititi svako ljudsko biće od začeća do prirodne smrti, dokaz demokratske zrelosti većine", istaknula je saborska zastupnica pa je naglasila kako je na to željela podsjetiti prije nego li odgovori na naša pitanja o femicidu jer neke djevojčice nisu niti postale žene zato što im je oduzeto pravo da se rode. "Moje pitanje je kako to nazvati i kako je moguće da u raspravi o ljudskim i ženskim pravima to uopće nije tema?!".

Podsjetila je kako je Uprava kriminalističke policije u suradnji s Policijskom akademijom 2016. godine započela desetogodišnje istraživanje analizom predmeta svih policijskih postupanja u slučajevima ubojstva žena. "Završetak istraživanja planiran je s krajem 2025. godine. Ukupni uzorak do sada obrađenih podataka ovog istraživanja obuhvaća kaznena djela ubojstava i teških ubojstava žena evidentiranih u razdoblju od 2016. do 2020. godine što u konačnici iznosi ukupno 77 žena - žrtava kaznenih djela ubojstva i teškog ubojstva", otkrila nam je.

FOTO: HINA/Lana Slivar Dominić

Petir komentirala rezultate nakon što je femicid uveden kao kazneno djelo u RH 

Istaknula je da to iznosi 44 posto od ukupnog broja kaznenih djela ubojstava u tom razdoblju (175 ubojstava) počinjenih u Republici Hrvatskoj. "Prema dostupnim podacima, u 2023. godini nastavljen je ukupni pad broja ubojstava žena, koji bilježimo od 2020. godine, no i da se dogodi i jedno ubojstvo, ono je previše. Hrvatska je jedina država članica koja je femicid , odnosno ubojstvo žena, ugradila u kazneni zakon i uvela kažnjavanje onih koji su na bilo koji način povezani s ubojstvom žena u užoj ili široj obiteljskoj zajednici", pojasnila nam je Petir.

Dodala je kako je ta odredba u primjeni kratko vrijeme. "Teško je dati ocjenu je li ona na bilo koji način doprinijela smanjenju broja žrtava, no sasvim sigurno je rasprava o tome doprinijela osvještavanju cjelokupnog društva da postoji problem s kojim se moramo uhvatiti u koštac na razini svih institucija i društva u cjelini", istaknula je pa je zatim pojasnila kako se stvari dodatno mogu poboljšati kako bi se žene zaštitile u najvećoj mogućoj mjeri.

"Kako bi se stanje promijenilo na bolje, nije dovoljan samo zakon već nasilnike treba kazniti, a njihove žrtve zaštititi, no ono što je još važnije, moramo graditi društvo u kojem će nasilja i žrtava biti što manje. Za to nam je potrebna sustavna prevencija, edukacija stručnjaka na svim razinama, učinkovita reakcija nadležnih institucija od policije, centara za socijalnu skrb do sudova, ali najvažnije je kako odgajamo djecu te učimo li ih da jedni druge moramo uvažavati i poštivati te da probleme ne smijemo rješavati nasiljem već dijalogom ili putem nadležnih institucija", poručila je Petir za Direktno.

FOTO: HINA/Edvard Šušak

'Kakve su nam obitelji, takvo će nam biti društvo'

"Zato je silno važna institucionalna podrška svim hrvatskim obiteljima jer one su prva škola međuljudskih odnosa i u obiteljima se djecu uči kakvi ljudi moraju biti", kazala nam je pa je dodala kako je usklađivanje privatnog i poslovnog života naš prioritet kako bi roditelji imali vremena za svoju djecu i supružnici jedni za druge te sami za sebe. "Kakve su nam obitelji, takvo će nam biti i društvo. Ne treba ovdje zanemariti niti ulogu škole", nastavila je.

Objasnila je kako u školi nastavnici preko promjene ponašanja djece također mogu uočiti određena odstupanja koja mogu biti signal da postoje  problemi koji se možda mogu otkloniti ako se na vrijeme reagira. Dodala je kako ponekad djeca postaju nasilnici zato što su izložena nasilju u obitelji ili pak izrugivanju i nasilju od svojih vršnjaka. "Sustav to ne prepoznaje, ne štiti ih i ne pruža im dovoljnu podršku", poručila nam je Petir za kraj. 

O slučaju iz osječkog KBC-a oglasila se pravobraniteljica: 'Nema zaštite pacijentica'

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama u Republici Hrvatskoj obilježava se od 2004. godine, kada su 22. rujna, tijekom brakorazvodne parnice na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu ubijene sutkinja Ljiljana Hvalec, stranka u postupku Gordana Oraškić i njena odvjetnica Hajra Prohić. Ubio ih je suprug stranke Mato Oraškić te teško ozlijedio sudsku službenicu Stanku Cvetković.