'TREBA ZATVORITI GRANICE'
PETI DAN Raspudić: Dio medija i nevladinih udruga potiču krijumčarenje migranata; Bobić: Paranoidna desnica plasira mitove, ne treba vojska na granicama
U petak navečer na HRT-u 3, gledali smo još jednu emisiju Peti dan.
Teme su bile migranti, bez anestezije u 21. stoljeću te brade i brkovi.
Kod graničnog prijelaza Maljevac, migranti su odlučni u naumu da iz Bosne i Hercegovine, preko Hrvatske odu dalje u zemlje EU.-a.
Svaka medicinska procedura koja je neugodna, morala bi uključivati anesteziju za ublažavanje bolova. Zašto se ti protokoli u hrvatskim zdravstvenim ustanovama danas, u 21. stoljeću, ipak u potpunosti ne poštuju?
I na kraju, jesu li mnogi muškarci spojili ugodno s korisnim i postali ponosni nositelji brade i brkova?
Komentatori su bili Aleksandar Musić, Nino Raspudić, Lana Bobić i Petar Tomev Mitrikeski.
"Problem je eskalirao već prije par tjedana, a vrhunac je bio prosvjed na kojem se okupilo nekoliko tisuća građana Bihaća. Prosvjed je pokazao da su se stvari otele kontroli i da situacija postaje neizdrživa. EU je zatvorio vrata, ne žele ih više primati. U toj igri će nastradati onaj koji se zadnji zatvori, u ovom slučaju BiH koja ne funkcionira.
U Bihaću i okolici ih je nekih deset tisuća. Imamo bijes lokalnog stanovništva, situacija je eskalirala. Trećina njih tamo su iz Pakistana? Kakve to veze ima s izbjeglicama. Nekome je puhnulo da će doći u EU bez dokumenata. Zašto bi se to dopustilo? Ako bi hrvatska policija popustila mogli bi postati hot spot sa stotinama tisućama ljudi koji ne žele ovdje ostati.
U dijelu medija i nevladine scene postoji jedna struktura koja potiče kršenje zakona i krijumčarenje", rekao je o temi migranata kod prijelaza Maljevac, komentator Nino Raspudić.
"Ovo je turobna tema iz svih mogućih kuteva gledanja. Vidimo kako neodgovorna politika može dovesti do toga da su svi u pravu i svi u krivu. Policija je jako nježno reagirala, nisu korišteni pendreci, čak su lagano odgurivali one koji su probili policijski kordon. Ovo sve pričam jer postoje neki ljudi dočekali da policija reagira žešće pa da počnu pričati o fašizmu", dodao je Aleksandar Musić.
Lana Bobić komentirala je činjenicu da su se Slovenija i Mađarska dobro pripremile i zatvorile granice. Treba li slati vojsku na granicu ili policija može to odraditi?
"Ne bih pozivala vojsku na granice. Što se tiče BiH, vrlo je teško doći do te zemlje. Iznimno je težak put, iznimno skup. Ni BiH ni Hrvatska ne mogu rješavati pitanje granica. Potrebna je jedna integrativna politika na razini EU-a. Sada imamo situaciju da se na prostrjelnu ranu od metka se stavlja flaster. Situacija je takva da možemo očekivati daljnju eskalaciju ovakvih situacija. Zatvaranje granica nije rješenje. To je rezultiralo time da ljudi koji žele doći u Europu da su bačeni u ruke krijumčarima.
Ako imate siguran koridor, onda kontrolirate. Kada ste zatvorili granice vi više ne znate tko vam u zemlje ulazi. Jasno je dakle da to nije nikakvo rješenje. Htjela bih upozoriti na širenje moralne panike. Ulasci su puno manji u odnosu na 2015. i 2016. Stalno se govori da se diže stopa kriminala zbog dolaska izbjeglica.
Policije su izdale priopćenja da se nije povećala stopa kriminala. Takve retorike huškačke su propaganda paranoidnih ekstremnih desničara koji tako kupe političke bodove. Migranti i izbjeglice nisu ekonomski naštetili EU-u, a u zemljama koje su ih prihvatile, većina ih je integrirana", rekla je Bobić.
"To nisu točni podaci. Švedska je po silovanjima prva u Europi, a to se događa zbog migranata. Smatram da je jedino rješenje zatvaranje granica. Ne znam zašto bi vojska bila bauk na granici? Mi to nismo izmislili. Merkel ih je pozivala. Mi nemamo kolonijalnu prošlost, mi nismo razvaljivali Siriju. Mađarska i Slovenija su podigle zid , a mi imamo potencijal da postanemo hot-spot. I moguć je konflikt s lokalnim stanovništvom, ovo što gledamo u Bihaću", replicirao je Raspudić.
"Švedska stalno iznosi podatke koji govore da se kriminal nije povećavao. To su mitovi", odgovara Bobić.
"Trebalo je ozbiljno pomoći ljudima tako da jedna država bude prihvatilište. Recimo Turska, ali da joj se daju velika sredstva za hranu, lijekove, smještaj...A ne da im se ono daju 'lunch paketi'", kaže Musić.
Petar Tomev Mitrikeski također se osvrnuo na pitanje migracija.
"Mogu razumijeti zemlju koja želi primiti izbjeglice iz bilo kojeg razloga, kao što je Njemačka. Ali zemlje koje su na putu, njih isto treba razumijeti. Moj je stav jednostavan, ja ću ako mi netko dođe na vrata, ja ću mu dati kruh. A što se tiče države, pa ne može Hrvatska primiti milijun ljudi. Jednostavno ne može. Zato odgovor - zatvorimo granice, nije nelogičan."
"Hrvatska se često poziva na katoličku tradiciju. Moramo ponoviti riječi biskupa Uzinića. 'Kršćanstvo neće biti ugroženo od migranata prema kojima ćemo se ponijeti kao kršćani, već će biti ugroženo od nas kršćana, koji se nećemo ponijeti kao kršćani", replicira Bobić.
"Zločinci koriste djecu pa su tako iz hotela Sedra u Cazinu digli žene i djecu te ih odveli na granični prijelaz. Pa da se tamo snimi kamerama kako su djeca na hladnom itd.", dodaje Raspudić.
"Da su svi na sigurnom i toplom nema uporište u činjeničnom stanju na terenu. Izvještaji govore da nisu sve žene i djeca smješteni u hotelu Sedra u Cazinu", replicira Bobić.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.