MOGUĆA NOVA RECESIJA

Perković: Sve krize unutar EU i izvan nje s vremenom se preliju i na Hrvatsku

Autor

Marijan Opačak

"Što god se dogodi s EU, Hrvatska će dijeliti njenu sudbinu. Čak da Hrvatska nije članica EU to se ne bi promijenilo", rekao je za portal Direktno Branimir Perković financijski analitičar.

21.08.2019. u 14:58
Ispiši članak

Naime, industrijska proizvodnja u Njemačkoj pada već drugi kvartal za redom i ne pokazuje znakove oporavka u ljetnom tromjesečju, konstatirala je u ponedjeljak njemačka središnja banka, upozoravajući na mogućnost tehničke recesije.  O ekonomskoj snazi Njemačke najbolje govori to što njena 84 milijuna stanovnika, što je 16 posto stanovništva EU-a a stvaraju oko 21 posto BDP-a Unije dok izvoz Njemačke čini čak 24 posto izvoza svih članica EU-a.

Također, Hrvatska je među prvih pet država članica EU-a koje realiziraju više od tri četvrtine svog uvoza iz drugih država članica EU-a. Kako bi se recesija najvećeg i najjačeg europskog gospodarstva mogla odraziti na druge zemlje članice Europske unije pa tako i Hrvatsku za portal Direktno komentirao je Branimir Perković koji kaže kako se sve krize unutar EU i izvan nje s vremenom preliju i na Hrvatsku. 

Hrvatska nepripremljena za recesiju

"I prije i poslije formalnog članstva hrvatsko gospodarstvo je bilo tijesno vezano za EU, posebice Njemačku i Italiju. Slabljenje izvoza u Kinu šteti njemačkoj ekonomiji, a to dovodi do slabijeg uvoza Njemačke iz Hrvatske. Ovo, 21. stoljeće, stoljeće je globalne međuovisnosti pa ako gospodarstvo jedne države oslabi domino efektom će oslabiti i gospodarstvo koje možda i nije direktno jako povezano s tom državom zbog toga što će se slabosti prelijevati s države na državu", kaže Perković. 
 
Perković smatra kako je Hrvatska mogla utjecati na to da bude spremnija na mogućnost nove globalne recesije. 

Smatra kako zbog neprovedenih strukturnih reformi prije krize 2008., a onda i poslije, Hrvatska sama sebi produžila krizu na šest godina iako je većina država u roku od dvije-tri godine nadvladala poteškoće i vratile pozitivne stope rasta. 

"No očito Hrvatska nije naučila da se mora strukturno uravnotežiti i pripremiti za takve krize, jer one dolaze u ciklusima, te Hrvatska nije bitno spremnija na krizu danas nego što je bila 2008. Gospodarstvo se donekle reformiralo ali to je više automatska prilagodba samog privatnog sektora jer je bio prisiljen na nju da bi ikako opstao, dok je država svoj posao obavila jako loše", smatra Perković. 

Dodaje kako su hrvatske vlade otežavale proces restrukturiranja i kako reforme koje su provodile nisu bile nedovoljno ambiciozne i spore. 

"Vlade su u vrijeme krize tvrdoglavo odbijale provesti nužne reforme koje su provodile druge države, u smislu poreznog rasterećenja, reforme javne uprave i smanjivanja broja zaposlenih, privatizacije neprofitabilnih državnih poduzeća i neiskorištene državne imovine, smanjivanja javnog duga itd. A kada smo izašli iz krize onda su svi to shvatili kao dodatan signal da nije  potrebna dubinska promjena državne ekonomske paradigme ili bar da s njom ne treba žuriti. Stoga nam opet prijeti situacija da ćemo sami sebi pogoršati efekte globalne krize. 
Današnja ekonomska situacija je takva da sve države ovise o drugima", smatra Perković. 

Slabljenje gospodarstva Kine bi tako moglo biti jedan od okidača recesije u Njemačkoj i EU

Perković vidi poveznicu između trenutnih problema u EU i trgovinskog rata između Kine i Sjedinjenih država. Podsjetio je kako je u prvom kvartalu 2019. izvoz eurozone, napose starijih članica Unije rastao 3,2 posto u odnosu na zadnji kvartal 2018. Rekao je i da su rezultati na razini cijele EU bili bolji te da je izvoz u Kinu i SAD u prvom kvartalu rastao oko 10 posto, puno više u odnosu na prvi kvartal 2018. godine kada je rastao skromnih jedan posto. 

"Očigledno je u početku trgovinskog rata između SAD-a i Kine, EU imala koristi jer je Kina nadomještala uvoz iz SAD-a s uvozom iz EU i obratno. Ali to je bilo na početku, kada trgovinski rat još nije ozbiljnije naštetio gospodarstvima SAD-a i Kine. Sada je situacija drugačija", rekao je Perković. 

Iako bi slabljenje gospodarstva Kine moglo biti jedan od okidača recesije u Njemačkoj i EU, Perković naglašava kako i sama EU ima dovoljno unutarnjih neravnoteža da samu sebe odvuče u recesiju. 

"Brexit je sigurno trenutno najveća nestabilnost. Čak i da je cijeli proces proveden savršeno utjecaj na gospodarstva Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Italije bi bio intenzivan, a činjenica da se sve odvija na kaotičan, nesiguran i neuređen način samo pojačava negativne šokove cijelog procesa. Političke nestabilnosti u Italiji i Francuskoj  isto djeluju destruktivno", kaže Perković i dodaje kako nema potrebe za pretjeranim pesimizmom jer iako je rast BDP-a kvartalno pao s 0,4 posto u prvom kvartalu na 0,2 posto u drugom ipak je godišnji rast još uvijek iznad jedan posto. 

Dodaje kako to nije spektakularno, posebno s obzirom na to da SAD raste dvostruko više, ali nije ni recesija. Čak je i nezaposlenost malo pala, na najnižu razinu u 11 godina. 

Perković podsjeća kako je i godišnja inflacija se također smanjila na 1,1 posto, daleko ispod ciljane stope ECB od 2 posto te kako s obzirom na to valja očekivati da će ECB do kraja godina uvesti dodatan stimulans snižavanjem kamatne stope i otkupom obveznica. 

"EU se suočava s brojnim unutrašnjim i vanjskim neravnotežama te izgleda da neće biti skoro razriješene. Ali umjesto recesije izgleda da EU očekuje stagnacija, u kojoj se EU možda već i nalazi, bar u odnosu na SAD čiji je ekonomski rast zadnjih godina puno snažniji. Hrvatska će dijeliti sudbinu EU, ali će zbog svojih loših ekonomskih politika, koje smo propustili mijenjati dok se to moglo napraviti bezbolnije, sama sebi pogoršati cijelu situaciju", istaknuo je Branimir Perković za Direktno. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.