ANALIZA ZA DIREKTNO

Perković: Brzina kojom se građanima 'uvaljuje' mirovinska reforma podsjeća na partijske dekrete iz doba Jugoslavije

Autor

Marijan Opačak

Najavljena reforma mirovinskog sustava nije ni krenula u redovnu proceduru oko javnog savjetovanja i u saborsko čitanje, a već je izazvala žustre polemike u javnosti. Naravno, najviše su razočarani oni koji će morati raditi duže i više kako bi na kraju svog radnog vijeka imali mirovinu tek nešto veću od iznosa socijalne pomoći, a mnogi će morati posegnuti i za njom kako bi preživjeli. 

23.09.2018. u 11:16
Ispiši članak

Kolumnist i ekonomski analitičar, Branimir Perković rekao nam je kako je 'uvaljivanje' mirovinske reforme građanima Republike Hrvatske - bez prethodne javne rasprave stručnjaka iz područja vezanih za tematiku mirovinskog sustava, od ekonomista do sociologa - skandalozno.

"Toliko dalekosežna reforma koja će utjecati na sve buduće generacije se priprema mjesecima i godinama, analizira s različitih pozicija, ispituju se demografska kretanja, gospodarski tokovi i širi društveni utjecaj, a ne uvodi se dekretom bez da šira stručna javnost utvrdi sve okolnosti i možebitne kratkoročne i dugoročne efekte njene implementacije", smatra Perković. 

Naš sugovornik dodaje  kako je rasprava koja se ipak razvila nastala neorganiziranim reakcijama stručnjaka i građana koji su na vrijeme reagirali kako bi spriječili neke katastrofalne, a najavljene izmjene mirovinskog sustava. "Ali ministarstvo nije ni na koji način to potaknulo ni organiziralo. To je sasvim nedopustivo za moderna demokratska društva i podsjeća više na partijske dekrete iz doba Jugoslavije", smatra ekonomski analitičar. 

"Većina umirovljenika nema se što buniti na visinu mirovina, jer oni te mirovine nisu ni zaradili do kraja, što je naravno samo djelomično njihova odgovornost, a većim dijelom rezultat spleta socio-ekonomskih okolnosti naslijeđenih iz Jugoslavije koji su političari održavali i u Hrvatskoj", smatra Perković.

Perković dodaje kako građani od ovakve reforme mogu očekivati opadanje relativnog iznosa mirovina.

"Činjenica je da su mirovine u trenutnom sustavu sve manje i manje u odnosu na plaću i da je već sada mirovinski sustav neodrživ. Odavno se iz plaća ne uplaćuje dovoljno sredstava ni za održavanje trenutnih mirovina pa se više od 18 milijardi kuna iz državnog proračuna koristi za krpanje mirovinskog sustava, što će narasti na više od 19 milijardi kuna u 2020. godini. 

 

Jednostavno trenutni mirovinski sistem ne može opstati bez daljnjeg snižavanja mirovina, osim ako ne želimo da se sve veći dio državnog proračuna troši na održavanje mirovinskog sustava, što onda znači da će biti manje sredstava za druge rashode. Trenutno gotovo trećina državnog proračuna služi za održavanje raspadajućeg mirovinskog sustava, a ako ga želimo održati trebat ćemo prihvatiti da će to značiti manja izdvajanja iz proračuna za plaće zaposlenima, zdravstvo, socijalnu skrb i ostalo", kaže naš sugovornik. 

Dodaje kako je sve stvar jednostavne matematike i kako premali broj radnika uplaćuje sredstva u mirovinski sustav za preveliki broj umirovljenika.

Naš sugovornik podsjeća kako je broj radnika prema broju umirovljenika počeo padati u drugoj polovici 20. stoljeća, od omjera devet radnika na jednog umirovljenika u 1950-ima, preko 3:1 1980-ih do manje od 1,5:1 na kraju stoljeća. "Razlozi su brojni - od promjene demografskih trendova, odnosno starenja stanovništva i pada broja rođenih, preko zbrinjavanja viška radne snage i kupovanja socijalnog mira kako u Jugoslaviji, ali i u Hrvatskoj kroz umirovljenja", dodao je i objasnio razloge zbog čega sistem matematički više nikako ne može funkcionirati.

"Prema podacima iz 2014., starosnu mirovinu s mirovinskim stažem od 40 i više godina ostvarilo je samo 97.789 umirovljenika što je 7,99 posto od sveukupnog broja korisnika mirovina. To je velik dio razloga zbog čega prosječna mirovina već godinama iznosi manje od 50% prosječne plaće. Očigledno se većina umirovljenika nema što buniti na visinu mirovina, jer oni te mirovine nisu ni zaradili do kraja, što je naravno samo djelomično njihova odgovornost, a većim dijelom rezultat spleta socio-ekonomskih okolnosti naslijeđenih iz Jugoslavije koji su političari održavali i u Hrvatskoj".

Perković dodaje kako za dugoročno održivu reformu, reforma samo mirovinskog sustava neće biti dovoljna. "Reformski pokušaj je bilo uvođenje drugog i trećeg mirovinskog stupa, tj. mirovinskih fondova koji su zamišljeni kao privatno vlasništvo onih koji u njih uplaćuju, a to su radnici. Ali država je postavila ograničenja mirovinskim fondovima u smislu da su obvezni većinu investicija držati u državnim obveznicama. Radi se o financijskoj alkemiji u kojoj je država obvezala radnike da uplaćuju u mirovinske fondove, deklarativno da bi reformirala mirovinski sustav i prebacila ga s državnog na privatni sustav, a ustvari je obvezala te iste mirovinske fondove da državi vrate taj novac kroz kupnju državnih obveznica. To je ustvari bila lažna reforma".

Naš sugovornik smatra kako je sadašnji mirovinski sustav međugeneracijske solidarnosti relikt 19. i 20. st koji više ne može funkcionirati. "Okolnosti su se iz korijena promijenile, a to najbolje pokazuje podatak da je nekada kada se ovakav sustav uvodio čak devet radnika uplaćivalo novac u sustav za jednog umirovljenika, a danas se borimo da 1,2 radnika uplaćuju za jednog umirovljenika. Dakle sustav je postao potpuno neodrživ", objasnio je i dodao kako ipak postoje tri moguća rješenja: "Prvi bi bilo otpuno individualiziranje mirovinske štednje, druga opcija je veliki uvoz radne snage tj. masivna imigracija, a treća je naglo podizanje nataliteta te ubrzana demografska obnova. Od tih opcija treća je najmanje izgledna, iako je možda najprimamljivija, jer bi natalitet trebao oštro porasti u kratkom roku", rekao je Branimir Perković za Direktno. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.