PERCEPCIJA KORUPCIJE UNIŠTAVA HRVATSKU Građani ne vjeruju političarima i sudovima, a slučajeve podmićivanja prijavili bi policiji i medijima

O grijehu struktura govorio je još 1997. godine zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, dok je nedavno o problemu korupcije govorio i mons. Mate Uzinić, riječki nadbiskup koadjutor, a uskoro i metropolit te zapadne crkvene pokrajine.

Za Poslovni.hm Uzinić je kazao: "korupcija je nešto što truje svako društvo, ona je, kako je rekao papa Franjo, gori grijeh od bilo kojeg drugog grijeha, jer ona stvara jedno grešno ozračje. Riječ je o strukturama zla koje zarobljavaju sve koji su uključeni u cijelu tu priču".

Gotovo da nema područja, tj. djelatnosti u kojoj se ne bilježi problem korupcije, no svakako najvidljiviji, ali i najproblematičniji su segmenti sudstvo, državna uprava, policija, prosvjeta, zdravstvo…

Političari su tu naravno pod najvećim svjetlom javnosti, no to ne znači da su ostali slojevi društva imuni ili izuzeti od korupcije, jer svaka radnja ima najmanje dvije strane, onu koja daje i onu koja prima mito. A problem korupcije i navikavanje na korupcije počinje već u djetinstvu, prilikom davanja poklona učiteljici ili odgajateljici u vrtiću.

Sam pojam korupcije označava, prema Transparency Internationalu, zlouporabu određenih ovlasti u privatnu korist, označava pokvarenost.

Korupcija, prema Wikipediji, označava podmitljivost u pravnom smislu kazneno djelo zlouporabe povjerenja ili dužnosti koju se obnaša u upravi, sudskoj vlasti, gospodarstvu, politici, školstvu, kulturi i umjetnosti te u negospodarskim subjektima ili organizacijama, radi stjecanja materijalne ili nematerijalne koristi na koju nema pravnu osnovu. Korupcija označava, najkraće rečeno, potplaćivanje.

Ministarstvo pravosuđa i uprave korupciju navodi kao svako odstupanje od postavljenih normi odnosno zloupotrebu javnih ili službenih ovlasti s ciljem ostvarivanja osobnih probitaka ili probitaka povezanih osoba, bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru.

Hrvatsku je proteklih godina napustilo više desetaka tisuća ljudi. Najveći dio napustio je Lijepu našu iz egzistencijalnih razloga, no dio njih kao motive iseljavanja naveo je i druge razloge. Korupcija je upravo jedan od vodećih.

Demograf Tado Jurić smatra tako da je glavni uzrok iseljavanja nepravda u hrvatskom društvu, odnosno korupcija, klijentelizam i gubitak nade, ocijenivši kako posljedično iseljavanjem raste i razina korupcije.

Istraživanje GONG-a iz 2021. o "Institucionalnim izvorima ukorijenjenosti korupcije u Hrvatskoj" ukazalo je kako je korupcija nužno povezana s političkim institucijama.

Dario Čepo s Katedre za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu zaključio je kako "institucije nisu samo područje ili polje unutar kojih se odigravaju koruptivne prakse, nego svojom strukturom, načinom formiranja, pravilima i normama koje njima upravljaju čine motor koji pogoni koruptivnu praksu na svim razinama političkoga i društvenog djelovanja".

Istraživanje je političke stranke detektiralo kao generatore korupcije.

Prema redovitom godišnjem istraživanju Transparency Internationala se prema percepciji korupcije u pravilu nalazi pri dnu zemalja članica Europske unije, a gotovo da nema područja gdje korupcija nije prisutna.

Primjerice, od anketiranih čak trećina (36 posto) povlačila je veze za korištenje usluga u zdravstvu, a svaki sedmi – gotovo 15 posto anketiranih – prije pandemije Covida-19 – priznalo je davanje mita za usluge u zdravstvu.

Prema posljednjem (travanj 2022. godine) istraživanju EU Barometer, kao jedinstvenog izvora podataka za Europsku uniju, koji potvrđuje veliku raširenost problema korupcije u Hrvatskoj.

The Eurobarometer; Istraživ... by Direktno

Kao glavna područja davanja, odnosno primanja mita i zlouporaba ovlasti navode se političke stranke, političari na svim razinama, kao i dužnosnici koji izdaju građevinske dozvole i odobravaju poslove na javnim natječajima, ali i policija te sudovi.

Kao značajna područja korupcije – više od 40 posto ispitanika – navodi porezne vlasti, zdravstvo i razne inspekcijske službe.

U Hrvatskoj tako primjerice gotovo polovica ispitanika smatra kako je normalno za javnu uslugu dati poklon, a svaki šesti ispitanik smatra kako je za uslugu prihvatljivo dati i novac.

Alarmatni su i postoci koji potvrđuju visoku percepciju korupcije. Jednakih 87 posto ispitanika (na uzorku od 966 osoba) kao uzrok korupcije navode prebliske veze poslovnog sektora i politike te čak korupciju navode kao dio poslovne kulture u Hrvatskoj!

Poražavajuće, čak 81 posto ispitanika smatra kako su političke veze jedini način da se uspije u poslovanju, tj. u poslovnom sektoru!

Zanimljivo je i da ispitanici iz Hrvatske, ako bi prijavili korupciju, učinili bi to prijavom policiji, specijaliziranoj agenciji za borbu protiv korupcije ili medijima. Ispitanici u Hrvatskoj u značajno većoj mjeri vjeruju medijima u odnosu na druge članice Europske unije, što znači da napori hrvatskih medija u razotkrivanju slučajeva korupcije u proteklom razdoblju u hrvatskoj javnosti ipak nisu prošli neopaženo.

*Dopušteno je prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora.

Tekst je nastao u okviru projekta "Koliko stoji liječnik, koliko profesor ili policajac? Pošto političar ili sudac?" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije kroz program poticanja novinarske izvrsnosti.