otvoreno

Pavičić: Preko Stepinca i Vatikana ponovo se brani hrvatski suverenitet

Autor

Direktno.hr

O kanonizaciji kardinala Stepinca, ali i njegovom djelovanju, u emisiji Otvoreno razgovarali su povjesničarka Esther Gitman, publicist Slavko Goldstein, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željko Tanjić, novinar Večernjeg lista Darko Pavičić i Miroslav Akmadža s Hrvatskog instituta za povijest.
23.11.2015. u 22:54
Ispiši članak

Goldstein je izrazio svoj osobni stav o kardinalu Stepincu. 

''Prije desetak godina napisao sam opširan rad o Stepincu, u doba beatifikacije. Napisao sam masu činjenica, ali nisam znao zaključak. Ali sada znam. On sigurno nije bio zločinac, ali je bio čovjek koji je živio i imao velika iskušenja u jako teškom vremenu u kojem se dosta često nije dobro snalazio. To je najsažetije. Ne želim negirati njegovu ulogu o spašavanju Židova. Govorio je da je pokrštene Židove trebalo izuzeti iz rasnih zakona, ali u isto vrijeme kaže da su to potrebni zakoni', rekao je Goldstein.

Akmadža smatra da treba uzeti u obzir vrijeme i kontekst.

''Stepinac govori o zakonu koji treba regulirati odnose među svim građanima, ali ne sugerira da bi Židove trebalo posebno obilježiti'', rekao je.

Goldstein je napomenuo kako je Stepinac govorio doslovce kako se radi o 'pripremanju protužidovskih zakona'.

Tanjić smatra da generalno pitanje Stepinca uvijek polazi od pretpostavke da nije učinio dovoljno, a da nitko nije postavio mjeru što je to dovoljno. Smatra kako se ne gleda na to što je Stepinac učinio.

''Nije se bojao za sebe, govori jasno i nedvosmisleno o ljudskim pravima i da postaje neljudski zakoni koji dijele. Na koji način se on odnosi prema zakonima koji se trebaju u toj državi oformiti, svatko će imati svoja mišljenja'', rekao je Tanjić.

Prema Goldsteinu najbolje djelo koje je Stepinac napravio prema Židovima je to što je 55-orici umirovljenika omogućio da prežive zadnje dvije godine holokausta. ''Ja stvarno mislim da je trebao više'', dodao je Goldstein.

Akmadža kaže kako je Stepinac prosvjedovao protiv rušenja židovske sinagoge, a naglašavao je da su svi ljudi bez razlike. ''Katolička crkva ne poznaje rase. Znao je da ne može spriječiti ubijanja u ratu, ali je zato molio da se zaštite nevini'', rekao je Akmadža.

Tanjić je napomenuo kako je kontekst uvijek bitan. ''Ali kada se govori o Stepincu čini mi se kao da nije dopušten kontekst. Kad se pogleda što je radio 1941., ali i prije sa spašavanjem Židova, po meni takvog čovjeka u Europi nije bilo. Mnogi intelektualci su tada šutjeli. Je li učinio dovoljno? I Amerikanci su znali za koncentracijske logore, pa jesu li reagirali'', zapitao je Tanjić.

Ester Gitman je ukazala kako su ljudi iz Crkve imali veliku snagu i bili neovisni što su izgubili u vrijeme Drugog svjetskog rata. ''Kako mi znamo, kako nam sada netko može reći šta je on to mogao raditi, ali tko zna, i da je to radio, kako bi završio? Mogli su ga ubiti, to su pokušali. Međutim, mi ne možemo dovesti povijest natrag'', rekla je Edith.

Akmadža je istaknuo kako niti jedan svetac nije bezgrešan. ''Ako je sav njegov problem način kako je slagao rečenicu, onda nemamo što tu reći. Stepinac se isto ponašao i prema Paveliću i Titu. Kada nije dobio niti jedan odgovor onda je javno osudio režim. Suđenje Stepincu je bilo tipično komunističko, a to znači pritisnuti svjedoke mučenjem da govore protiv njega, da se prikaže kao dio ustaškog režima, sve je naštimano da se prikaže u najgorem svjetlu. Zašto ga onda nisu osudili odmah kada su ga prvi put uhitili ako je to istina'', rekao je.

Tvrdi kako je smrt Stepinca nastupila nakon što je Tito sugerirao da se Stepinac ne smije vratiti na prvo mjesto u ime crkve.

Pavičić je dodao kako je nakon smrti kardinala Stepinca u njegovo tijelo ubrizgana količina kiseline kako se nakon smrti ne bi mogao slaviti kao svetac, odnosno da mu se tijelo uništi.

Gosti su se osvrnuli i na kanonizaciju Stepinca.

''Papa nije zaustavio kanonizaciju, ona je gotova. Papa je procjenjujući neka druga mjerila, odlučio preko Stepinca uspostaviti nove odnose da bi raščistio dileme o kojima mi sada razgovaramo. Čini mi se da preko Stepinca ponovo brani hrvatski suverenitet, preko Vatikana. Hrvatska je zemlja koja je ostala bez čvrstih dokaza o svom suverenitetom, a Stepinac je čvrsta točka koja sada može spojiti istok i zapad kršćanstva'', rekao je Pavičić.

Tanjić kaže da Papa hoće da istina o Stepincu još više zasja. ''Otvara se razgovor, dijalog, različita razmišljanja što je stil pape Franje. Proces je došao kraju i nitko ne dovodi u pitanje proces, beatifikacija je tu, proglašen je blaženim, a bit će proglašen i Svetim'', rekao je Tanjić.

Goldstein je napomenuo kako se nije htio uplitati u razgovor o beatifikaciji i kanonizaciji, jer smatra da je to stvar Crkve. ''Istinito je sve što se govori u prilog Stepincu. Istinite su i stvari koja mogu otvoriti puno pitanja dvojbi'', rekao je Goldstein.

Tanjić je rekao da se ne slaže s ocjenom Goldsteina te je ukazao na pristup koji dvojako gleda na stvari. Nada se da će se vidjeti tko je bio Stepinac kada svi arhivi budu otvoreni. 'Mislim da je on puno učinio'., dodao je.

Akmadža je ukazao na to tko propitkuje ulogu Stepinca misleći na Vujičića te dodao kako to puno govori.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.