OTOČIĆ SKRIVA MUČNU PRIČU
Partizanski zločin o kojem svi šute: Među ubijenima i autor 'Rajska djevo, kraljice Hrvata'
Jedan od najljepših nenaseljenih hrvatskih otočića trajno će biti upisan u povijest kao mjesto strašnog zločina nad Hrvatima. Pred ulazom u Rijeku dubrovačku i dubrovačku luku Gruž našao se otočić Daksa nenastanjeni otočić u skupini Elafitskih otoka na kojem su mućki ubijena 53 Hrvata s dubrovačkog područja.
Naime, nakon što su partizanske snage ušle kroz gradska vrata od Pila odveli su 53 istaknuta Dubrovčana na otočić Daksi gdje su ih zvjerski ubili i bacili u masovnu grobnicu. Prva skupina na otok je odvedena u noći s 23. na 24. listopada 1944. godine te smještena u staroj samostanskoj crkvi. Partizani su ih zatim jednog po jednog izveli "u šetnju", svukli do gola, mučili, a zatim ubili i bacili u masovnu grobnicu.
Prema obdukciji ekshumiranih posmrtnih ostataka otkriveno je kako su ubijeni hicima iz oružja kalibra devet milimetara (takozvani pištoljski kalibar) u potiljak. Svih 53 pronađeni su bosi i bez odjeće. Među njima bio je i poznati dubrovački svećenik Petar Perica, poznat po Gradu kao 'padre Perica'. Padre Perica inače je autor pjesama Rajska djevo, kraljice Hrvata i Do nebesa nek' se ori.
Podsjetimo, pjesma Rajska djevo, kraljice Hrvata postala je simbolom hrvatskog nacionalizma u vrijeme Titova komunizma, a vrhunac popularnosti imala je tijekom Hrvatskog proljeća. Pjevanje je bilo najstrože kažnjavano, pa su mnogi Hrvati zbog nje osuđeni na zatvorsku kaznu.
🧵Thread
— ⏳ 🦅 _NinjAa_ ✝️ 🇭🇷 (@M_NinjAa) October 23, 2022
24. listopada 1944. na otoku Daksa kod Dubrovnika, od strane partizana, ubijen Petar Perica. Hrvatski katolički svećenik, isusovac, pastoralni radnik.
Ostat će zapamćen kao autor hrvatskih vjerskih pjesama: Do nebesa nek se ori i Rajska Djevo Kraljice Hrvata.
⬇️⬇️ pic.twitter.com/UnrZaXVpOK
Partizansko jutro u Dubrovniku
Jedan od svjedoka pokolja na otočiću Daksa svjedočio je da su padri Perici skinuli haljine, za koje se on otimao ne želeći ostati gol. Nakon što su ga posve razodjenuli, potezali su ga za bradu i izrugivali mu se. Potom su ga bacili u jamu i ubili zračnom puškom za podvodni ribolov. Padre Perica dostojno je pokopan uz svoju redovničku subraću na dubrovačkom gradskom groblju Boninovo 26. lipnja 2010. Još jedan mučenik s Dakse bio je i otac Marijan Blažić, poznati franjevac.
Ono što su partizani učinili dan nakon pokolja i dalje se rijetko spominje. Naime, mnogi nostalgičari Titova režima istaknut će kako je Dubrovnik jedva dočekao "oslobođenje" i pobrojati sve zločine NDH. Međutim, očito je kako su partizani bili svjesni svog djela jer su ga samo dan kasnije pokušali javno obraniti suludom metodom.
Točnije, Dubrovnik je sljedeće jutro oblijepljen s tekstom tobožnje montirane presude Petru Perici i desecima drugih stanovnika Dubrovnika, s navodom da je presudu navodno donio vojni sud. Komunistički vođa Ante Jurjević Baja je u svojem pismu Okružnom komitetu Komunističke partije Hrvatske za Dalmaciju izvijestio da je navod o suđenju potpuno izmišljen.
🧵Thread
— ⏳ 🦅 _NinjAa_ ✝️ 🇭🇷 (@M_NinjAa) October 26, 2022
26. listopada 1944. Pokolj na otoku Daksi, kod Dubrovnika. Zločin kojeg su počinili partizani nakon ulaska partizanskih postrojbi u Dubrovnik, partizani su na otoku Daksi likvidirali 53 istaknuta građanina, civila Hrvata, bez ikakvog suđenja.
⬇️⬇️ pic.twitter.com/ZgYExljUVS
Zabrana spomena mučenika Dakse
Zanimljivo je također, da je 1973. godine, zbog iznošenja detalja zločina u alegorijskom romanu R2 Titov režim osudio na zatvorsku kaznu hrvatskog književnika Ivana Dragojevića te je roman zabranjen u Socijalističkoj Federativnoj Republici Hrvatskoj (SFRJ).
Malić o jugoslavenskim komunistima: 'Mi još uvijek ne znamo što se događalo'
Posljednja grupa ubijenih ekshumirana je te pokopana 19. listopada 2010. godine. Žrtve s otočića Daksa simbol su Titova režima o kojem se rijetko govori u javnosti Lijepe Naše. Podsjetimo, u "oslobođenju" 1944. partizani su smaknuli najmanje 697 žrtava (do sada poznati podaci govore o 369 civila i 327 ratnih zarobljenika) s dubrovačkog područja.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.