OTOČIĆ SKRIVA MUČNU PRIČU

Partizanski zločin o kojem svi šute: Među ubijenima i autor 'Rajska djevo, kraljice Hrvata'

Autor

Katarina-Kaja Župančić

Jedan od najljepših nenaseljenih hrvatskih otočića trajno će biti upisan u povijest kao mjesto strašnog zločina nad Hrvatima. Pred ulazom u Rijeku dubrovačku i dubrovačku luku Gruž našao se otočić Daksa nenastanjeni otočić u skupini Elafitskih otoka na kojem su mućki ubijena 53 Hrvata s dubrovačkog područja. 

24.10.2024. u 07:17
Ispiši članak

Naime, nakon što su partizanske snage ušle kroz gradska vrata od Pila odveli su 53 istaknuta Dubrovčana na otočić Daksi gdje su ih zvjerski ubili i bacili u masovnu grobnicu.  Prva skupina na otok je odvedena u noći s 23. na 24. listopada 1944. godine te smještena u staroj samostanskoj crkvi. Partizani su ih zatim jednog po jednog izveli "u šetnju", svukli do gola, mučili, a zatim ubili i bacili u masovnu grobnicu.

Prema obdukciji ekshumiranih posmrtnih ostataka otkriveno je kako su ubijeni hicima iz oružja kalibra devet milimetara (takozvani pištoljski kalibar) u potiljak. Svih 53 pronađeni su bosi i bez odjeće. Među njima bio je i poznati dubrovački svećenik Petar Perica, poznat po Gradu kao 'padre Perica'. Padre Perica inače je autor pjesama Rajska djevo, kraljice Hrvata i Do nebesa nek' se ori.

Podsjetimo, pjesma Rajska djevo, kraljice Hrvata postala je simbolom hrvatskog nacionalizma u vrijeme Titova komunizma, a vrhunac popularnosti imala je tijekom Hrvatskog proljeća. Pjevanje je bilo najstrože kažnjavano, pa su mnogi Hrvati zbog nje osuđeni na zatvorsku kaznu. 

Partizansko jutro u Dubrovniku

Jedan od svjedoka pokolja na otočiću Daksa svjedočio je da su padri Perici skinuli haljine, za koje se on otimao ne želeći ostati gol. Nakon što su ga posve razodjenuli, potezali su ga za bradu i izrugivali mu se. Potom su ga bacili u jamu i ubili zračnom puškom za podvodni ribolov. Padre Perica dostojno je pokopan uz svoju redovničku subraću na dubrovačkom gradskom groblju Boninovo 26. lipnja 2010. Još jedan mučenik s Dakse bio je i otac Marijan Blažić, poznati franjevac. 

Ono što su partizani učinili dan nakon pokolja i dalje se rijetko spominje. Naime, mnogi nostalgičari Titova režima istaknut će kako je Dubrovnik jedva dočekao "oslobođenje" i pobrojati sve zločine NDH. Međutim, očito je kako su partizani bili svjesni svog djela jer su ga samo dan kasnije pokušali javno obraniti suludom metodom. 

Točnije, Dubrovnik je sljedeće jutro oblijepljen s tekstom tobožnje montirane presude Petru Perici i desecima drugih stanovnika Dubrovnika, s navodom da je presudu navodno donio vojni sud. Komunistički vođa Ante Jurjević Baja je u svojem pismu Okružnom komitetu Komunističke partije Hrvatske za Dalmaciju izvijestio da je navod o suđenju potpuno izmišljen.

Zabrana spomena mučenika Dakse 

Zanimljivo je također, da je 1973. godine, zbog iznošenja detalja zločina u alegorijskom romanu R2 Titov režim osudio na zatvorsku kaznu hrvatskog književnika Ivana Dragojevića te je roman zabranjen u Socijalističkoj Federativnoj Republici Hrvatskoj (SFRJ). 

Malić o jugoslavenskim komunistima: 'Mi još uvijek ne znamo što se događalo'

Posljednja grupa ubijenih ekshumirana je te pokopana 19. listopada 2010. godine.  Žrtve s otočića Daksa simbol su Titova režima o kojem se rijetko govori u javnosti Lijepe Naše. Podsjetimo, u "oslobođenju" 1944. partizani su smaknuli najmanje 697 žrtava (do sada poznati podaci govore o 369 civila i 327 ratnih zarobljenika) s dubrovačkog područja. 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.