Partija će se obračunati s kolektivnom amnezijom: Od novog Malićevog filma strepi ljevica

Malićeva "Partija" kroz pet epizoda analizira povijest Komunističke partije Jugoslavije kroz dva svjetska rata, hladnoratovski period, pad komunizma i raspad SFRJ-a. Dokumentarna serija snimana je 2022. i 2023. godine u četiri države bivše Jugoslavije te prati put jugoslavenskih i hrvatskih komunista od kominternovskih dana, frakcijskih sukoba, terorističke borbe i revolucije te konačnog osvajanja vlasti u poslijeratnom teroru nezabilježenom na području Europe.

"Partija" otkriva i mnoge nepoznate tajne partizanskog pokreta i odgovara na pitanje zbog čega se komunistički arhivi u 21. stoljeću ponovno zatvaraju. Serija analizira i fenomene jugonostalgije i kolektivne amnezije vezane uz razdoblje SFRJ, navodi HRT na svojim stranicama. Epizode obiluju arhivskim snimcima i dokumentima o kojima govore povjesničari, publicisti i policijski istražitelji iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i BiH.

Prva epizoda, koja će se prikazati na HTV-u idući četvrtak, bavi se terorom i terorizmom kao metodom revolucionarne borbe za vlast i održavanja na vlasti jugoslavenskih komunista. Otkriva nepoznate detalje obračuna s ratnim i ideološkim neprijateljima nakon pobjede u Drugom svjetskom ratu, popise likvidiranih bez suđenja, skrivena grobišta Hrvata i slovenskih Roma nad kojima su komunisti tijekom rata počinili genocid.

Jedan radni dan u jedinici za strijeljanje zarobljenika

O istrazi poratnih zločina koju su slovenske vlasti provodile sve do nedavno govori i voditelj policijskog kriminalističkog tima Pavel Jamnik. "Partija" eksluzivno donosi i inserte razgovora s pripadnicima partizanskih postrojbi koji su svjedočili o masovnim likvidacijama domobrana, ustaša i hrvatskih civila nakon Bleiburga.

Sam Malić je na društvenim mrežama objavio isječak iz prve epizode. Riječ je, kako je napisao, o svjedočenju pripadnika partizanske postrojbe, iz kriminalističke istrage slovenske policije kodnog imena "Pomirba". "Jedan radni dan u jedinici za strijeljanje zarobljenika", dodao je Malić.

Na snimci koju je Malić podijelio može se čuti tonski zapis sa svjedočenja u istrazi "Sprava": "Ja mislim da je u šestom mjesecu počelo strijeljanje. Pa svaki svoga uzme, onako, nogom u dupe. A tuče ga u zatiljak pištoljem. I tako je to bilo čitavi dan... i sutradan...". Prošlo ljeto, dok je film još bio u montaži, Malić je podijelio jedan od dokumenata koji će biti objavljeni u "Partiji". 

Kardeljeva poruka Slovencima

U lipnju 1945. godine u tijeku su bile masovne likvidacije zarobljenih neprijateljskih vojnika i manjeg broja civila na području Slovenije. Zapadni saveznici koji su potvrdili Tita za premijera savezne vlade, ne žele nastavak masakra i Tito je prisiljen proglasiti amnestiju. Ipak, prije toga Edvard Kardelj, nosilac partijske knjižice br. 3, potpredsjednik savezne vlade, upućuje Borisu Kidriču, predsjedniku vlade Slovenije direktivu da ne "kasne s čišćenjem".

"Najkasnije u roku tri tjedna biti će raspušteni Sudovi nacionalne časti, vojni sudovi će suditi samo vojnim osobama, sve druge će preuzeti radni (civilni) sudovi. Bit će proglašena nova amnestija. NEMATE NI JEDNOG RAZLOGA TOLIKO KASNITI U ČIŠĆENJU KAO DO SAD", navodi se u poruci.

Goli otok je grad duhova i mučan podsjetnik na Titovo mučilište: 'U nama je bio ubijen čovjek'

"Požuriti treba i pobiti što više. Osveta? Nema osvete koja se provodi ovako sustavno, od političkog vrha do rova i koja pazi na rokove. Poruka je nepotpisana jer se vojne depeše poslane teleprinterom nisu potpisivale. Zaprimljena je u 11 sati", napisao je Malić. "Prijezir spram ljudskog života.. Pet tisuća, 10 tisuća, 100 tisuća ljudi će trebati biti eksterminirano da bi se povijesni napredak ostvario", jedna je od upečatljivijih izjava u "Partiji", između ostalih, Žarka Puhovskog. Malić, inače, potpisuje scenarij i režiju, a na scenraiju je surađivao i Davor Marijan. Montažer je Fabijan Matić, snimatelj Filip Starešinić, a skladbu je napisao Bojan Anđić.