Pandemija nije utjecala na procese naoružavanja; Hrvatska i Srbija moderniziraju svoje vojske, stručnjaci smatraju da su razlozi posve različiti

Hrvatska su godišnja izdvajanja sve do 2018. bila veća od onih u Srbiji, ali tada se odnos preokrenuo. Zanimljivo je i da je od 2015. do 2019. hrvatski vojni proračun narastao oko 17 posto, a onaj srpski, u istom razdoblju, oko 90 posto. Kao što smo već ranije pisali, Hrvatska je u 2015. godini na vojsku trošila oko 555 milijuna eura, Srbija 459 milijuna eura. Već 2017. Hrvatska troši 591 milijun eura, a Srbija se primiče Hrvatskoj i troši 559 milijuna eura. I onda se u 2018. događa već spomenuti potpuni preokret, a Hrvatska tada počinje ubrzano zaostajati za Srbijom u odnosu na vojne troškove...

Hrvatska je danas članica NATO-a, dok Srbija na vanjskopolitičkom planu, pa i vojnom, blisko surađuje s Rusijom, kao i Kinom. Podsjetimo, Srbija je kupila kineski raketni sustav protuzračne obrane FK-3 kao još jedan znak produbljivanja suradnje Pekinga i Beograda. Krajem lipnja 2020. srpske zračne snage od Kine su dobile šest bespilotnih letjelica CH-92A s laserski navođenim raketama, što je prvo takvo razvrstavanje kineskih bespilotnih letjelica u Europi.

"Prošlo je vrijeme ulaganja u masovne vojske. Danas je aktualna modelarna struktura vojske i nova doktrina ratovanja, čiji je začetnik bila upravo Hrvatska s operacijom Oluja", rekao je svojevremeno za portal Direktno dao geopolitički stručnjak, admiral Davor Domazet Lošo. 

Nabavka Rafalea

Hrvatska se odlučila za nabavku francuskih višenamjenskih borbenih zrakoplova što je od strateškog značaja za ukupne operativne sposobnosti Oružanih snaga RH (OSRH), ali to je svakako  i veliki financijski izazov za obrambeni proračun RH. Ministar obrane Mario Banožić naglasio je kako potpisivanje ugovora između dviju država o nabavci borbenih zrakoplova predstavlja ispunjenje strateške odluke Vlade RH o očuvanju sposobnosti Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Istaknuo je da time Hrvatska dobiva suvremene zrakoplove četvrte generacije koji će zamijeniti MiG-ove 21, čiji resursi istječu krajem 2024. godine.

Hrvatska će eskadrilu borbenih aviona F3R Rafale platiti 1,1 milijardu eura, a ne 999 milijuna eura koliko je iznosila ponuda Francuske na natječaju za nabavku borbenih aviona, ukupan iznosu će biti isplaćen u pet obroka od 2022. do 2026. godine. Hrvatska je tako dobila najmoćniji zrakoplov na području između Njemačke i Grčke, što bi trebalo povećati njenu geopolitičku važnost.  Prvi kontingent borbenih zrakoplova će biti isporučen krajem 2024., a drugi početkom 2025. godine.

Rafale je svoje sposobnosti 2007. dokazao u borbi u Afganistanu, a potom i u Libiji, Sahelu i na Levantu. Osam godina kasnije uslijedile su prve prodaje - 24 komada Egiptu, 36 Kataru i 36 Indiji godinu poslije. Suočene sa skepsom američke politike prema Arapskom proljeću te sankcijama Washingtona nad Indijom zbog nuklearnih testova 1998. godine, te su zemlje htjele raznovrsnije naoružanje raznovrsnijih dobavljača. Sudjelovao je u nizu francuskih ratnih operacija od Afganistana, Iraka, Sirije, Malija do Libije. Bio je i prvi lovac zapadne vojne alijanse koji je napao kopnene ciljeve u Libiji 2011. godine. Otada je ovaj zrakoplov tražena međunarodna roba.

Zrakoplovi Rafale imaju revolucionarni integrirani sistem Spectra koji pilotu omogućava izuzetno veliku svijest o situaciji, a uključuje upozorenja o radarskom ozračenju, nadolazećim infracrveno vođenim projektilima, upotrebi protumjera i aktivnog ometanja neprijateljskih frekvencija. Po dostupnim informacijama, Spectra koristi softver za virtualno smanjenje radarskog odraza direktnim, ali teško zamjetljivim, ometanjem radara odašiljanjem lažnih podataka. Stručnjaci ocjenjuju da Rafale ima najmanji radarski odraz od svih ranije ponuđenih aviona (američki F-16 Block 70, švedski JAS 39 Gripen C/D i izraelski F-16 Barak), a što ga čini djelomično nevidljivim.

Projekt Bradley 

Predsjednik Zoran Milanović ranije je istaknuo kako je od strateškog značaja za RH modernizacije Hrvatske kopnene vojske (HKoV) kao najveće i najvažnije grane u sustavu obrane jer bez opremanja i modernizacije HKoV-a nema dugoročnog povećanja obrambenih sposobnosti.

Pritom se posebno nameće zahtjev za nabavom borbenog vozila pješaštva na gusjenicama novije generacije za opremanje gardijske oklopno-mehanizirane brigade te je istaknuo kako se projekt Bradley izdvojio kao najpovoljnija i najprihvatljivija opcija

Naime, Sjedinjene Države održavaju više od 2000 Bradley vozila u svojoj floti, koje se koriste u aktivnim jedinicama američke vojske, ali i u Nacionalnoj gardi američke vojske. 

Riječ je, podsjetimo, o 84 koje SAD nude Hrvatskoj, a riječ je o istim modelima koje koristi Nacionalna garda Minnesote, čija bliska suradnja s Hrvatskom kroz Program državnog partnerstva (SPP) traje 25 godina. Od ponuđenih, 62 vozila dovela bi se u operativnu upotrebu i njima bi se opremila oklopno mehanizirana bojna HV-a u Našicama, svojedobno su poručili iz Ministarstva obrane, dok bi se preostala 22 vozila koristila za pričuvu i rezervne dijelove.

U paketu s vozilima idu i simulator za obuku, komunikacijska oprema, velika količina rezervnih dijelova, obuka, različiti alati i testna oprema, usluga logističke potpore itd. Uz to, SAD je spreman Hrvatskoj platiti 45 milijuna dolara za financiranje te nabave.

O sudbini američke ponude hrvatska Vlada mora odlučiti do 31. siječnja sljedeće godine. Američko veleposlanstvo u Zagrebu nedavno je službeno objavilo da rok neće biti produljen.

Naoružanje Srbije

Srbija je od 2016. godine najviše zrakoplova nabavila od Rusije, od koje je dobila i najvrjednije donacije. Najviše toga je nabavljeno za vrijeme sadašnje vlasti koja se na toj poziciji nalazi od 2012. godine. 

U povodu hrvatske kupnje francuskih zrakoplova Rafale, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je istaknuo da Srbija jača vojsku kako je više nitko ne bi mogao ponižavati "kao devedesetih i dvijetisućitih godina" te je istaknuo da Srbija "neće napustiti svoje prijatelje" niti se odreći "prijateljstva s Rusijom i Kinom", a niti će se te dvije zemlje odreći prijateljstva sa Srbijom.

"A ovi koji misle da su najjači, a vrlo su jaki, oni ne znaju, još ih nismo obavijestili da nešto uskoro stiže u Srbiju, a mnogo prije će stići nego to što su oni kupili i čime se hvale", rekao je prije izvjesnog vremena Vučić, kada je i ponovio ranije teze da "Srbija neće opet dozvoliti Oluje i Bljesak".

Prema neslužbenim informacijama u Srbiju je stigao i "Kornet" suvremeni protuoklopni raketni sustav poznat i kao ubojica tenkova. Time je okončana još jedna faza modernizacije srpskih oružanih snaga, koja je podrazumijevala nabavku jedne od najpouzdanijih raketa za borbu protiv tenkova. Srbija je treći europski korisnik "Korneta", a ubojite rakete već se nalaze u naoružanju Grčke i Turske.

Srpski mediji su tako saznali da će Srbija u narednih nekoliko godina nabaviti još 16 moćnih lovačkih zrakoplova i 30 helikoptera. Ističu kako će to biti garancija sigurnosti neba iznad te zemlje.

Prema informacijama spomenutih medija, uz postojećih 14 migova-29, zrakoplovstvo Vojske Srbije bit će do 2025. dodatno osnaženo s još 16 letjelica, ali za sada nisu poznati detalji. Mediji pišu da Srbija razmatra kupovinu helikoptera mi-17 i mi-35, kao i jačanje sustava protuzračne obrane i kroz nabavku "Krasukhe", namijenjene za elektronsku borbu koja "osljepljuje" borbene zrakoplove protivnika na 300 kilometara i efikasno obara dronove kamikaze, a srpski ministar obrane Nebojša Stefanović je prošli mjesec izjavio da su u tijeku pregovori o kupovini Airbusovih transportnih zrakoplova i helikoptera, a prošli mjesec je obznanjeno da od Izraela nabavlja protutenkovske projektile.

Pandemija nije negativno utjecala na praksu naoružavanja

Globalna pandemija korona virusa, zbog koje se svjetski BDP smanjio za 4,4 posto, očito nije negativno utjecala na praksu kolektivnog globalnog naoružavanja. Naime, prošla godina je donijela nove rekorde u visini vojnih budžeta, koji su se popeli na 1981 milijardu dolara, što je realno povećanje od 2,6 posto u odnosu na 2019. godinu, prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stockholmu (SIPRI).

Što se tiče zemalja u okruženju, u protekloj godini, najviše je u vojnu infrastrukturu investirala Srbija, nešto više od 1,121 milijarde dolara, dok je Hrvatska u naoružanje uložila skoro 1,035 milijarde. Prema ovome, pojedinačna hrvatska i srpska potrošnja na vojsku je veća nego ona BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Kosova i Albanije zajedno. 

Srbija također troši najviše u odnosu na BDP. Na njenu vojsku odlazi 2,2 posto ukupnog gospodarstva, što je isti postotak kao i kod Crne Gore. Hrvatska je na 1,8, a na začelju je BiH sa 0,9 posto.

Neki vojni analitičari smatraju pak kako Vučićeva neprekidna želja za jačanjem vojnih kapaciteta zemlje dolazi iz potrebe za nadomještanjem nedostatka političkog legitimiteta te ističu da takvo ponašanje može biti prijetnja za sve zemlje u okruženju, posebno BiH i Kosovo, dok s druge strane, naoružavanje koje se događa u Hrvatskoj u sasvim drugom je kontekstu. Naime, Hrvatska se naoružava kao zemlja članica NATO saveza i svoje vojne potencijale prilagođava onome što se unutar NATO-a od nje očekuje.