PALIĆ ZA DIREKTNO Nije sporno članstvo u masonima, dok se Jelenić ne počne miješati u predmete povezane s njihovim članovima; Mlinarić i Smerdel bez komentara

Palića smo upitali nije li iznenađujuće kako je glavni državni odvjetnik član masonske lože, mistične udruge koja izaziva negativne konotacije. Znamo kako se uglednicima takvog 'kalibra' preporučuje da se 'klone' bilo kakvih organizacija, čak i u udruženja životinja i tome slično, kako ne bi bili u sukobu interesa kod pojedinih slučajeva.

"Dosta je negativnih konotacija oko masonskih organizacija, međutim činjenica je da, izuzev nekih negativnih tekstova u medijima, ne znamo kako funkcioniraju. Organizacija je zatvorenog tipa", kaže Palić za portal Direktno.

No, ne može se reći da je u pitanju klasična udruga: "Radi se o tome da je udruga specifična. Ona je legalna, ima tri osnivača, svoje akte, sve što je potrebno za registraciju. Međutim, mi ne znamo što se tamo događa. Oni to znaju, tip je organizacije koji to drži za sebe".

Smatra kako javnost to osuđuje jer je percepcija o masonima takva da tu postoje "tajne i to je nešto što nikako ne može biti dobro".

Na jednoj strani je mistika i veo tajne koji se 'nadvio' nad masonskim ložama, a na drugoj situacija vezana uz sukob interesa u konkretnom slučaju između državnog odvjetnika i liječnika Nikice Gabrića. Naime, Gabrić je, navodno, ucijenjen, a također je član masonske lože.

Članstvo u masonima nije sporno

Palić smatra kako nije sporna činjenica o članstvu u određenoj udruzi pa čak i masonskoj. "U ovome trenutku, barem po onome što sam mogao pročitati, nije sporna sama po sebi činjenica da je on bio ili jest član neke udruge, a koja je tajna u pogledu članstva, sve do trenutka dok ne 'dotakne' telefon vezano uz predmet u kojem je oštećenik član udruge. Tada je 'prešao Rubikon' i to je kraj i razlog za razrješenje".

"Koliko sam mogao vidjeti u Zakonu o sprječavanju interesa, glavni državni odvjetnik nije naveden kao dužnosnik. Iako postoji odredba koja kaže kako bi se spomenuti zakon mogao primijeniti i na osobe koje imenuje i razrješava  Hrvatski sabor.

No, pitanje je odnosi li se to i na Jelenića", pita se Palić. Zakon o državnom odvjetništvu jasno govori da je zabranjen svaki oblik utjecaja na odvjetnika i na državnog odvjetnika: "Ne samo da je zabranjeno da netko na njih utječe već i da reagiraju na takav pokušaj."

Odluka o smjeni je na Vladi i Saboru

Uz to,  jedan od razloga za razrješenje prije isteka  mandata Glavnog državnog odvjetnika je i ako on radi nezakonito. "Obzirom da Državno odvjetničko vijeće s tim nema veze, ista je procedura i za razrješenje kao i za imenovanje. Vlada je ta, ako smatra da ima osnove, dužna inicirati postupak razrješenja, provodi je Odbor za pravosuđe, a odluku o razrješenju donosi Hrvatski sabor većinom nazočnih."

No, kako Vlada 'gleda' na cijelu situaciju u slučaju Jelenića i hoće li reagirati Palić ne želi nagađati. "On što je ključ priče, kad je u pitanju konkretan predmet u kojem je oštećenik liječnik Nikica Gabrić, Jelenić se ne smije očitovati , ni pismeno, ni telefonom, kao da ne postoji. Onoga trenutka kad to učini prešao je granicu", zaključuje Palić.

"Također se ne smije očitovati  niti na jedan predmet koji ima veze s članom udruge ili osobom na poziciji udruge, odnosno u ovome slučaju, masonske lože. Državni odvjetnik je među nekoliko najmoćnijih ljudi u državi i to nije samo formalna funkcija. Postupak vezan uz Gabrića nije još  započeo",  ističe Palić. No, ako Jelenić reagira i prijeđe granicu, zaključuje, Vlada mora reagirati.  I ne samo vezano uz Jelenića i Gabrića već u bilo kojem sličnom slučaju.

Kako je riječ, kako ističu, o "osjetljivoj" temi ustavni sudac Rajko Mlinarić i ustavnopravni stručnjak Branko Smerdel nisu je željeli komentirati.