JE LI DOISTA RIJEČ O KRŠENJU LJUDSKIH PRAVA I GRAĐANSKIH SLOBODA?

Palić za Direktno: Ne, nije još vrijeme za uvođenje izvanrednoga stanja; čini se da bi neki to htjeli iz politikantskih razloga ili iz neznanja

Autor

Andrea Latinović

Zakon o elektroničkim komunikacijama, koji se našao na dnevnom redu Hrvatskoga sabora u srijedu, 25. ožujka, a kojim se predlaže omogućavanje praćenja osoba koje su u samoizolaciji zbog korona virusa, putem mobitela izazvao je, očekivano, burnu reakciju oporbe. Naime, riječ je o sadašnjoj teškoj situaciji koja u Hrvatskoj vlada zbog zaraze ovim nepoznatim virusom, s obzirom da broj oboljelih raste.

25.03.2020. u 22:43
Ispiši članak

Oporbeni saborski zastupnici izrazili su mišljenje da bi svaku mjeru koja ograničava slobode građana Hrvatski sabor trebao donijeti dvotrećinskom većinom, pozivajući na oprez prilikom donošenja mjera koje se tiču ljudskih prava.

Konkretno, riječ je o tome da Sabor odustaje od izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama, zbog novonastalih okolnosti te se traži aktivacija članka 17. Ustava Republike Hrvatske,  odnosno odluka kojom se dvotrećinskom većinom u Saboru određena prava i slobode mogu ograničiti zbog zaštite zdravlja građana.

I predsjednik Sabora Gordan Jandroković najavio je da će tražiti mišljenje Ustavnog suda o "ograničavanju sloboda građana" koje su, kazao je, uvedene radi zaštite od zaraze korona virusom.

"Zatražit ću mišljenje Ustavnog suda oko toga treba li primijeniti članak 17. Ustava, da dvotrećinskom većinom u Saboru donesemo odluku o ograničenju određenih sloboda, ili to možemo izravnom primjenom članaka 16., 32. i 50. koji se tiču slobode kretanja i slobode poduzetništva bez članka 17.”, izjavio je Jandroković nakon sjednice saborskog Predsjedništva.

Smatra kako je najvažnije zaštititi zdravlje i živote građana, ali da se mora voditi računa i o slobodi, demokraciji, pravnoj državi.

Vrlo brzo stigao je odgovor predsjednika Ustavnog suda, Miroslava Šeparovića, koji je poručio:

''Ustavni sud ne daje pravna mišljenja nikome pa ni Saboru koji mora ocijeniti jesu li ispunjene pretpostavke za postupanje po čl. 17 Ustava. Načelno govoreći prema čl. 125 al. 5 Ustava ako Ustavni sud uoči da postoji pojava neustavnosti i nezakonitosti, o tome izvješćuje Sabor''. 

Što je u ovoj novoj priči, zapravo, ''ključ'' i radi li se doista o kršenju ljudskih prava i građanskih sloboda, s obzirom na iznimno teško stanje u kojem se Hrvatska našla u svega nekoliko tjedana, pokušali smo doznati u razgovoru s prof. dr. Matom Palićem, ustavnopravnim stručnjakom i profesorom ustavnih i političkih znanosti na Pravnom fakultetu u Osijeku.

'Proglašavanje izvanrednog stanja ima vrlo ozbiljne posljedice za svakodnevni život'

''U ovom trenutku nisu u potpunosti ispunjene pretpostavke za proglašenje izvanrednog stanja u smislu čl. 17. Ustava RH. Sva prava i slobode, a to znači i ona temeljna, koja su Ustavu RH navedena u cjelini koja nosi naziv Osobne i političke slobode i prava, mogu se ograničavati ako postoji legitiman cilj, a ovdje je to zaštita zdravlja, ako se taj cilj ne može ostvariti nikako drugačije, nego upravo takvim ograničenjem'', kaže za Direktno prof. Palić.

Nastavlja dalje:

''Takav zakon donosi se natpolovičnom većinom glasova svih zastupnika, jer uređuje organsku materiju. Proglašavanje izvanrednog stanja ima iznimno ozbiljne posljedice na cjelokupni život i to puno teže nego što je to sada. U takvom se stanju, primjerice, može produljiti trajanje mandata izabranih zastupnika''.

Pritom je prof. Palić i upozorio na jednu stvar. 

"Imam dojam, ali ne bih to kategorički htio tvrditi, kako neki zastupnici iz čisto političkih razloga ili možda iz neznanja, traže uvođenje takve situacije u Hrvatsku. Za to jednostavno još uvijek nema potrebe'', zaključio je naš sugovornik. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.