Palić za Direktno: HDZ ima prostora za podizanje ustavne tužbe, Vrhovni sud je donio presudu koja ne sadrži sve što bi trebala i to je tužno

Bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu zatvorska kazna je smanjena s osam na sedam godina, a zbog nesrazmjera između imovinskog stanja i zakonskih primanja državi mora vratiti 14,9 milijuna kuna, što je 1,25 milijuna kuna manje nego što mu je u prvostupanjskoj presudi odredio zagrebački Županijski sud.

Vrhovni sud je potvrdio kazne i Sanaderovim suoptuženicima pa je tako bivši HDZ-ov rizničar Mladen Barišić sada i pravomoćno osuđen na jedinstvenu kaznu od dvije godine i 10 mjeseci zatvora, blagajnica Branka Pavošević je osuđena na jedinstvenu kaznu od godinu i četiri mjeseca, a jedino je glasnogovornik Vlade i HDZ-a iz Sanaderova vremena, Ratko Maček, oslobođen optužbe. Zbog povreda odredaba kaznenog postupka, djelomično je ukinuta prvostupanjska presuda u dijelu koji se odnosi na vlasnicu marketinške agencije Fimi medija Nevenku Jurak, koja je u međuvremenu preminula.

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković u srijedu je, u Središnjici HDZ-a, dao izjavu za medije u kojoj je komentirao pravomoćnu presudu Vrhovnog suda. "HDZ poštuje hrvatski pravni poredak i odluke hrvatskih sudova te će postupiti po presudi Vrhovnog suda. To znači da će uplatiti izrečenu kaznu, novčani iznos u državni proračun. Kao legalisti prihvaćamo presudu, žao nam je da nisu uvaženi svi pravni elementi koje su odvjetnici podnijeli. Razmotrit ćemo moguće poduzimanje daljnjih pravnih radnji poput tužbe pred Ustavnim sudom i nakon toga donositi odluke što i kako dalje u pravnom smislu".

Istom prilikom, Plenković je istaknuo distinkciju između današnjeg vodstva HDZ-a i onog koje je na čelu stranke bilo između 2004. i 2009. godine. "Kao predsjednik stranke otklanjam bilo kakvu odgovornost aktualnog vodstva stranke za radnje koje su bile prije svega radnje pojedinca u vremenu između 2004. i 2009. godine. Mi s onim što se tada zbivalo, kad je riječ o aktualnom vodstvu, nemamo nikakve veze niti želimo preuzeti bilo kakvu vrstu odgovornosti. Neću prihvatiti etiketu Ive Sanadera niti bilo kakve kriminalne organizacije. Član sam HDZ-a od 2011., vodimo stranku na transparentan način i podmirujemo sve obveze".

O pravomoćnoj presudi Vrhovnog suda HDZ-u i Ivi Sanaderu te mogućim pravno-političkim posljedicama iste, za portal Direktno, razgovarali smo s ustavnopravnim stručnjakom Matom Palićem s Pravnog fakulteta u Osijeku.

Dvije potencijalno sporne stavke u presudi

Palić nije htio ulaziti u dubinsku analizu presude rekavši kako mu je potrebno vremena da se s cjelokupnom materijom iste upozna u potpunosti, ali  je odmah u početku istaknuo dvije, po njemu, sporne stvari.

"Ono što sam uočio na samom početku jest da niti uvod te presude i rješenja, niti izreka, nisu napisani sukladno Zakonu o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela budući da ne sadrže sve one elemente koje bi, prema navedenom zakonu, morale sadržavati. Jedan dio tog zakona nosi naziv 'sadržaj presude' i tu jasno piše što sve mora biti u uvodu, a što u izreci. U ovoj presudi, u uvodu, kao i u izreci, izostali su neki elementi koji se odnose na pravnu osobu, odnosno pravomoćno presuđenu političku stranku. Konkretno, mislim na članak 35. navedenog zakona koji, osim onog što propisuje Zakon o kaznenom postupku, propisuje i neke dodatne elemente koji moraju biti zadovoljeni da bi presuda bila sukladna i Zakonu o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela i Zakonu o kaznenom postupku. Potonji zakon sadrži odredbu prema kojoj bi se takva pogreška mogla okvalificirati kao bitna povreda kaznenog postupka", rekao je Palić i nastavio:

"Druga stvar je pitanje kvalifikacije položaja bivšeg šefa HDZ-a Ive Sanadera u cijeloj priči. Je li on odgovorna ili službena osoba? Prema mom sjećanju, on je ljude primio u Vladi i tražio da posluju s određenom firmom. Tada djeluje kao službena osoba, odnosno predsjednik Vlade. Čim je on to od njih zatražio, kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti je dovršeno i što će se dalje s tim novcem događati je jedno sasvim drugo pitanje. Pravna konstrukcija na kojoj se bazira i prvostupanjska i drugostupanjska presuda jest da je on tu djelovao kao službena, a onda i kao odgovorna osoba kad se taj novac dalje trošio na što se već trošio, međutim, takve kvalifikacije jedna drugu isključuju i ne mogu se koristiti istovremeno".

Upitan o mogućim daljnjim pravnim koracima HDZ-a i eventualnoj tužbi pred Ustavnim sudom, Palić je odgovorio: "To je sada stvar HDZ-a i Andreja Plenkovića da procijene situaciju i donesu odluku. Imaju rok od 30 dana za podizanje ustavne tužbe. Navedene povrede nisu takve da bi automatski značile rušenje presude, ali pitanje je kako će ih Ustavni sud kvalificirati. U kaznenim postupcima, iz vladavine prava, što je najviša vrijednost ustavnog poretka, proizlaze vrlo strogi zahtjevi koji se odnose na presude i na njihov sadržaj, odnosno, na formalne elemente koje, po zakonu, moraju sadržavati. Prema tome, ne bih isključivao da će to predstavljati potencijalni problem. Dakako, postoji mogućnost da će biti i drugih problematičnih stavki, ali to ne mogu komentirati bez dubinske analize presude".

"Ono što znam iz prakse Ustavnog suda jest da sudske presude moraju biti zakonite i tu je stvar vrlo jasna. Ono što nedostaje u uvodu je manje bitno, ali ono što nedostaje u izreci definitivno predstavlja veći problem", ustvrdio je Palić.

Greške na razini sudskog savjetnika na općinskom sudu

Potom se osvrnuo i na rad Vrhovnog suda, odnosno na razinu profesionalnosti koju su demonstrirali. "Jako je tužno da Vrhovni sud kao najviša sudska instanca u Republici Hrvatskoj donosi presudu koja ne sadrži sve ono što bi, po zakonu, morala sadržavati. Tim više što tamo postoji služba evidencije koja pregledava presude prije nego što ih oni objavljuju. To su greške na razini sudskog savjetnika na općinskom sudu", bio je ogorčen ustavnopravni stručnjak.

Duljinu trajanja ove pravosudne trakavice Palić je komentirao na sljedeći način: "Presuda je apsolutno morala doći ranije, a iz kojih razloga nije, ja zaista ne znam. Međutim, radi se o tome da je kazneni postupak vođen protiv određene političke stranke za koju znamo da je na vlasti u Hrvatskoj praktički još od devedesetih godina uz iznimku razdoblja od 2000. do 2003., odnosno od 2011. do 2015. godine. Javni interes koji je neprijeporno postojao u ovom specifičnom postupku je nalagao da se ta odluka donese kudikamo ranije i nemam razumijevanja prema činjenici da je cijela priča toliko dugo trajala".

Palić se slaže s Plenkovićevom ocjenom da trenutno vodstvo HDZ-a nema veze s onim što se događalo u razdoblju na koji se presuda odnosi: "Presuda je vezana za točno određene događaje i inkriminirajuće radnje koje su kronološki opisane u optužnici i jasno je na koga se odnose. Generalizacija da su svi članovi stranke odgovorni nije korektna i najčešće ide u smjeru stjecanja političkih bodova i probitaka u javnom prostoru".

U zaključnom dijelu razgovora, na pitanje kako će se predmetna presuda odraziti na HDZ i hoće li stranci predstavljati značajnije opterećenje u daljnjem političkom životu, Palić je odgovorio: "Za bilo koju političku stranku, pa tako i za HDZ, ova rasplet događaja je loš i donosi političku štetu, ali iskustveno smatram da se presuda neće značajnije odraziti na rejting HDZ-a".