Palić za Direktno: Država nije banka, a socijalna pomoć nije kredit; nemoralno je siromašnima uzimati nekretnine

Zar će zaista država uzimati najsiromašnijima, upitali smo ustavnog stručnjaka i profesora na Pravnom fakultetu u Osijeku, Matu Palića.

Palić je na početku razjasnio kako naknada pripada onim ljudima koji su u takvoj socijalnoj situaciji da trebaju državnu pomoć kako bi podmirili svoje osnovne potrebe.

"Imaju nekakve nekretnine na svom imenu, a uvjetovano im je primanje pomoći tom zabilježbom po Zakonu o socijalnoj skrbi, pa se država nakon njihove skrbi namiri. Ali, smisao socijalne pomoći nije da to bude posudba", započeo je naš sugovornik.

'Banka obično daje pa se vraća'

Socijalna pomoć treba biti iznos novca kojim država pomaže socijalno ugroženim osobama prema kriterijima koje je sama odredila, podsjetio je Palić na osnovne odrednice.

"Ako vi dajete nekom socijalnu pomoć u nekom iznosu, a kad osoba umre dobijete cijeli iznos te nekretnine, onda ste ga vratili. Posuđivali ste ga na rate. To više sliči nekom postupku koji bi banka napravila", kazao je naš sugovornik i objasnivši dalje svoje sumnje:

"Banka obično daje nešto odjednom pa se vraća, a ovdje država nešto daje na rate pa se kasnije uzme", pojasnio je. Palić smatra da bi takvu odrednicu iz Zakona o socijalnoj skrbi trebalo ukloniti, a napomenuo je da socijalna pomoć nije nikakva posudba novca.

Zanimalo nas je što ako se netko od preminulog korisnika socijalne skrbi naknadno javi kao nasljednik.

"Država kad se namiri to je to, jedino se može dogoditi da je u pitanju nekakva nekretnina da se država ne namiruje u cijelosti. Možda se razlika može podijeliti na nasljednike sukladno zakonu", kazao je. 

Koji je stvarni cilj države

Palić smatra da ovoj odrednici u Zakonu nije mjesto zbog trenutne gospodarske krize, odnosno inflacije i rasta cijena.

"Ovo nije socijalna situacija u kojoj država treba voditi računa je li nekom isplatila više ili manje socijalne pomoći jer se u vrijeme inflacije državni proračun fantastično puni. Čim su cijene rasle, rasle su uplate poreza na dodanu vrijednost (PDV). Novca ima, a država se nema što ponašati kao banka", kazao je.

Podsjetimo, najmanje 530 građana odustalo je od zahtjeva za socijalnu pomoć jer su zauzvrat morali pristati na to da im se država upiše, odnosno stavi zabilježbu na nekretnine.

Naš sugovornik tvrdi da će pristati oni građani koji nemaju izbora.

"Je li cilj države da smanji izdatke socijalne pomoći i da time odvrati ljude od te pomoći ili ispunjava svoju funkciju", zapitao se Palić.

Podsjetio je i kako je Hrvatska po Ustavu (članak 1.) jedinstvena, nedjeljiva, demokratska i socijalna država. U članku 3. Ustava piše da je socijalna pravda jedna od najviših vrednota ustavnog poretka.

"Tu je netko zažmirio na odredbe Ustava", smatra.

"To je jedan bešćutni i duboko nemoralan postupak", odlučan je Palić.

Iznosi socijalne pomoći nisu preveliki

Može li se išta još promijeniti, pitali smo.

"Ako vladajući hoće, mogu promijeniti taj Zakon, imaju dovoljno ruku u Saboru. Može se dogoditi da je promakla odredba, koja je asocijalna i nemoralna, nije joj mjesto u Zakonu", rekao je Palić, dodavši da je država ta koja kreira kriterije da bi netko ostvario socijalnu pomoć.

Objasnio je da nisu neki "basnoslovni iznosi" koje država izdvaja, a na proračunu se skoro ni ne osjete.

"Socijalna pomoć je novčani iznos koji se daje, a ne koji se posuđuje", zaključio je Palić za Direktno.