Palić: Upravni sud je izašao izvan granica svoje nadležnosti, trebao je za mišljenje pitati Ustavni sud

"Ovdje je bilo sporno to što, kako je to definirano u Zakonu o udomiteljstvu, ispada da samac bez obzira na spolnu orijentaciju može biti udomitelj, a osoba istospolne orijentacije koja je u životnom partnerstvu, a koje je opet uređeno posebnim zakonom, ne može. Mišljenja sam da bi bilo puno mudrije da se Upravni sud obratio Ustavnom sudu kako bi se navedena situacija raščistila", otkriva taj ustavni  stručnjak.

Naime, pitanje je koliko je opravdano da redovni i specijalizirani sud kao što je Upravni sud popunjava pravne praznine. "Postoji jedan koncept u međunarodnom komparativnom pravu prema kojem Ustavni sud ne funkcionira samo kao negativni zakonodavac u smislu da otklanja iz pravnog sustava 'invalidnu' odredbu zakona ili cijeli zakon ako je za to nadležan, nego da djeluje aktivno odnosno da popuni pravnu prazninu svojim tumačenjima tamo gdje se radi o zaštiti ljudskih prava i sloboda", pojašnjava.

Podsjeća da su, kad se o Zakonu o udomiteljstvu raspravljalo u Saboru, postojali prigovori parlamentarne manjine kako su iz udomljavanja isključeni tzv. životni partneri. Tada je HNS prijetio da će zbog tog pitanja na Ustavni sud, ali na kraju nisu učinili ništa.

Svi napravili pogrešku

"Sada se dogodio slučaj s tom dvojicom koji su u životnom partnerstvu i Centar je napravio pogrešku što nije uvažio mišljenje Upravnog suda, ali prije toga je pogrešku napravio Upravni sud jer nije iskoristio mogućnost i zatražio mišljenje Ustavnog suda kao  jedinog službenog tijela koji tumači i primjenjuje Ustav, da on raščisti o čemu se radi", smatra Palić te pojašnjava kako bi tako dobili tumačenje tijela koje je ovlašteno tumačiti Ustav i koje bi se primijenilo u konkretnom slučaju, a istodobno bi bilo putokaz Centru za socijalnu skrb za postupanje u svakoj takvoj budućoj situaciji.

Taj ustavni stručnjak smatra da redovni specijalizirani sudovi kao što je Upravni mogu, kada je u pitanju neki podzakonski akt, izuzeti ga iz primjene i riješiti dilemu primjenom zakona, no kada je u pitanju zakon kao u ovom slučaju, trebao bi zastati s postupkom i upitati Ustavni sud za mišljenje. "Tako se mogla razriješiti nastala dilema. Ako su oni toliko sigurni na Upravnom sudu da je njihova interpretacija točna onda dobro, no ja baš nisam toliko siguran da je to bila namjera zakonodavca kada je donosio taj Zakon o udomiteljstvu", upozorava.

Priču treba do kraja raščistiti

Palić ponavlja kako je došlo do diskriminacije unutar te istospolne zajednice jer je samcu istospolne orijentacije dopušteno udomiti dijete, a onima u životnom partnerstvu ne. "Prema Zakonu o životnom partnerstvu koji je donesen kao reakcija na referendum o ustavnoj definiciji braka, životno partnerstvo je definirano kao obiteljska zajednica osoba istoga spola. Dakle postoji pridjev obiteljski i sada je to u biti sporno. Stoga priču treba do kraja raščistiti te istospolne zajednice ili sasvim isključiti iz udomiteljstva ili im to dozvoliti, ali to je na zakonodavcu, a ne na redovnom sudu da takva pitanja rješavaju", ističe naš sugovornik i pojašnjava da tako može doći do raznih interpretacija jer jedan sud može reći jedno, a drugi drugo i tako se ulazi u pravnu nesigurnost.

Zaključuje kako je Upravni sud izašao izvan granica svoje nadležnosti jer je svojim tumačenjem odlučio popuniti pravnu prazninu koja nedvojbeno postoji, ali da je upravo zbog toga za mišljenje trebao upitati Ustavni sud i raščistiti situaciju. "Postoji rizik da Ustavni sud za neki drugi slučaj kaže da je u skladu s Ustavom takva formulacija, a oni su protumačili da nije. Što će onda učiniti, izdvojiti dijete od tih udomitelja", pita naš sugovornik.

Na kraju navodi kako se u slučaju pozitivnog rješenja slučaja za taj homoseksualni par otvaraju vrata za udomiteljstvo i ostalima iz te populacije.

Sljedeći korak su, kako su već najavili iz LGBTI zajednice, borba za pravo na posvajanje djece i medicinski potpomognutu oplodnju.