Palić: 'Puno bi bilo razboritije prvo provjeriti ustavnost i ispravnost pitanja, a onda ići prikupljati potpise'

Ustavnopravni stručnjak s Pravnog fakulteta u Osijeku Mato Palić u razgovoru za portal Direktno objasnio je zašto je u Švicarskoj puno lakše raspisati referendum nego u Hrvatskoj te istaknuo koje greške rade građanske inicijative pri pokretanju skupljanja potpisa za referendum u Hrvatskoj.

Smatra kako nije Vlada ta koja je utjecala na odluku Ustavnog suda da pitanja koja su dvije Mostove inicijative, "Odlučujmo zajedno" i "Dosta je!", htjele postaviti na referendumu.

"Ne vjerujem da bi Vlada mogla utjecati na Ustavni sud jer je bilo referendumskih inicijativa koje su propale zbog malog broja potpisa, a ne isključivo zato što nisu pitanja bila dobro postavljena. Nekada pitanja ispune cilj i bez pozitivne odluke Ustavnog suda, recimo kada je bila ideja za monetizaciju autocesta, vlast je odustala od tih ideja, a Ustavni sud je rekao da nisu pitanja bila dobro postavljena tako da je taj referendum, iako nije prošao, ispunio cilj", rekao je Palić.

Napominje da je jako bitno vidjeti koji je omjer glasova sudaca Ustavnog suda bio za, a koji protiv.

"Dakle jedan dio sudaca je došao uz potporu parlamentarne većine, jedan dio je došao uz pomoć parlamentarne manjine, a omjer glasova je bio 10:3. To govori samo za sebe", istaknuo je.

Osvrnuo se potom na Švicarsku i model po kojem oni izlaze na referendume.

"Tamo je lakše ispuniti uvjete za izlazak na referendum. Lakše je skupiti potpise s obzirom na vrijeme koje je potrebno za prikupljanje potpisa, a i plus je to što oni uopće nemaju tijelo koje može reći da pitanje nije u skladu s njihovim Ustavom, tamo uopće nema kontrole ustavnosti referendumskog pitanja", naglasio je.

Dakle, u Švicarskoj je za raspisivanje referenduma potrebno samo skupiti dovoljan broj potpisa. 

"Ako ste postavili neko pitanje koje je totalno krivo onda nećete dobiti potporu, odnosno nećete skupiti dovoljan broj potpisa. A u Hrvatskoj se upravo prikupljanje dovoljnog broja potpisa pokazalo kao prepreka. Dakle, ili je falilo potpisa, ili je bilo dosta potpisa, a pitanje nije bilo dobro formulirano", rekao je Palić.

Ima i savjet za sve koji će u budućnosti pokušavati pokrenuti referendum.

"Bilo bi pametno prvo provjeriti je li pitanje u redu, a onda ići u prikupljanje potpisa. U Hrvatskoj je problem redoslijed. Ako Ustavni sud kaže da je pitanje pravilno postavljeno i dopušteno, onda bi se trebalo krenuti u skupljanje potpisa birača i ako se skupi dovoljan broj potpisa u određenom vremenu, izaći na referendum. Mi idemo kontra, mi idemo s kraja. Prvo skupimo potpise, a onda svi navijaju da je pitanje u redu, a ne zna se je li u redu jer nije provjereno. Puno bi bilo razboritije prvo provjeriti ustavnost i ispravnost pitanja, a onda ići prikupljati potpise", napominje Palić.

Osvrnuo se i na referendumsko pitanje koje je trenutno aktualno u hrvatskoj javnosti.

"Ovako kako je bilo formulirano pitanje evidentno nije bilo šanse da ono prođe. I to nije bila neka tijesna odluka, to je omjer 10:3. Znači više od dvije trećine sudaca je zaključilo da je pitanje loše formulirano. Dakle, to nije bilo 7:6 ili tako nekako blizu. Onda bi mogli komentirati da nisu ni oni baš bili suglasni i da je nastala podjela na sudu. To se nije dogodilo kad je manje od trećine sudaca zauzelo drugačiji stav od ostalih", istaknuo je. 

Još jednom se osvrnuo na medijske napise da je Ustavni sud kontroliran od strane Vlade.

"U ovih 10 koji su glasali protiv ovog pitanja na referendumu je i jedan dio koji je izabran od strane vladajuće manjine. Konstrukcija da je Ustavni sud pod utjecajem Vlade meni ne drži vodu kad znate da je omjer sudaca koji su došli od vladajuće većine naspram onih koji su došli od vladajuće manjine 7:6. Da bi došli do zaključka da Vlada utječe na Ustavni sud morali bi usporediti je li Ustavni sud više ukidao ustavna pitanja, zakone i akte nekoj drugoj Vladi, a ovoj Vladi manje to radi. Tek tada bi mogli reći da malo navijaju za ovu Vladu".