Palić: Đurđević kao da ne zna koje su ovlasti predsjednika Vrhovnog suda, a Milanović funkcionira kao da je i dalje član SDP-a

Međutim, da je obrnuta situacija, da je Plenković u poziciji predsjednika Republike, a Milanović u fotelji predsjednika Vlade, postavlja se pitanje bismo li u tom slučaju govorili o pritisku na pravosuđe.

"Apsolutno", ocijenio je ustavni stručnjak Mato Palić odmah na početku razgovora za portal Direktno ističući da se tijekom pregovora Hrvatske s Europskom unijom kao jedan od načina kako ojačati hrvatsko pravosuđe išlo ka rješenju da i suce i državne odvjetnike biraju posebna tijela koja se uspostavljaju Ustavom.

To su Državna sudbena vijeća i Državno odvjetničko vijeće u kojima većinu od 11 članova, sedam čine suci, odnosno zamjenici državnih odvjetnika "i na taj način je utjecaj politike, odnosno političkih stranaka koje su zastupljene u Hrvatskom saboru sveden na minimum".

Naime, u oba navedena tijela, od ukupno 11 članova, imamo tek dva zastupnika od kojih jedan dolazi iz redove parlamentarne većine, a drugi iz redova saborske manjine. 

DSV ima ustavni legitimitet

Ono što je za Palića problematično kod Zlate Đurđević je da ona dovodi u pitanje način izbora sudaca iznoseći ideju o potrebi za "drugačijim rješenjima".

"To je nešto što nema apsolutno nikakve veze s ovlastima koje ima predsjednik Vrhovnog suda. To je nešto što se radi u parlamentu, podrazumijeva promjenu Ustava, a inicijativu za promjenu Ustava imaju predsjednik države (pa bi on mogao to formalno predložiti ako misli da će tako to poboljšati), Vlada RH i jedna petina zastupnika u Hrvatskom saboru". 

Kako naglašava, niti predsjednik Vrhovnoga suda niti bilo tko iz sudbene vlasti uopće nije ovlašten da predlaže tako nešto. 

"Promjena Ustava i zakona koji se odnose na sudove, jednostavno nema nikakve veze ni najmanju dodirnu točku s ovlastima koje prema Zakonu o sudovima ima predsjednik Vrhovnog suda RH. Smisao programa kandidata za četverogodišnje razdoblje za mjesto predsjednika Vrhovnog suda je u tome da on ili ona u svom progamu navedu što misle na koji način treba poboljšati rad i djelovanje Vrhovnog suda u kontekstu ovlasti koje ima po postojećem Zakonu o sudovima i  drugim propisima", objašnjava ustavni stručnjak.

"U programu (Zlate Đurđević) je također pogrešno napisano da DSV nema demokratski legitimitet kao što imaju zastupnici u Saboru koje su birači izabrali, ili kao što ima predsjednik Republike koji je biran neposredno na izborima. DSV ima ustavni legitimitet, to je tijelo koje je uspostavljeno Ustavom, koji su donijeli zastupnici u Hrvatskom saboru dvotrećinskom većinom glasova. To je najveća većina koju naš Sabor prilikom odlučivanja poznaje i tekst koji je upisan u Ustav Republike Hrvatske plod je najšireg mogućeg političkog konsenzusa", upozorava Palić.

Znači li to da se Đurđević ovaj put sama diskreditirala?

"Navela je u programu prvo nešto što nema veze s ovlastima predsjednika Vrhovnog suda. To je ono što je zakonom definirano i na neki način je u svom programu iznijela neke političke ideje. Meni je neobično da osoba koja dolazi iz akademske zajednice, koja po Ustavu ima autonomiju, razmišlja u pravcu da bi trebalo ojačati utjecaj politike na izbor sudaca. To bi značilo da je pretpostavka da će se time izabrati kvalitetniji kvadrovi onih koje u sudovima na takvim mjestima žele političke stranke. Ako je to namjera, to je totalno krivo", mišljenja je naš sugovornik. 

Milanovićeve optužbe da imamo "HDZ-ovo" pravosuđe, Palić odbacuje.

"Kako mogu imati svoje prste u biranju sudaca kad od 11 članova DSV-a su suci, a ti suci su na mjesto sudaca dovedeni odlukom DSV-a? Posljednjih 11 godina DSV bira suce u RH", navodi Palić. 

Milanović govori kao da je i dalje član SDP-a

Osim toga, dodaje, retorika predsjednika RH je čisto politička i "on ne razumije ili se pravi da ne razumije da je prema Ustavu RH njegov  ustavni položaj taj da predstavlja cijelu državu, sve njezine građane, a ne da kad govori, da zapravo funkcionira kao da je i dalje član SDP-a, a on to nije".

"Jedno je retorika koja je konstruktivna i koja je na tragu ovlasti koje proizlaze iz Ustava jer Ustav izrijekom zahtijeva suradnju, a drugo je retorika koja je zapravo motivirana političkim ciljevima. I on to u biti i ne krije jer on sam kaže kad piše objave na Facebooku da su meta ljudi iz vrha HDZ-a. Pa nije osnovna uloga predsjednika Republike da se bavi vrhom ove ili one političke stranke. To nema nikakve veze s time što bi trebao predstavljati predsjednik Republike", nastavlja Palić. 

Prepirka oko izbora predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda u kojem Mlanović aktivno radi na stvaranju percepcije građana da pravosuđe nije neovisno, a da pritom sam sebi dozvoljava da radi pritisak na pravosudni sustav, nije prvi put da se Milanoviću "gleda kroz prste". I sam Plenković je u više navrata problematizirao činjenicu da je on sam kojim slučajem autor izjava kakve možemo čuti od predsjednika, dogodila bi se revolucija.

Zašto za Milanovića ne vrijedi isto što i za sve ostale javne osobe?

Posljednji u nizu takvih primjera je Milanovićev napad na novinara HRT-a.

"To ponašanje je lopovsko, to je lopovluk, dakle osoba dođe u dobroj vjeri", počeo je Milanović prepirku s novinarima tijekom koje je ustvrdio i da "Yutel radi za HDZ" te da je javna televizija sramota.

"Ljudi, vi ste plaćenici jedne političke opcije, hrvatski građani to ne podnose", poručio je novinarima HRT-a.

Na primjedbu da nije u redu da predsjednik RH tako razgovara rekao je: "Budete li solidarni pojest će vas prve".

"Neobična je situacija kad predsjednik države pred kamerama napada novinare, nema reakcije. S druge strane imali smo situaciju kada se pokojni Milan Bandić ružno ophodio prema novinarima, o tome se danima pisalo. Zašto za njega ne vrijedi isto što i za sve ostale koji su na političkim funkcijma i koji su javne osobe i čija riječ putem medija dopire do puno ljudi u Hrvatskoj? Po čemu je on poseban? Ili je to njemu, iz nekog razloga dopušteno?", odgovorio je Palić protupitanjem.