Palestina odmah iznjedrila na vidjelo nesuglasice dva brda: 'Čemu takav radikalan stav?'

"Ja sam prvi ili drugi u Europi nakon divljanja Hamasa i nakon divljačke rekacije izraelske vlasti upozorio da će Izrael izgubiti simpatije ako tako nastavi i izgubio je i sada smo tu gdje jesmo. Palestina je već priznata od nekih država i ovo vam je primjer da država mora zauzeti stav, a on se zauzima razgovorom predsjednika Republike i premijera, nešto što Andrej Plenković ruši i razbija nekoliko godina", započeo je Zoran Milanović pa nastavio.

"Prije nego što se donose stav, treba razgovarati o tome, što Plenković uzruptira. Kada su ovlasti podijeljene potreban je razgovara, tu ne može biti prva i zadnja Plenkovićeva i ono što njemu privatno odgovara. On nije vođen vrijednostima u životu i politici. Imam elemenata za priznanje Palestine, ako se odlučimo za to potreban je razgovor i dogovor", kazao je.

Ubrzo se javio i premijer koji je ustvrdio pak da Hrvatska u ovom trenutku ne razmišlja o priznanju Palestine. "Naša je stalna pozicija ona bazirana na rješenju o dvije države, ali na način da dođe do dogovora dviju strana", kratko je rekao. 

Foto: HINA/Tomislav Pavlek

'Čemu radikalni stavovi?'

Ovakva stajališta predsjednika i premijera ne čude ako na umu imamo da je Hrvatska prije svega manje od dva tjedna u UN-u bila suzdržana prilikom glasovanja o rezoluciji kojom se proglašava da Palestinci ispunjavaju uvjete za status punopravne članice Ujedinjenih naroda.

Hrvatska je također u listopadu prošle godine kao jedna od svega 14 država svijeta, uključujući SAD, glasovala protiv usvajanja rezolucije Ujedinjenih naroda kojom se traži primirje u Gazi i osuđuju napadi na izraelske i palestinske civile. Milanović je tada izjavio da ga nitko nije pitao niti obavijestio o tome koju će stranu Hrvatska službeno zauzeti jer bi njegov stav bio drugačiji.

"Čemu takvi radikalni stavovi preko noći od čovjeka (Plenkovića) koji ustvari niti ima stav o nečemu takvome, niti ga je do sada pokazivao, niti je uopće jasno što želi postići?", poručio je tada predsjednik te zaključio kako nema rješenja krize na Bliskom istoku bez uspostave palestinske države.

Foto:  HINA/Daniel Kasap

'Ne za novac, nego iz uvjerenja'

"O tome se ne smije šutjeti, posebno Hrvati, koji su prošli svoj rat, a u onom prethodnom dali desetke tisuća i stotine tisuća antifašista koji su spašavali i židovske glave. I to ne za novac, nego iz uvjerenja", poručio je tada.

Očito je stoga da dva brda imaju poprilično različite stavove te da bi tvrda kohabitacija mogla proraditi i po ovom pitanju s obzirom da je predsjednik poprilično jasan i odlučan u kojem smjeru bi trebali ići.Plenković je pak skloniji pratiti što radi jedan do naših najvećih saveznika SAD koji već tradicionalno daju punu podršku Izraelu mada su i oni u zadnje vrijeme počeli propitkivati neke Netanyahuove poteze.

Miro Kovač komentirao priznanje Palestine: Otkrio je što će sada učiniti Izrael

Podsjetimo, prva članica EU-a koja je priznala Palestinu bila je Švedska 2014. godine dok su Češka, Mađarska, Poljska, Bugarska, Rumunjska to učinile još 1988. u sklopu sklopu sovjetskog bloka. Iste godine to je učinio i Cipar. Priznanje Palestine najavile su i Malta i Slovenija, a i Australija je objavila da postoji ta mogućnost. Palestinu kao državu trenutno priznaje 143 od 193 članica Ujedinjenih naroda.