PAD VRIJEDNOSTI UPLAĆENIH MIROVINA 'Eurozona donosi smanjenje rizika, a oporavak tržišta nije moguće predvidjeti'

Obratili smo se fondovima kako bismo doznali koliki je pad vrijednosti uplaćenih mirovina u drugom mirovinskom stupu.

Pad vrijednosti uplaćene mirovine

Erste Plavi, Allianz i Raiffeisen mirovinski fondovi nisu zabilježili dvoznamenkaste postotke pada vrijednosti imovine u drugome stupu kako su pojedini analitičari procjenjivali, već manji.

"Prinosi Erste Plavih obveznih mirovinskih fondova na dan 30. rujna 2022., unatrag godinu dana, su za Erste Plavi obvezni mirovinski fond kategorije A -4,72 posto, Erste Plavi obvezni mirovinski fond kategorije B -5,00 posto i za Erste Plavi obvezni mirovinski fond kategorije C -8,22 posto, tako da nije ispravna tvrdnja da su fondovi izgubili i do 20 posto vrijednosti.

Prosječni godišnji prinosi od osnivanja Erste Plavih obveznih mirovinskih fondova na dan 30. rujna 2022. iznose za Erste Plavi obvezni mirovinski fond kategorije A 6,11 posto, Erste Plavi obvezni mirovinski fond kategorije B 5,31 posto i za Erste Plavi obvezni mirovinski fond kategorije C 3,43 posto", rekli su iz Erste za portal Direktno.

Iz Erste, AZ-a i Raiffeisena slažu se kako su Covid pandemija i lockdown, deflacija, povijesno niske kamate te rat u Ukrajini čimbenici koji su drastično utjecali na pritisak tržišta i tektonske promjene na tržištu. Teško je prognozirati daljnji razvoj fiskalne i monetarne politike, tvrde, no vjeruju da će se ekonomska situacija popraviti.

Eurozona smanjenje rizika

"Kako bi zaustavile inflaciju, većina svjetskih središnjih banaka krenula je u značajno dizanje kamatnih stopa što je negativno utjecalo na kretanje dioničkih i obvezničkih tržišta. Kako se tržišta privikavaju na novu ekonomsku realnost, svjedočimo visokoj volatilnosti i naglim pomacima cijena. Diverzifikacijom i korištenjem tehnika zaštite Društvo nastoji ublažiti utjecaj negativne situacije na tržištu na portfelje mirovinskih fondova pod svojim upravljanjem.

Unatoč situaciji u kojoj se svjetska ekonomija i tržišta trenutno nalaze, vjerujemo da je ovo sve dio procesa normalizacije te da će se globalna ekonomija na kraju oporaviti, a režim viših kamatnih stopa pružiti dodatne prilike za ostvarivanje prinosa na dugi rok", objasnili su nam iz Erste Plavih.

AZ mirovinski fondovi slažu se kako su inflacija i lockdown najviše uzdrmali tržište, no tvrde da su se i ranije dosad suočavali s raznim poteškoćama.

"Bez obzira na skok u inflaciji, srednjoročni trendovi vezani uz demografska kretanja, razvoj novih tehnologija i rast produktivnosti te usporavanje rasta u razvijenim ekonomijama imaju deflatorne ekonomske učinke. Mirovinski fondovi, pa tako i AZ mirovinski fondovi su se u proteklih 20 godina suočili s brojnim izazovima pri čemu je zadržan fokus na stabilnost i održivost prinosa", kazali su nam iz AZ mirovinskih fondova.

"Tako su prosječni godišnji prinosi od početka poslovanja pa do kraja rujna 2022. godine iznosili u AZ obveznom mirovinskom fondu kategorije A 5,82 posto, u AZ obveznom mirovinskom fondu kategorije B 4,84 posto i u AZ obveznom mirovinskom fondu kategorije C 2,88 posto", tvrde.

Mišljenja su kako eurozona donosi smanjenje rizika, stoga su pozitivnog stava o skoroj stabilizaciji tržišta.

"S obzirom da inflacija lagano usporava, a ulazak u eurozonu donosi i smanjenje nekih dosadašnjih rizika, mišljenja smo da u 2023. možemo očekivati lagani oporavak", ocijenili su iz AZ mirovinskih fondova za Direktno.

Mirovine su dugoročna ulaganja

Iz Raiffeisen mirovinskih fondova naglasili su kako poslovanje obveznih mirovinskih fondova i njihov rezultat ovisi o kretanjima financijskih instrumenata u koje je uložena imovina fondova.

Objasnili su nam kako se sredstva mirovinskog fonda ulažu prema ulagačkoj politici te u skladu sa zakonskim odredbama.

"Zakon vrlo jasno i konkretno određuje način na koji mirovinski fondovi mogu ulagati te propisuje strukturu ulaganja prema vrsti imovine, državama i regijama, valutama, gospodarskim sektorima i ostalom. Strategijom aktivnog upravljanja imovinom nastojimo postići osnovni cilj – ostvarenje primjerenog prinosa u odnosu na preuzeti rizik", kazali su nam te dodali kako je ove godine zabilježena izmjena cijena pod utjecajem već spomenutih faktora.

"U takvom okruženju dolazi do određene korekcije vrijednosti udjela mirovinskih fondova jer se iste mijenjaju svakodnevno ovisno o cijenama vrijednosnih papira na tržištima kapitala. Potrebno je naglasiti kako su oscilacije cijena i kamatnih stopa na tržištima kapitala uobičajena pojava", utvrdili su i naglasili važnu činjenicu, koju treba imati na umu:

"Mirovinska štednja dugoročna je i zapravo je prosječni prinos pojedinog fonda u odnosu na ostvareni rizik, a koji obuhvaća dugoročne periode ulaganja, najpouzdanija mjera uspješnosti. Smatramo da dugoročni ciljevi ulaganja imovine mirovinskih fondova pod upravljanjem Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima trenutno nisu dovedeni u pitanje novonastalim događajima.

Naime, radi se o dugoročnom ulaganju, pa je i prinose potrebno promatrati na dugi rok. Primjerice, prosječni prinos od osnutka Raiffeisen obveznog mirovinskog fonda kategorije A (od 2014. do danas) iznosi 5, 94 posto godišnje, kategorije B (od 2002. godine do danas) 5,19 posto godišnje, a kategorije C (od 2014. do danas) 3,76 posto", rekli su.

Također navode razdoblje od 18. listopada 2021. do 18. listopada 2022. kada je u fondu  kategorije A prinos je pao 4,09 posto, u fondu kategorije B pa je 1,49 posto, a u fondu kategorije C  minus iznosi 4,3 posto. Kako tvrde, veće korekcije cijena nisu česte, tržište se oporavilo i nakon ožujka 2020. zbog pandemije i nakon 2008. zbog velike financijske krize.

O trenutnoj situaciji prognoziraju:

"Na žalost, nije moguće predvidjeti hoće li se tržišta kapitala oporaviti kroz kraći ili duži vremenski period. U svakom slučaju, Raiffeisen mirovinsko društvo će, kao i uvijek, svaku odluku vezano za ulaganje imovine donositi u najboljem interesu svojih članova, procjenjujući preuzeti rizik svake odluke s njenim očekivanim povratom", ocijenili su.

Razmisliti o energetici

Razgovarali smo s Hrvojem Japunčićem, financijskim analitičarem, koji nam je detaljno objasnio okolnosti ovakvog stanja na tržištu. Sve je počelo od pandemije.

"Ova društvena i poslovna godina prožeta je i nadalje velikim i jakim utjecajem pandemijskih okvira, što se primjerice u realnim ekonomijama i nadalje vidi u punoj neobnovi dobavnih pravaca i/ili mogućnosti proizvodnje određenih proizvoda, što se u konačnici osjeća na poslovanju mnogih kompanija, posljedično ostvarenju njihovih rezultata, pa i kretanja vrijednosnica na tržištima", započeo je Japunčić.

Japunčić potvrđuje kako upravo ti društveni okviri uz ukrajinsko-rusku krizu i rat, imaju izrazito široke ekonomske posljedice.

"Svjedoci smo posebno viših i/ili visokih trendova inflacijskih pritisaka, kako u domenama roba, tako i usluga, ali osobnog sam mišljenja da je posljedica takvih trendova i (in)direktnih utjecaja na financijska tržišta upravo tih posebnih okolnosti", ocijenio je naš sugovornik.

"Uslijed djelovanja monetarnih institucija (centralnih banaka) koji sa svoje strane aktivnosti potiču snižavanje inflacijskih pritisaka, te aktivnosti utječu na sve i osnovne i izvedene klase vrijednosnica, što rezultira sa snižavanjem vrijednosti istih (a među inima jedna od tendencija centralnih banaka je i smanjenje programa likvidnosti što također utječe negativnije na kretanja tržišta), i zbog toga upravitelji sredstava, uključivo to i upravitelje mirovinskih fondova, imaju suženi prostor, 'zaklona' i/ili izabira klase imovine koja bi ostvarivala očuvanje vrijednosti", rekao je.

Također je napomenuo kako smo u posljednjih par mjeseci svjedoci "poboljšanja zdrastvenih uvjeta u svjetskim okvirima, pa i u slučaju Kine, poboljšanjima dobavljivosti roba, obnovi mogućnosti mnogih usluga, te mnoge klase roba imaju tendencije snižavanja, što će se u vrlo skoro vrijeme evaluirati u tendencijama inflacijskih pritisaka i smanjiti pritisak na centralne banke da jako ili agresivno djeluju, što bi moglo potaknuti i oporavak na financijskim tržištima".

Ipak, tvrdi, ovdje ostaje aspekt energetike, posebno u europskim, ali i svjetskim okvirima, koje je okarakterizirao kao područje s puno nepoznanica, usred agresije na Ukrajinu, pandemije i skore zime.

"Vrlo je teško sa sigurnošću reći da će sigurno doći do smirivanja/oporavka uvjeta realnih ekonomija i društva, što bi za posljedicu imalo i pojavu pozitivnih trendova na financijskim tržištima", ocijenio je.

Pozitivni zaključci

Japunčić je, ipak, pozitivnog pristupa dao zaključak što bi nas moglo očekivati u globalnoj ekonomiji u daljnjem razdoblju.

"U trenutku mogućeg potpisa primirja ratnih zbivanja, pa i početka obnove Ukrajine nekim novim marshalovim planom, mišljenja sam da možemo vjerovati i očekivati jedan niz dobrih društvenih i ekonomskih godina na području Europe, što će omogućiti i oporavak rezultata naših mirovinskih fondova, koji su i koji će svakim danom biti sve više okrenuti odnosno povezani s kretanjima posebno europske ekonomije", zaključio je Japunčić.