Ovogodišnji Ekonomski forum morat će dati odgovore o stvaranju temelja nove, snažnije Europe

Većina sudionika dolazi iz Europe, ali kao i svake godine pridružit će im se i oni iz Sjedinjenih Američkih Država, Rusije, Bliskog Istoka i Azije kako bi razgovarali o jedinstvenoj gospodarskoj i političkoj pozicije Europe, ali sa stajališta zemalja srednje i istočne Europe koje su tek prije tri desetljeća uspjele osloboditi se komunističke političke tiranije i planskog gospodarstva te prigrliti pluralističku liberalnu demokraciju i slobodno tržišno gospodarstvo. 

No, Gospodarski forum u Krynici nisu samo debate i paneli, najvažniji su sudionici, stručnjaci u svojim područjima, utjecajni političari, predsjednici vlada i država koji donose novi redoslijed globalne ekonomije i politike. Pitanja o budućnosti su očita, a svi u Krynici znaju da budućnost počinje sada.

Hoće li se nastaviti fragmentacija Europe ili ćemo pronaći zajednički jezik?

Ovogodišnja tema "Europa sutrašnjice: Što znači: 'snaga'" fokusirat će se na to kako će se Stari kontinent nositi s promjenama u sljedećem desetljeću te na strategije koje bi trebale voditi europske vlade u novom globalnom sustavu. 

U novim globalnim prilikama prebacivanja težišta moći sa Zapada na Istok i rastućih, kako ekonomskih, tako i uz Kinu novih globalnih političkih i tehnoloških igrača poput Indije i Indonezije. Čuvanje slobodnog tržišta i kretanja prioritet je Europske unije i njenih članica koje u svjetlu Brexita i rastućeg političkog populizma moraju pronaći političku i gospodarsku ravnotežu između starih i novih članica Europske unije kako bi kroz sljedeće, sigurno nemirno desetljeće, uspjele održati podjednak gospodarski i tehnološki razvoj svih članica EU i održali status sile kakav Europa zaslužuje. 

Do fragmentacije Europe dovode razlike u temeljnim pitanjima zemalja članica Europske unije i silovito guranje vlastitih interesa nekolicine jakih zemalja. U većini pitanja, pogotovo u pitanjima vanjske politike, funkcioniranja demokracija u pojedinim članicama te u pitanjima nasljeđa i kultura ne može se pronaći zajednički jezik, a bez zajedničkog jezika Europa kao cjelina neće biti u stanju tehnološki i gospodarski parirati rastućim azijskim silama. 

Arogantnost i egoizam vodećih političara starih članica Europske unije i kolonijalno nametanje stajališta i ideja političkih ideologija novim članicama sigurno neće pomoći Europskoj uniji kao cjelini. Upravo su takvu poruku poslali i birači na izborima za Europski parlament u svibnju. 

Europska unija može biti samo zajednica suverenih naroda i država, ujedinjena sa zajedničkom vizijom budućnosti uz puno poštovanje povijesnih i kulturnih iskustava svake zemlje članice Europske unije, ili je neće biti. Samo takva Europa opet može postati ekonomski jaka, politički stabilna i tehnološka supersila. 

Stvaranje monstruma ili zajednice jednakih

Međutim, ako je suditi prema dosadašnjoj političkoj platformi čelnika Francuske i Njemačke te odnedavno i socijalističkih vlada Danske i Španjolske koje naivno pokušavaju zauzeti mjesta Velike Britanije i Italije, koje snažno politički i gospodarski podupiru europski federalizam i centralizam nasuprot suverenizmu zemalja Višegradske skupine i Inicijative tri mora, fragmentacija Europske unije mogla bi se nastaviti, a planovi reforme EU-a mogli bi se svesti na krilaticu "još više Europe", odnosno na prisilno vođenje EU-a prema stvaranju birokratskog nadnacionalnog monstruma koji će državama članica oduzimati suverenitet i političku autonomiju.

Prije nego što sudionici Foruma u Krynici daju odgovore o budućnosti Europske unije, svakako bi trebali ponovno otvoriti temu o tome kako uravnotežiti odnose starih članica Europske unije koje su odavno u svoje temelje ugradile autodestruktivne elemente: odbacivanjem vlastitog kršćanskog  identiteta i antičke kulture i tradicije koja se iz 'briselskih' ureda gleda s nevjerojatnom razinom prijezira i geopolitičke, elementarne pogreške, odbacivanjem formiranja zajedničke vanjske i sigurnosne, odnosno obrambene politike.

Nepostojanje tih dvaju elemenata na kojima je Europska unija trebala graditi temelje vlastite političke globalne neovisnosti i zauzeti mjesto kao svjetska gospodarska i tehnološka supersila postali su umjesto toga glavni kamen spoticanja zbog kojeg bi jednog dana ideja Europske unije mogla prestati postojati.  

Gospodarski forum u Krynici

Forum se svake godine od 1992. održava u prvoj polovini rujna. Inicijator tog događaja je Zygmunt Berdychowski, a organizator Institut za istočne studije u Varšavi. Na prvu konferenciju 1992. došlo je oko 100 sudionika, većinom iz Poljske. Danas se Ekonomski forum smatra  najvećim i najprepoznatljivijim događajem na političkoj i poslovnoj razini u središnjoj i istočnoj Europi pa je po svojoj utjecajnosti i važnosti prvi do Davosa.

Tri dana koliko traje Gospodarski forum, Krynica postaje političko i ekonomsko srce starog kontinenta. Šefovi država i vlada, ministri i zastupnici druže se s rukovoditeljima poduzeća i renomiranim stručnjacima kako bi razgovarali o problemima današnjice. 

Program ovogodišnjeg Foruma uključuje pet plenarnih zasjedanja, kao i više od 200 panel diskusija koje su strukturirane u nekoliko tema. Izaslanici će se baviti pitanjima iz sljedećih područja: poslovanje i upravljanje, ulaganja i razvoj, Europa i svijet, makroekonomija, nova ekonomija, država i reforme, društvo i međunarodna politika, zatim sigurnost, energija i inovacije. Održavat će se i sada već tradicionalni Forumi zdravlja i regija.

Svake godine Gospodarskom forumu prisustvuju novinari iz više od 60 zemalja. CNN, Euronews, Forbes, Bloomberg, Agence France Press, Wall Street Journal, Financial Times, Corriero Della Serra i mnogi drugi dolaze u Krynicu, a među njima ove godine iz Hrvatske nalazi se i portal Direktno.