Ovo Vlada mora staviti kao prioritet: 'Kao da smo zaboravili vrijednost obitelji i djece'

"Hrvatska stoji jako loše po pitanju iseljavanja s obzirom na to da ima jako malo stanovnika, odnosno da smo danas ispod četiri milijuna ljudi. To zapravo ispada više od 10 posto trenutno rezidentnog stanovništva, barem ono što je evidentirano, a pretpostavka je da ih ima i više koji će se roditi izvan države", kazao je na početku Strmota.

Naglasio je da je za Hrvatsku to veliki izazov. Prije svega, kako je rekao, veliki ekonomski i gospodarski problem zbog tržišta rada, a i svih drugih sustava javne skrbi, socijalne zaštite i svega ostalog gdje je potrebna međugeneracijska solidarnost. "Nije potrebno objašnjati da država bez ljudi nema nekakvu budućnost", kazao je.

Dosta se priča o novom Zakonu o demografskoj obnovi koji se očekuje do kraja godine. Strmota se osvnuo na konkretne mjere koje bi Vlada i Ministarstvo demografije i useljeništva trebalo provesti. "Na prvom mjestu je implementacija svih javnih politika u zadržavanju ključnog  radno-aktivnog stanovništva. Na prvom mjestu bih stavio mlado stanovništvo koje tek zasniva obitelji i koji tek izlaze na tržište rada, iako je već veliki dio njih otišlo", poručio je Strmota i istaknuo na što se treba najviše fokusirati.

FOTO: Sasa Buric / CROPIX

'Ovo bi trebalo biti broj jedan'

"Ono stanovništvo koje je ostalo treba pokušati zadržati prije svega kroz stambenu politiku. Danas mladi ljudi jako teško zasnivaju obitelj u kombinaciji s kupovinom stana. Mnogi jako teško stječu nekretninu, a stanovanje je postalo izuzetno skupo, pogotovo u nekim gradovima. Stambena politika bi treba biti broj jedan, a onda politika tržišta rada. Treba pomoći mladim ljudima da žive i osnivaju ovdje obitelj bez velikih problema", naglasio je naš sugovornik.

Dodao je da ispada da je u Hrvatskoj danas problem imati nekakav normalan standard, obitelj i posao. Istaknuo je i problem velikog useljavanja strane radne snage. "Možemo i dalje očekivati veliki broj zbog potražnje i zbog tržišta rada koje gleda samo kriterije da je što više jeftinija radna snaga. Vjerojatno ćemo imati sve više stranih radnika, a sve manje naših radnika. Na tom pitanju Vlada treba raditi - život i rad i sve javne politike koje ih kreiraju bez puno filozofiranja", ustvrdio je demograf.

Naglasio je da to sigurno nije jedna roditeljska naknada za ženu i djete nego puno više javnih politika koje međusobno koordinirano surađuju. Što se tiče politike koja potiče natalitet, kazao je da je ona kompleksna i da se trenutno najviše bazira na financijskim naknadama koje kroz ovo vrijeme pohvalno rastu u nekom udjelu dohotka.

FOTO: Vanesa Pandzic / CROPIX

'Gotovo da bi se morali vratiti unazad'

"Nije dovoljan samo novac za rođeno dijete, nego potpuna infrastruktura pomoći u današnjem 21. stojeću kada zapravo podizanje djeteta postaje izazovnije nego ikad prije, a i sve je veći udio troška u ukupnom dohotku obitelji", poručio je i dodao da je i tu bitna stambena politika.

"Stambenu politiku slobodno možemo svrstati kao pronatalitetnu. Ukoliko čovjek može imati svoj stan, da ostane u svom gradu gdje je rođen, onda se sigurno na taj način čovjeka već tu vezalo i zadržalo ga da tu živi, a onda vjerojatno i da ima djecu", kazao je demograf. Ukazao je i na diskriminaciju obitelji i ljudi koji imaju djecu. 

Hrvati se najčešće vraćaju iz ovih pet država: Provjerili smo uspješnost vladinih mjera

"Gotovo da bi se morali vratiti unazad i u sustavu obrazovanja početi ponovno govoriti o vrijednostima obitelji i samog odgajanja djece kao normalnog i poželjnog u našem društvu u kojem živimo", zaključno je poručio Marin Strmota za Direktno.

*Tekst je nastao u okviru projekta 'Tko će ostati?' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.