relativiziranje istine o domovinskom ratu

Ovo je skandalozna čitanka na koju upozorava Nazor, u izradi sudjelovao i Klasić

Autor

mjš

Kako je u utorak podsjetio povjesničar Ante Nazor, druga knjiga iz projekta "Zajednička povijest jugoistočne Europe", koji provodi Centar za demokraciju i pomirenje u jugoistočnoj Europi, naslova "Ratovi, podjele, integracija" obiluje poluistinama o raspadu Jugoslavije i formiranju postkomunističkih zemalja, a mnoštvo važnih podataka o Domovinskome ratu u toj knjizi nije navedeno.

15.11.2017. u 21:11
Ispiši članak

Europska komisija financirala je navedenu knjigu, premda se nije očitovala o sadržaju.

Sporni primjeri brojni su - od nespominjanja pokušaja atentata na hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana do razaranja Vukovara, gdje je prešućeno tko je koga napao, dok se za sve negativno prešutno optužuje "nacionalizam" kao takav.

Kao najskandalozniji primjer, Nazor je naveo da su autori napisali kako je eskalacija rata u bivšoj Jugoslaviji došla zbog međunarodnog priznavanja Hrvatske i Slovenije.

Podaci prezentirani u čitanci na engleskom jeziku za nastavnike povijesti jugoistočne Europe su takvi da ti nastavnici neće znati o ratu u Hrvatskoj ni uzročnika rata ni kronologiju.

"Bez obzira na deklarativno nastojanje autora čitanke da budu 'neutralni' i da zastupaju načelo 'multiperspektivnosti', treba napomenuti da povijesna znanost ne trpi prešućivanje važnih činjenica ili izbjegavanje vrednovanja događaja ili procesa tamo gdje za vrijednosne sudove postoje jasni parametri, odnosno izvori koji nedvojbeno upućuju na uzrok i kronologiju procesa. Govoriti samo o posljedicama – tako je uglavnom u dijelu čitanke koji se odnosi na rat u Hrvatskoj i BiH 1990-ih – a izbjegavati reći što ih je uzrokovalo, te izbjegavanje uporabe primjerenih i jasnih termina (npr. okupacija ili oslobađanje) tamo gdje su oni nedvojbeni i znanstveno potvrđeni, ne može pomoći pomirbi sukobljenih strana nakon rata", napisao je Nazor prije nekoliko mjeseci za Vijenac.

Pišući o prethodnom udžbeniku iz iste serije, u kojoj je tema "hladni rat", Ivo Banac je u Jutarnjem listu ustvrdio je kako je zanimljivo što su hrvatski sudionici u tom projektu bili povezani i s izradom kurikularne reforme: 

"Naime, od hrvatskih sudionika u ovim udžbenicima naći ćemo sljedeća imena: Neven Budak (jedan je od urednika udžbenika "Hladni rat"), Snježana Koren (jedna od dviju pedagoških savjetnica) i Hrvoje Klasić (jedan od trinaestoro članova odbora za izvore). Zato možemo biti sigurni da bi udžbenička rješenja kurikularne reforme koja oni zagovaraju nalikovala solunskom modelu".

Podsjetimo, hrvatska europarlamentarna zastupnica Ruža Tomašić poslala je upit smatra li Komisija, u svjetlu vrlo osjetljivih pretpristupnih pregovora sa Srbijom, da je njezin  put učinkovitije privesti kraju ako se putem navedenih inicijativa hrvatskim žrtvama oduzme pravo na istinu, pravdu i dostojan počinak te ako se relativizira zadnji pokušaj stvaranja Velike Srbije.

Tomašić je europskog povjerenika za pregovore o proširenju Johannesa Hahna upitala i misli li Komisija da se relativiziranje hrvatskih žrtava može i treba moralno i pravno odvojiti od relativiziranja žrtava u Drugom svjetskom ratu i ostalim ratovima u Europi.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.