DIPLOMATSKI ODNOSI

Ovih devet država još uvijek ne priznaje Hrvatsku, Vidmarović za Direktno pojasnio zašto, a evo i što ministarstvo poduzima po tom pitanju

Autor

Ivan Grandov

U rujnu je u Bijeloj kući potpisan sporazum između Kosova i Srbije, kojim je dirigirao predsjednik SAD-a Donald Trump, a srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski premijer Avdulah Hoti uspjeli su svoje nesuglasice staviti sa strane u svrhu normalizacije ekonomskih odnosa. No, nisu se mogli složiti oko točke o priznanju Kosova. Iako je ono za Srbiju zauvijek izgubljeno, pred tom je državom dug put do uspostavljanja potpunog suvereniteta, o čemu najbolje govori činjenica da Hrvatsku još uvijek ne priznaje devet država.

18.10.2020. u 08:05
Ispiši članak

Proces Međunarodnog priznanja Hrvatske počeo je nakon proglašenja njene neovisnosti 1991. godine. Nedugo zatim uslijedilo je uzajamno priznavanje Slovenije i Hrvatske, a važno je naglasiti i priznanje Vatikana i Njemačke te iste godine. Tako je već 22. svibnja 1992. godine prvi put podignuta hrvatska zastava ispred sjedišta UN-a. Do 1995. godine 124 države su priznale Hrvatsku, a diplomatski odnosi sa Srbijom uspostavljeni su 1996.

Prvi je hrvatsku nezavisnost priznao Island, a posljednja država koja je priznala Hrvatsku su Maršalovi otoci 2019. godine. Time je u svijetu preostalo devet država čije međunarodno priznanje Hrvatska nije dobila: Burundi, Butan, Južni Sudan, Liberija, Niger, Somalija, Srednjoafrička Republika, Tonga i Tuvalu.

Formalni čin priznanja od ovih država nipošto ne uvodi u pitanje suverenitet Republike Hrvatske. Ona je u potpunosti afirmirana u međunarodnim organizacijama poput NATO-a i Europske unije, pa formalni čin priznanja od tih država u međunarodnom kontekstu ne predstavlja problem.

Postojala su brojna nagađanja o tome zašto ti procesi nisu pokrenuti. Tako su se mogle čuti i glasine o tome kako neke od tih zemalja ne žele to učiniti jer su imale dobre odnose s bivšom SFRJ, ali to se u konačnici ispostavilo netočnim. Istina je ta da u prošlosti jednostavno nije postojao nikakav strateški interes za uspostavljanje diplomatskih odnosa, a brojni su politički analitičari zaključili kako je riječ o državama bez velike političke važnosti.

Upitali smo političkog analitičara Branimira Vidmarovića kako gleda na ovo pitanje.

"Postoje brojni razlozi zašto jedna država ne bi međunarodno priznala drugu. Etničko politički problemi poput onih u Izraelu i Palestini jedan su primjer takve situacije. Ekonomski razlozi ovdje su najmanje eksponirani. U našem slučaju riječ je o specifičnoj situaciji. Brojne afričke države su za vrijeme naše borbe za neovisnost i same bile u unutarnjim konfliktima, tako da su jednostavno zanemarile međunarodni dio cijele priče. Nisu nas priznale jer im nije stalo do vanjskih problema", rekao je Vidmarović.

'Pitanje se izgubilo u birokraciji'

Kako navodi, to nije nikakva gesta neprijateljskih odnosa. Većina tih država fokusira se na razvoj i odnose sa susjedima.

"Te državice koje nas ne priznaju u međunarodnom kontekstu su poprilično beznačajne i politički neaktivne. One su diplomatski inertne i pasivne. U hrpi papira i birokracije pitanje priznanja Hrvatske se jednostavno izgubilo", rekao je.

Iz Ministarstva vanjskih poslova potvrdili su nam kako se poduzimaju koraci prema pokretanju dijaloga i s tim državama.

"Slijedom ustaljene prakse, MVEP kontinuirano pokreće inicijative za uspostavu diplomatskih odnosa s državama s kojima ti odnosi još nisu službeno uspostavljeni.

U tijeku je finalizacija propisanog zakonskog okvira koji prethodi činu sklapanja diplomatskih odnosa te se po završetku istog u najskorije vrijeme očekuje potpisivanje Zajedničkih priopćenja o uspostavi diplomatskih odnosa s većinom navedenih zemalja.

Uspostava diplomatskih odnosa je i sama po sebi čin priznanja odnosne države", poručili su nam iz ministarstva.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.