Ove Hercegovke vraćaju tradiciju na kartu: 'Nismo ni približno očekivale ovakvu reakciju'

Didak čine Marija Prskalo, Gabriela Dodig, Petra Prskalo, Marijana Planinić, Marija Zubac, Tea Pehar, Ana Zubac i Marija Pehar. Naziv su dobile po fra Didaku Buntiću, svećeniku koji je zbog nestašice hrane tijekom Prvoga svjetskog rata organizirao transport 17 tisuća hercegovačke djece u Slavoniju i Srijem.

Iza njihovog jedinstvenog zvuka stoji dugogodišnja ljubav prema tradiciji i želja za očuvanjem kulturne baštine. U intervjuu koji slijedi, otkrivaju kako su započele svoj glazbeni put, što ih motivira te što znači nositi ime fra Didaka Buntića. Saznajte više o njihovim inspiracijama, izazovima i planovima za budućnost. 

Za početak, možete li nam reći nešto više o svom glazbenom putu i kako je nastala etno skupina Didak?  Koliko dugo ste aktivne? 

"Dugi niz godina  bile smo dugogodišnje članice ženske vokalne skupine HKUD-a 'Didak' iz Gradnića, gdje smo ustvari i započele svoj put u tradicijskom pjevanju. Folklorom smo se krenule baviti u djetinjstvu, pa čak i prije nego smo krenule u osnovnu školu, tako da je ljubav prema folkloru i etno glazbi rasla u nama i, evo sigurno 15 godina nakon, stvorile smo svoju samostalnu skupinu pod nazivom DIDAK koja djeluje od 10. mjeseca 2024. i bavimo se iskljucivo pjevanjem tradicionalne glazbe", kazala je Ana Zubac, predsjednica etno skupine.

Što vam je bila motivacija na početku, a što sada? 

"Rasle smo u folkloru i to je bio dio našeg odrastanja. Naše bake iz sela i razni poznavatelji etno muzike prenosili su na nas tradicijska pjevanja kao što su bećarci, brojalice, ganga… Tada nam je glavni cilj bio da u našem kraju ne izumre bogatsvo koje su nam naši preci ostavili. Sada, kada vidimo koliko ljudi naša glazba dira u srce, motivacija nam je još jača – želimo donositi mir, vjeru i ljepotu kroz tradicijsko pjevanje".

FOTO: Screenshot/YT

'Zaslužio je da danas živi među nama'

Zašto ste odlučile naziv skupine dati prema fra Didaku Buntiću? Što biste rekle da je njegova posebnost?

"Fra Didak Buntić bio je franjevac iz naše župe svetog Blaža, Gradnići. To je jedna iznimna ličnost u povijesti Hercegovine. Osim što je bio duhovni vođa, poznat je po svom prosvjetiteljskom radu i pomoći siromašnima. Posebno se istaknuo u spašavanju 17.000 hercegovačke djece od gladi početkom 20. stoljeća. On je živio za ljude, davao se ljudima, opismenjavao žene i borio se za svoj narod. Mi danas želimo biti Didak, želimo se boriti i raditi u duhu fra Didaka.

Možda nismo u situaciji spašavati ljude od gladi, ali sigurno možemo pomoći u očuvanju duhovne hrane koju donosi kultura, pjesma, ljubav prema domovini i zajednici. Zaslužio je da danas živi među nama. Nikad mu nećemo moći dovoljno zahvaliti što je sve učinio za Hercegovinu u vremenima gladi i siromaštva, ali možemo pričati o njemu, pjevati i spominjati ga. Zato mi danas nosimo ime Didak. Da nikad ne umre". 

Što za vas znači vjera?

"Za nas je vjera snaga i oslonac koji nas povezuje s nečim većim od nas, pružajući smisao i smjernice u životu. Ona nas oblikuje i daje temelje, ali kako bi ostala snažna, zahtijeva pažnju, hranjenje i jačanje. Smatramo da bez vjere, ne samo da se gubi duhovna povezanost, već i osjećaj unutarnje snage i stabilnosti. Vjera je ono što nas pokreće kroz izazove života, pružajući nadu i vjeru u bolju budućnost".

Kako vidite ulogu glazbe u očuvanju kulturne baštine i tradicije vašeg kraja?

"Kroz naše pjesme želimo prenijeti poruku ljudima koliko je važno biti tu za svoj narod, štititi kulturno naslijeđe i ne dozvoliti da zaborav bude jači od pamćenja. Nema većeg bogatstva od tradicije, jer ona nije samo prošlost, već živi i diše kroz nas. Glazba je jedan od najsnažnijih načina očuvanja identiteta. Naša misija je sačuvati te pjesme i prenijeti ih novim naraštajima i sigurna sam da smo uspjeli zaintrigirati novije generacije, jer naše pjesme su se počele nalaziti na playlistama mladih ljudi".

FOTO: Denis Jerkovic / Cropix (fra Didak Buntic sa spašenom djecom pod hrastom u Slavoniji)

'Osjećamo duboku povezanost s našim precima'

Od kud su nošnje iz spotova i što vam znači nositi ih?

"Za našu prvu pjesmu 'Psalmi' narodne nošnje posudili smo od HKUD-a 'Sv. Ante - Cim'. To su narodne nošnje Hercegovine. Za pjesmu 'Oče Naš', odlučile smo se za nošnje iz Rame, koje su nam posudili prijatelji iz HKUD-a 'Mokro' iz Širokog Brijega, a u drugom dijelu spota nosile smo  nošnje i detalje iz Hercegovine koje su nam također posudili prijatelji iz HKUD-a 'Sv. Ante - Cim' i HKUD-a 'Sveti Marko Vionica'.  

Narodne nošnje za nas imaju posebno značenje jer nisu samo odjevni predmeti, već i simbol našeg identiteta, tradicije i ponosa. Kada ih nosimo, osjećamo duboku povezanost s našim precima, njihovim načinom života i vrijednostima koje su nam ostavili u naslijeđe. Ponosno nosimo narodne nošnje, posebno one iz Hercegovine, jer su dio naše kulturne baštine i odražavaju bogatstvo i ljepotu našeg kraja.

No, uz to nam je važno prikazati i raznolikost narodnih nošnji iz drugih dijelova BiH, jer smatramo da je svaka od njih vrijedan dio naše zajedničke povijesti. Kroz naše spotove želimo ne samo vizualno dočarati ljepotu narodnih nošnji, već i potaknuti ljude da ih više cijene i čuvaju kao dio našeg identiteta. Zahvalne smo svima koji su nam omogućili da ih nosimo i na taj način doprinesemo očuvanju tradicije i kulturne baštine".

Kako vam izgledaju pripreme i koliko često vježbate?

Pjesmu, koju je za nas skladao i producirao naš producent Gabrijel Prusina, pripremamo otprilike mjesec dana. Probe održavamo jednom tjedno, a po potrebi i češće. Budući da Gabrijel ima vlastiti studio, Mass Studios, upravo tamo vježbamo i radimo na našim pjesmama. Zahvaljujući toj prednosti, u relativno kratkom vremenskom periodu uspijevamo ne samo pripremiti, već i snimiti pjesmu.

FOTO:  Dario Pehar 

'0vo nije samo naše djelo već Njegovo'

Skupinu čini osam žena i voditelj Gabrijel, imate li nesuglasica i kako ih rješavate?

"Haha, kao i u svemu, ponekad se dogode različita mišljenja, ali vodimo se zajedničkom vizijom i ljubavlju prema glazbi, pa sve rješavamo razgovorom i dogovorom".

Jeste li iznenađene reakcijom slušatelja na vašu izvedbu 'Psalmi' koja je postala viralna? 

"Iskreno, da – iznenađene smo. Nismo ni približno očekivale ovakvu reakciju. 'Psalmi' su biblijski tekst, a melodija je zapravo stari bećarac kojem je naš producent dao novu energiju i svježinu. Radile smo i puno zahtjevnije i kompleksnije pjesme, ali nijedna nije privukla ovoliko publike. Vjerujemo da 'Psalmi' imaju dušu i snažnu poruku – i drago nam je što su ljudi to prepoznali. Srce nam je puno jer smo uspjele spojiti, po mišljenju mnogih, nespojivo.

Jeste li čitale komentare koje vam ljudi ostavljaju? Što vam znači njihova potpora?

"Naravno, svakodnevno pratimo sve komentare. Među njima ima iznimno emotivnih poruka, i to od ljudi različitih vjera i nacionalnosti. 'Psalme' ne slušaju samo katolici, već i pravoslavci i muslimani. Mnogi nam pišu da im naše pjesme daju snagu, bude vjeru u njima, izazivaju emocije – a dok ih čitam, mogu samo plakati i zahvaljivati Bogu što nas je vodio da ostvarimo ovaj projekt. Čvrsto vjerujemo da ovo nije samo naše djelo, već Njegovo, koje je kroz nas došlo do ljudi. Komentari publike na društvenim mrežama daju nam ogroman vjetar u leđa i pokazuju nam pravi smjer – a to je spajanje vjere i tradicije, jer su ljudi toga istinski željni.

 

 

 

 

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Objavu dijeli Etno skupina “Didak” (@etnoskupina_didak)

'Bura je bila toliko snažna da je bilo teško održati ravnotežu'

Još jednom ste oduševile s drugom izvedbom 'Oče naš', što vas inspirira u odabiru pjesama koje izvodite? 

"Tako je! Oče Naš je naša druga autorska pjesma, također djelo našeg producenta Gabrijela Prusine. On daje ideje za sve te pjesme, a mi to bez imalo razmišljanja prihvaćamo. Odrasle smo u vjerskim obiteljima i u crkvi, folklor i etno pjevanje je nešto što nas je odgojilo, tako da je ovaj spoj koji nam je Gabrijel predložio bilo nešto što nas je oduševilo i što smo rado, svim srcem prihvatile". 

Kako je izgledao proces pripreme i snimanja vaših najnovijih pjesama i videa?

"Kao što sam već rekla, pjesme snimamo u studiju kod našeg voditelja, gdje ujedno održavamo i probe. Zbog toga smo navikle na studio, pa snimanje vokala ide vrlo brzo. Što se tiče videa, za 'Psalme' smo se jednoglasno složili da snimanje bude na Blidinju, a dio smo snimili i u predivnoj Franjevačkoj kući molitve Masna Luka, koja odiše posebnim mirom i duhovnošću. 

Za 'Oče naš' tražile smo sličnu lokaciju, ali s obzirom na to da su planine prekrivene snijegom, bilo je izazovno pronaći mjesto do kojeg je u ovom periodu moguće doći. Ipak, uspjele smo – pronašle smo predivan krajolik u podnožju planine Čabulja. Druga lokacija bila je veličanstvena Franjevačka crkva u Mostaru, mjesto bogate povijesti i duhovne snage, koje je našem videu dalo posebnu atmosferu".

Postoje li anegdote sa snimanja, ako možete podijeliti koju?

"Snimanje spota za 'Psalme' bilo je pravo iskušenje, ali i iskustvo koje ćemo pamtiti. Bura je bila toliko snažna da je bilo teško održati ravnotežu, a snimanje na otvorenom u takvim uvjetima stvaralo je posebne izazove. Penjale smo se na brdo Borova glava do Križa, obučene u opanke koji su se klizili po snijegu. Vjetar nam je iz ruku izbacio molitvenik, marame su letjele, a ruke su nam bile zaleđene.  Za 'Oče Naš' snimali smo u šest ujutro kako bismo uhvatile izlazak sunca. Bilo je izuzetno hladno, padale smo po ledu i snijegu, ali ništa nas nije spriječilo da ostvarimo ono što smo zamislile. U tim teškim uvjetima, snaga volje bila je jedino što nas je vodilo.

Oče naš na Isusovom jeziku

Imate li već nešto u pripremi, ako možete otkriti?

"Samo mogu otkriti da već imamo ideju za novu pjesmu. Nadamo se da ćemo je izrealizirati u što skorijem vremenu. Strpite se - bit će iznenađenje".

Ljudi vas žele čuti na koncertu Progledaj srcem, da vam se ukaže prilika biste li prihvatile?

"Bila bi nam velika čast i zadovoljstvo ukoliko bi dobile poziv!" 

Gdje inače nastupate? Koji biste nastup izdvojile kao najposebniji i zašto?

"Dosad smo imale čast nastupati na brojnim manifestacijama diljem BiH, od manjih do većih, a svaki nastup bio je poseban na svoj način. Kao članice HKUD-a Didak, pjevale smo u serijalu Lijepom našom, nastupale u Zagrebu i Mostaru, no najemotivniji trenutak bio je prošle godine u HD Herceg Stjepan Kosača, kada smo prvi put izvele našu obradu 'Abuna Di Bishemaya' (Očenaš na aramejskom – Isusovom jeziku). Taj nastup bio je glazbeni uvod u animirani film Nada HKUD-a Didak, koji govori o fra Didaku i njegovoj misiji spašavanja djece od gladi.

Cijela ta kombinacija glazbenog uvoda i samog filma bila je izuzetno emotivna. Trenutno kao samostalna etno skupina radimo na kreiranju vlastitog koncerta. Iako za sada imamo samo dvije autorske pjesme, s trenutnim repertoarom još uvijek nismo u mogućnosti nastupati samostalno. Naša ideja je da u skorijoj budućnosti imamo što više isključivo autorskih pjesama, čime ćemo biti spremni za pravi Didak glazbeni show, odnosno rapsodiju zvuka u obliku autorskog koncerta. Nadamo se da će se isplatiti ova glazbena "apstinencija" od javnih nastupa".

Koji su najveći izazovi s kojima ste se suočavale kao etno skupina?

"Svi mi u etno skupini imamo svoje privatne obaveze, što malo otežava našu posvećenost glazbi. Balansiranje između osobnih života, posla i glazbenih projekata ponekad može biti izazovno, ali ljubav prema tradiciji i glazbi nas uvijek motivira da pronađemo način kako sve uskladiti. Svaka članica donosi svoj jedinstveni doprinos, unatoč izazovima koje donosi svakodnevni život".

'Prava inspiracija i dubina leže izvan trenutnih modernih pravaca'

Čime se bavite van etno skupine i kako izdvojite vrijeme za Didak?

"Sve smo mlade djevojke koje ili studiramo ili već radimo, pa svakodnevne obaveze ponekad mogu biti zahtjevne. Iako nas čeka mnogo odgovornosti u privatnom životu, uvijek uspijevamo pronaći vremena za zajedničke probe. Za nas, te probe nisu samo obaveza, već i način da se opustimo i napunimo energijom.

To je trenutak kada možemo pobjeći od stresa svakodnevnog života i u potpunosti se posvetiti onome što volimo – glazbi i tradiciji. Bez obzira na to koliko smo umorne ili zauzete, svaki put kad se okupimo, osjećamo kako nas glazba povezuje i daje nam snagu da nastavimo dalje, bez obzira na sve izazove s kojima se suočavamo".

Gdje vidite Didak u budućnosti?

"U budućnosti vidimo Didak kao etno skupinu koja će biti prepoznata po svom jedinstvenom zvuku i autentičnosti, a istovremeno i inovativna u stvaranju glazbenih projekata. Naša vizija je da ćemo razviti bogat repertoar autorskih pjesama koje će odražavati ne samo našu kulturnu baštinu, već i naš osobni glazbeni izraz. Želimo nastaviti ujedinjavati tradiciju i moderni pristup, stvarajući autorske koncerte koji će oduševiti publiku.

Hercegovke oduševile spojem vjere i tradicije: 'Plačem i naježila sam se, suza suzu stiže'

Nadamo se da ćemo imati priliku nastupati na velikim pozornicama, kako u BiH, tako i širom svijeta, i da ćemo svojim nastupima inspirirati i povezivati ljude kroz glazbu. U konačnici, vidimo Didak kao grupu koja će ostaviti trajan trag na glazbenoj sceni, povezivati generacije i inspirirati ljubav prema glazbi i kulturnoj baštini".

Što biste poručile mladima koji trče samo za modernom glazbom i trendovima?

"Mladima bi poručila da se ne boje okušati u etno glazbi. Trendovi mogu biti zanimljivi, ali smatramo da prava inspiracija i dubina leže izvan trenutnih modernih pravaca. Otvorite se za tradiciju, jer ona nosi vrijednost, identitet i povezanost s našom prošlosti.