Ovako loše nije bilo prije 30-ak godina: 'Djeca nisu glasači pa političarima nisu važna'

Podsjetimo, u Metkoviću je grupa od pet maloljetnika maskirana, s teleskopskim palicama napala troje vršnjaka iz BiH i ozlijedila njih dvoje, a jednog teško. Uznemirujuće je i to što su se maloljetnici prethodno dogovorili za napad. Zbog zločina iz mržnje sada su u istražnom zatvoru, a to je samo najnoviji slučaj krvavog obračuna maloljetnika.

"Sigurno je porast vršničkog nasilja prisutan i sigurno je vršničko nasilje okrutnije nego što je bilo prije, bez obzira što govore statistike. Radim 45 godina ovaj posao i vidim da zaista, posebno sa porastom internetskog nasilja, imamo puno više mladih koji čine nasilje i puno više žrtava nasilja", kazala je Buljan Flander te navela razloge.

"Najprije cijelo društvo na neki način glorificira nasilje. Kad pogledamo kako razgovaraju naši političari, kako razgovaraju u Saboru, kakve objave pišu odrasli, nije čudo da mladi imitiraju odrasle", poručila je i dodala da je drugi razlog to što mladi u adolescentnoj dobi imaju mozak koji traži nagradu i to nagradu ovdje i sada.

FOTO: Ranko Suvar / CROPIX

'Nisu glasači pa nisu važni političarima'

"Njima ne možemo govoriti: 'bit će ti dobro za 10 godina kad završiš školu, za 20 godina kad završiš fakultet', jer oni to naprosto ne vide i ne čuju. Oni trebaju dobiti nagradu, a nagrada je njima lajk i to da im se dive njihovi vršnjaci i ono što je nažalost postalo jako prisutno među današnjim adolescentima je da što bizarniji status objave, što nasilniji status, to dobiva više lajkova i na taj način njihov mozak zadovoljava tu  potrebu za nagradama", objasnila je psihoterapeutkinja.

Naglasila je da je jedan od razloga i to što se s mladima ne radi dovoljno i ne rade se preventivni programi. "Jako puno govorimo o prevenciji, a vrlo malo radimo jer su mladi adolescenti zapravo jako zanemareni. Stvarno mislim da je to jedna populacija koja je zapuštena od strane društva i sustava te mislim da je možda sada najgore stanje što se tiče zaštite djece", istaknula je Buljan Flander.

"Zašto je tome tako? Mislim da je jedan od razloga što djeca nisu glasači pa onda političarima nisu važni. Ne bi smjela prevencija vršnjačkog nasilja ovisiti o entuzijazmu jednog ravnatelja koji će pozvati jednog psihologa da održi neko predavanje. Ili će se održati tri, četiri, pet radionica pa onda opet ništa. Pa onda opet kad neka priča dospije u medije. To bi trebalo stvarno biti ugrađeno u sustav, u kurikulum i da se zaista uvede predmet poput učenja za emocije, empatija", naglasila je.

FOTO: Unsplash

'Algoritmi bolje poznaju našu djecu nego mi'

Dodala je da je danas empatija mladih jako snižena. "Djeca su puno manje empatična nego što su bila prije 20, 30, 40 godina jer se empatija uči u obitelji. Djeca razvijaju empatiju između druge i treće godine kada dođu roditeljima i kažu da ti ljubim bol,  evo ti moja najdraža barbika, moj najdraži auto kad se mama ozlijedi i slično.

Djeca ne mogu dati ono što nisu dobila i vrlo malo dobivaju empatije. Neka djeca dobivaju malo ili nimalo empatije u obitelji jer se roditelji ne stignu njima baviti i na kraju nam djecu odgajaju algoritmi. Algoritmi bolje poznaju našu djecu nego mi. Algoritmi znaju što djeca vole, na koje stranice idu, što lajkaju. Roditelji, posebno kad se govori o tome koliko su djeca na društvenim mrežama i kako društvene mreže promoviraju nasilje, često kažu 'ne znam na čemu su mi djeca jer se ja u tehnologiju ne razumijem'.

Ja im onda kažem da se sigurno bolje razumiju u život od njih", poručila je Buljan Flander. Istaknula je kako je puno razloga što je nasilje u porastu te da je to uopće ne čudi. "Uopće me ne čudi s obzirom na to kako se svake godine iz godinu sve manje bavimo s djecom i sve manje je sustavnih programa za prevenciju nasilja, sve je manje interesa među stručnjacima da se time bave i sve manje je stručnjaka koji će stati iza te djece", kazala je.

FOTO: Unsplash

'Što misliš kako se osjećaju žrtve?'

Dodala je da je razlog tome što stručnjaci ne žele biti prozivani po društvenim mrežama i portalima, pa onda često i škole zabijaju glavu u pijesak. Klinička psihologinja i psihoterapeutkinja je istaknula nekoliko savjeta za roditelje kako da izađu na kraj s tinejdžerima koji su okruženi društvenim mrežama. "Ono što mi se čini zaista važno je da roditelji ograničavaju vrijeme provedeno na društvenim mrežama, da vode računa kojim sadržajima su djeca izložena na društvenim mrežama i da razgovaraju s djecom."

Objasnila je da nakon desete-jedanaeste godine kontrola više nema smisla te da je onda puno važnije razgovarati s djecom i razvijati kritičko mišljenje. "Što ti misliš o tome kad neka cura, neki dečko proslijedi svoju golu sliku ili neki eksplicitan sadržaj? Što misliš o tome kad jedna grupa mladića pretuće druge mladiće? Što misliš kako se osjećaju žrtve? Što misliš koji je razlog zašto oni to rade? Što ti misliš što bi trebalo napraviti da to ne rade?", neki su do primjera koje je navela naša sugovornica.

Zatim je dala savjete roditeljima djece koja su žrtve nasilja i onih čija su djeca počinitelji. "Kad su djeca žrtve, roditelji se moraju uključiti i tražiti da sustav poduzme sve mjere kako bi se žrtvi pomoglo. Iz moje prakse mogu reći da je žrtvama nasilja veća trauma to što škola nije stala iza njih od toga što im se dogodilo vršnjačko nasilje. Žrtvi je jako bitno da ima podršku obitelji i da ima podršku okoline", poručila je Buljan Flander.

FOTO: Ranko Suvar / CROPIX

'Zalažem se za to da djeca dobiju primjerene sankcije'

Za počinitelje je kazala da je kod njih važno razvijati empatiju i kada vrše nasilje preko interneta kad ne vide lica žrtve, da razumiju da žrtva pati. Potrebno je razgovarati s djecom, kako se osjeća ono dijete kojemu oni čine to nasilje, ponovila je. "I jednima i drugima treba podrška jer moji pacijenti s kojima radim, koji su počinitelji, najčešće dolaze iz obitelji gdje su oni često izolirani  ili iz obitelji u kojima im je sve dozvoljeno, gdje nema granica, gdje se nauče da im se ništa ne može dogoditi.

Učenica se usprotivila trojici mladića, a nitko od odraslih nije uskočio: Primjer je drugima

Ja kao psihologinja koja zaista štitim prava djece i koja sam protiv toga da se djeca kažnjavaju na neprimjeren način, zalažem se za to da djeca dobiju sankcije za svoje ponašanje primjerene njihovoj dobi i statusu, ali da dobiju sankcije, a ne da računaju, mi smo maloljetni, nama se ništa ne može dogoditi", zaključno je poručila klinička psihologinja i psihoterapeutkinja Gordana Buljan Flander za portal Direktno.