Ovako je za Direktno 2018. govorio Pavao Miljavac: Srbi su jako vezani za Ruse, a Zapad im povlađuje. Vidjeli bismo kako bi to izgledalo kad bi...

Miljavac se u obranu Republike Hrvatske uključio kao dragovoljac 19. studenoga 1990., a od naredne godine obnašao je niz dužnosti u Hrvatskoj vojsci, gdje je u konačnici 1996. imenovan načelnikom Glavnog stožera, što ostaje do 1998. godine. Također, u dva je mandata bio i predsjednik Hrvatskog generalskog zbora, a kasnije je izabran za njihova počasnog predsjednika.

Svoj obol Miljavac je dao i hrvatskom političkom životu. Do siječnja 2000. bio je na poziciji ministra obrane, a nakon parlamentarnih izbora te godine ulazi u Hrvatski sabor, gdje je angažirano radio na zaštiti interesa hrvatskih branitelja.

Ovako je za Direktno govorio Miljavac

Legendarni general nerijetko je, s obzirom na bogato znanje i upućenost u brojne teme, bio i sugovornik portala Direktno, gdje se pokazao kao čovjek preciznog i jasnog izričaja, koji je bez okolišanja odgovarao na postavljena mu pitanja. Posebno značajan intervju za naš portal dao je 2018. godine kolumnistici Andrei Latinović, što su kasnije prenijeli mnogi mediji diljem Hrvatske i izvan nje.

Taj intervju prenosimo u cijelosti.

Što je zapravo Hrvatski generalski zbor, kojemu ste predsjednik? Je li točno da je osnovan 2005. godine, gotovo u tajnosti? Neki su mediji spekulirali kao da je riječ o nekakvom polutajnom udruženju bivših visokopozicioniranih časnika, ali čini mi se da kod Vas baš i nema nekih tajni. Možete li objasniti našim čitateljima tu ''tajanstvenu'' organizaciju?

Točno je da je osnovan 2005., ali ne mogu reći da je to bilo u tajnosti. Tada je na vlasti bila koalicija, odnosila se negativno prema nekim generalima i ljudi su bili na oprezu. Prije pet godina pozvali smo sve umirovljene generale u Hotel I i tamo je krenula inicijativa da se održi Skupština u Vukovaru, simbolički i tada sam ja izabran za predsjednika Zbora.

Znači, nema tajni?

Ne. Mi inače radimo dosta javno, zbog nekih osjetljivih, nacionalnih stvari možda ne govorimo sve javno, ali mi radimo zaista javno, a naša je zadaća pomoći institucijama hrvatske države kada procijenimo da je nešto doista važno za nacionalnu stabilnost i sigurnost države. Nismo mi nikakva tajna organizacija. Tu su ljudi koji imaju itekako što reći po pitanjima nacionalne sigurnosti, koji su prošli rat, obavljali teške zadaće, donosili teške odluke i kvalificirani su da se i njih čuje.

Kako to da umirovljeni generali Ante Gotovina, Petar Stipetić, Anton Tus i nedavno preminuli Petar Stipetić nikada nisu postali članovi Hrvatskog generalskog zbora?

Pokojni general Petar Stipetić znao je doći na neke naše domjenke, a generali Ante Gotovina i Anton Tus nisu naši članovi, to je istina.

Zašto general Gotovina, koji se u javnosti percipira kao najpoznatiji general, sa statusom nacionalnog heroja nije vaš član?

On valjda ima svoje razloge, prebacio se u poduzetničke vode, ima svoje zanimacije. No, on je s nama, podržava naš rad, prijatelji smo. Što se tiče generala Tusa, on ima drugačiju viziju Generalskog zbora. On misli da Generalski zbor treba biti dio Ministarstva obrane i tako djelovati. Međutim, za to ne postoji zakonska mogućnost, jer u našem Statutu piše da smo mi neprofitabilna, nevladina i nepolitička organizacija. Sam zakon o Udrugama ne predviđa takav model.

U nekim se krugovima tvrdilo da je HGZ zapravo ''projekt'' nekadašnjeg predsjednika HDZ-a, Tomislava Karamarka. Je li ta teorija imala uporišta u praksi, narodski rečeno, ''držala vodu''?

To nije ničiji projekt, već samo organizacija umirovljenih generala, koji su shvatili da preko svoje organizacije mogu nešto reći i pomoći, mislim da smo pozvani za to, jer smo stvarali ovu državu, bili na visokim pozicijama. I normalno je da se svojim znanjem i iskustvom možemo uključiti u društvene događaje. Na HGZ nitko ne utječe i ta tvrdnja zaista ''ne drži vodu''.

Kontaktiraju li HGZ Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i premijer Andrej Plenković oko nekih strateških nacionalnih i vojnih pitanja?

Imamo određene kontakte, jer smo kompetentni. Naših nekoliko članova, a i ja, članovi smo Predsjedničinog Savjeta za domovinsku sigurnost, ponekad i mi pošaljemo koju poruku, ako smatramo da je to potrebno. Nisu to neki intenzivni kontakti, ali mogu reći da i oni ''osluškuju'' nas, a i mi njih.

U Statutu HGZ-a piše kako članovi mogu biti jedino oni s činom generala ili admirala Oružanih snaga. Kako to da su onda vaši članovi i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, kao i HDZ-ov politički veteran Vladimir Šeks? Koliko znam, oni nisu ni generali, ni admirali.

U Statutu HGZ-a postoji mogućnost da ljudi koji su pridonijeli svojim djelovanjem radu HGZ-a, koji su zaslužni za potporu HGZ-u, ili su kapaciteti u svojem području djelovanja, budu pridruženi članovi. U tom kontekstu naši su pridruženi članovi i navedeni ljudi.

Je li točno da su Zbor veterana hrvatskih gardijskih postrojbi i Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata već dulje u otvorenom sukobu s HGZ-om jer tvrde da je Zbor generala ''udruga u službi politike, a ne u službi svoje vojske''?

Koliko ja znam, a znam, mi nismo ni u kakvom sukobu.

A nije li bilo nekih trzavica oko prodaje dionica INA-e?

HGZ nije bio protiv dodjele dionica INA-e braniteljima, iako je vrijednost dionica jako pala. Ali, mi nismo bili za to da se dionice prvo dijele braniteljima, smatrali smo da je to nezgodno i da to sve treba kontrolirano voditi, da ne trebamo odmah skočiti na te dionice, ali nije bilo sukoba.

Dakle, u korektnim ste odnosima?

Da, jesmo.

Surađujete li?

Tu i tamo po nekim pitanjima, ali nemamo nikakva, da tako kažem, ''otvorena'' pitanja. Oni imaju svoje teme, svoj dio priče, a mi imamo svoje.

Idemo na aktualne teme. Jesu li članovi HGZ-a bili imenovani i posebnim savjetnicima za nabavku borbenih aviona? Govorilo se da je upravo Zbor bio jedan od glavnih lobista za nabavku novih zrakoplova, uz obrazloženje da je susjedna Srbija vojno jaka.

Naša tri člana, koji su bili zapovjednici Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, bili su u timu za odabir i raspravu oko borbene avijacije. Moram reći da je ministar obrane Damir Krstičević sve to prema nama transparentno odradio, pozivao nas je na te briefinge i prezentacije.

Po meni je to i logično, ljudi iz HGZ-a razumiju se u ta pitanja…

Pa jest. A što se tiče zrakoplova, mi smo uvijek govorili da su novi zrakoplovi-novi i tu nema dileme.

Zašto je uopće izbila afera oko nabave vojnih zrakoplova, gotovo cijela je država postala ''stručnjak'' za to pitanje i koji su zrakoplovi bolji, a koji lošiji. Nije li logično da se tim pitanjem trebala baviti struka, odnosno oni koji razumiju što nam treba, za koje potrebe, koliko kvalitetno, a cjenovno za siromašnu Hrvatsku prihvatljivo?

Na kraju je i ispalo tako da se bavila struka. Ministar Krstičević sve je to kompetentno i profesionalno napravio, na elaboratu od nekih 300-injak stranica. Znate da su u igri bili grčki, švedski Grippeni i novi američki avioni. Kada se sve to stavilo u korelacije cijene i kvalitete, ispalo je da su izraelski najprihvatljiviji, jer su ''upgradirani'' u Izraelu, dakle bit će napravljena nadogradnja. Osim toga, prije nego što dođu u Hrvatsku, oni će biti rastavljeni u Izraelu i sve što ne vrijedi, bit će zamijenjeno. A što se tiče avionike, a ona je kod zrakoplova najvažnija, ovi su zrakoplovi na razini 4+ generacije. Dakle, vrlo su moderni što se tiče radara, radarskih sustava, sustava samoobrane aviona. Radi se o samoj ''špici'' tog tipa aviona.

Ali, nisu li to tehnički zastarjeli zrakoplovi, posebice u današnjim uvjetima modernog ratovanja?

Gledajte, što se tiče aviona, kod njih vrijedi pravilo - kakva im je elektronika, tzv. avionika, toliko i vrijede. Morate znati da su to projektirali Židovi. Ti avioni mogu nositi 7,5 tona ubojitih sredstava.

Što će nama tih 7,5 tona? Ne kanimo nikoga napadati.

Pa nije stvar napada, već obrane. Nismo ni predvidjeli nekoga napadati, ali svaki tip obrane ujedno je i napad.

Vjerujete li Vi da postoji realna mogućnost da bi Hrvatska mogla biti napadnuta?

Vjerujem da Hrvatska izravno neće biti napadnuta, ali ako se stvari na ovim prostorima zakompliciraju, a imamo neke podatke iz jedne istočne države, da kada se završi sukob u Siriji, mogao bi početi ponovno na Balkanu, u jednom širem kontekstu može se dogoditi da ratni vihor prijeđe granice. A onda je kasno bilo što poduzimati. Primjerice, obuka za jednog pilota traje sedam godina, toliko mu treba da bude spreman sjesti i obavljati borbene zadaće. Najveća je opasnost bila da Hrvatska izgubi tu sposobnost, a mislim da je u tom slučaju nikada više ne bismo vratili.

Vi ste se zalagali za kupnju američkih zrakoplova. Zašto baš njih?

Pa ovo i jesu američki avioni, ''upgradirani'' u Izraelu, zato ga zovu Barack F-16. Svi zaboravljaju da su to američki avioni-lovci.

Još iz vremena Top Guna?

(Smijeh). Izraelska tvrtka Israel Aircraft Industries koja radi nadogradnju tih aviona jedna je od najpoznatijih i najboljih u svijetu. Oni mogu voditi sve moderne borbene sustave.

Hrvatska je, dakle, zaštićena?

Da, ovo je u svakom slučaju iskorak. Mi sada letimo na drugoj generaciji aviona, a ovo je četvrta.

Nije baš da smo u vrhu…

Nije, ali ovo je tehnološki iskorak, ali kada gledate na cijenu, da će oni koštati 3,5 milijarde kuna, a američki bi bili 11 milijardi, onda je za nas ovo optimalno. Ali to nije kraj; posebno se plaća obuka, izgradnja infrastrukture, a i izraelski će piloti u Hrvatskoj provesti još dvije-tri godine. Osim toga, Izrael je vrlo ozbiljna država zainteresirana i za ulaganja u Hrvatsku. Navode se dodatna ulaganja u Tvornicu streljiva, IT-industriju, Zrakoplovno-tehnički centar… ni jedna druga država nije još i to dobila. Sjedinjene Američke Države su nam rekle: 'Okej, vi možete kupiti avione, ali mi smo već dosta uložili u vas'. A Šveđani su nam poručili: 'Da, mi podupiremo ulaganja u Hrvatsku.' I to je to.

Možete li komentirati odnose Hrvatske i Srbije, posebice u svjetlu posljednjih neugodnih događanja i odlaska hrvatskog službenog izaslanstva iz Beograda, nakon sramotnog paljenja hrvatske zastave i uvreda političkog egzibicionista i zločinca Vojislava Šešelja i novih poteza Srbije kojima su zabranili dvojici naših ministara ulazak?

Mislim da to treba gledati u širem kontekstu, a sve ono što su izjavljivali o dobrosusjedskim odnosima govorili su s ''figom u džepu''. Uostalom, kada pogledamo koja je garnitura kod njih na vlasti, kome su u prošlosti pripadali, kojim strankama i što su izjavljivali, možda je bilo i za očekivati da će kad-tad pokazati svoje pravo lice. Hrvatska zaista želi dobrosusjedske odnose i Srbiju u Europskoj uniji. No, pitanje je želi li to njihova vladajuća politika. Koliko znate, jako su vezani za Ruse, a Zapad griješi kada im povlađuje. Oni to vješto koriste - malo Istok, malo Zapad… Vidjeli bismo kako bi to izgledalo kada bi došlo do ozbiljnih stvari.

Zločesti bi rekli da je u Beogradu na djelu klasična ''bizantinska'' politika…

Ne bih ja to tako nazvao, ali mislim da nisu iskreni u politici. A ako žele u Europu, onda njima Hrvatska više treba nego Srbija nama. Njihove su postrojbe počinile agresiju na Hrvatsku, mi nismo nikada stupili nogom na njihovo tlo. Trebaju shvatiti da se problemi rješavaju razgovorima, a ne prijetnjama i uvredama.

Mislite li da može doći do novog sukoba između dvije države?

Ne, mislim da zaista ne. Mi smo članica NATO-a. Do sukoba može doći samo u širem kontekstu, da se zakomplicira situacija na ovom prostoru. U tom bi slučaju možda netko pokušao iskoristiti novo stanje, ali da bi došlo do izravnog sukoba, nema šanse. Uostalom, NATO štiti sve svoje članice, a mi sudjelujemo već godinama u okviru njihovih postrojbi.