Ova industrija najveći je zagađivač na svijetu: Hrvati se muče s tim otpadom nakon upotrebe

No, problem je nestašica tekstilnih kontejnera kojih je nekada bilo posvuda i sada nedostaju. Brojni građani priznali su nam kako sada odjeću i obuću ostavljaju pored kontejnera u nadi da će ju netko pokupiti. Neke trgovine dozvoljavaju da ako donesete staru odjeću ostvarite popuste na kupnju nove odjeće.

Opcija je i to da odnesete staru odjeću u reciklažna dvorišta. Odjeća s deponija putuje dalje u tvornice koje se bave zbrinjavanjem istog te ga prerađuju u nove odjevne predmete ili industrijski tekstil. Kontaktirali smo gradove, ali i Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije koji su nam objasnili što se sada događa s tekstilnim otpadom diljem Lijepe Naše.

"Spremnike za tekstil na terenu smo morali povući jer su bili nadzemni i ljudi su konstantno u njih provaljivali, potom robu izvlačili i ostavljali posvuda i imali smo dosta problema s time. Nadalje, nerijetko su i beskućnici znali spavati u njima i morali smo ih povući. U nabavci smo polupodzemnih spremnika isključivo za tekstil koji nakon što se odloži više nije moguće izvući van, spremnik se odvozi na deponij od kuda dalje putuje u tvornice koje se bave reciklažom i zbrinjavanjem tekstila", rekli su nam iz Čistoće Karlovac.

FOTO: Marko Todorov/CROPIX

Kakva je situacija u Rijeci? 

Ostavljanje odjeće kraj kontejnera je vrlo česta praksa, ali iz Karlovca nam ističu kako to ne treba raditi. "Apeliramo na građane da prestanu ostavljati odjeću kraj kontejnera. Taj tekstil uglavnom nitko ne uzme, roba se zaprlja namoči i kao takva ne može ići dalje u reciklažu i upotrebu već ide direktno na smetlište", kazali su.

Građani Rijeke imaju mogućnost besplatnog zbrinjavanja tekstilnog otpada (odjeće i obuće) u reciklažnim i mobilnim reciklažnim dvorištima te u spremnicima za prikupljanje otpadnog tekstila koji su postavljeni na 18 različitih lokacija u gradu. Spremnike redovito prazni ovlašteni sakupljač s kojim KD Čistoća Rijeka, pružatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, ima ugovorni odnos.

Iz Čistoće Rijeka kažu nam da unatoč dugogodišnjoj praksi prikupljanja tekstilnog otpada putem reciklažnih dvorišta i spremnika na javnim površinama, u posljednje vrijeme sve se češće susreću s problemima devastacije spremnika i rasipanja otpada. "Unatoč poduzetim mjerama i velikim naporima za sprječavanje ovog problema, situacija se ne popravlja. Upravo zbog navedenih razloga imamo saznanja da su određeni gradovi/općine ograničili broj ili potpuno uklonili spremnike za tekstil s javnih površina", naveli su.

FOTO: Marko Todorov/CROPIX

Izazovi u Rijeci i Osijeku 

Riječanima dodatni izazov predstavlja plasman prikupljenog tekstilnog otpada, budući da se ranije isti mogao predati bez naknade, dok se sada to obavlja uz plaćanje, što stvara dodatne troškove za pružatelje javnih usluga. "S obzirom na navedeno, KD Čistoća kontinuirano prati stanje spremnika na terenu i tržišne uvjete za plasman tekstilnog otpada te će, sukladno promjenama, prilagođavati sustav prikupljanja otpadnog tekstila", napisali su u svom odgovoru za portal Direktno.

Naglasili su kako vjeruju i nadaju se da će se situacija po svim navedenim pitanjima u budućnosti poboljšati te da će odvojeno prikupljanje tekstila predstavljati manji izazov i donijeti manje poteškoća nego što je to trenutačno slučaj. Javila nam se i osječka tvrtka "Unikom" te objasnila situaciju u najvećem slavonskom gradu.

"Tekstilni otpad na području grada Osijeka organizirano se sakuplja putem reciklažnih dvorišta. Svaki korisnik tekstilni otpad može bez naknade donijeti i odložiti u odgovarajuće spremnike na jednom od četiri reciklažna dvorišta ili na mobilno reciklažno dvorište. Komunalna tvrtka Unikom ima sklopljeni ugovor s ovlaštenim sakupljačem tekstila koji preuzima otpad sakupljen na reciklažnim dvorištima te ga predaje na daljnju oporabu. Grad Osijek nema potrebe za kontejnerima za tekstil iz gore opisanih razloga", napisali su nam.

FOTO: Nikša Stipaničev/CROPIX

Stanje u Splitu

Splitska Čistoća napisala nam je kako korisnici javne usluge na području Grada Splita za odlaganje tekstilnog otpada mogu koristiti mobilna reciklažna dvorišta kao i reciklažna dvorišta. Prikupljeni tekstilni otpad se predaje daljnjem oporabitelju. Javili su se iz iz šibenskog Zelenog grada koja je zadužena za sakupljanje otpadnog tekstila u Gradu Šibeniku od 2021. godine. 

"Postavili smo 20 smeđih kontejnera za otpadni tekstil te 2023. godine još dodatnih 10 istih na javnim površinama Grada Šibenika. Kapacitet jednog spremnika je 2,5 metara kubičnih. Trenutačno sveukupno kontejnera na području Grada Šibenika je 30. Prije preuzimanje nadležnosti Zelenog grada Šibenik d.o.o. bilo je samo osam spremnika. Otpadni tekstil predajemo ovlaštenom sakupljaču na daljnju preradu", napisali su nam.  Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije nas je upozorilo kako sakupljanje i obradu predmetnog otpada mogu obavljati osobe koje imaju dozvolu za gospodarenje otpadom i koje su sukladno dozvoli ovlaštene preuzimati ovaj otpad, ili osobe koje su upisane u Očevidnik sakupljača i oporabitelja.

"Popis pravnih osoba koje obavljaju djelatnost gospodarenja otpadom dostupan je na mrežnim stranicama Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije u Registru djelatnosti gospodarenja otpadom, na poveznici: https://redgo.mingor.hr/. Za više informacija o tome upućujemo Vas na stranicu ovog Ministarstva", napisali su.

FOTO: Marko Todorov/CROPIX

Napomene iz ministarstva 

Navode i kako predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada (u koji spada i otpadni tekstil) donosi odluku koja može sadržavati odredbe o korištenju javne površine za prikupljanje otpada i mjestima primopredaje otpada, ako su različita od obračunskog mjesta.

"Sukladno navedenom, jedinica lokalne samouprave odlučuje gdje će i koji otpad prikupljati na javnoj površini, odnosno koje će spremnike i gdje postaviti za korištenje građanima. Također, propisano je da je osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna bez naknade zaprimiti opasni komunalni otpad, otpadni papir, drvo, metal, staklo, plastiku, tekstil i krupni (glomazni) otpad koji je nastao kod korisnika usluge razvrstanog u kategoriju kućanstvo na odgovarajućem području jedinice lokalne samouprave za koje je uspostavljeno to reciklažno dvorište", kazali su iz spomenutog ministarstva.

Ovaj hrvatski grad nema vlastiti Jakuševec: 'Otpad smo najdalje vozili do Vukovara'

Za kraju su naglasili kako tekstilni otpad se ili oporabljuje energetskom oporabom ili nekim od postupaka reciklaže. "Napominjemo kako određeni dio ovog otpada, radi nesortiranja na mjestu nastanka, može završiti i u miješanom komunalnom otpadu", zaključili su u svojem odgovoru iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.

*Tekst je nastao u okviru projekta ''Što smrdi u hrvatskom modelu gospodarenja otpadom?'' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.