Otvoreni Pavić osvojio čak i sindikaliste: 'Svaka majka bi ga za zeta htjela'

Većina građana nije niti imala posebno mišljenje o njemu, budući da je politički bio nepoznanica, dok je stručna javnost podržala njegovo imenovanje iako se područjem rada i radnog prava do ulaska u ministarstvo uopće nije bavio.

Pitamo stoga Vas čitatelje Direktnog kako ocijenjujete rad ministra Pavića i biste li mu pokazali palac gore ili palac dolje za dosadašnji ministarski rad.

U proteklih, nepunih, 15 mjeseci ministar Pavić svojom komunikativnošću, odnosom prema poslu i otvorenošću za razgovor osvojio je simpatije čak i onih koji obično o ministrima nemaju dobro mišljenje - sindikalista. Poslodavci su posljednjih godinu, dvije došli na svoje jer, iako to nije isključivo njegova zasluga, konačno mogu uvoziti radnu snagu. Država konstantno povećava radne kvote za deficitarna zanimanja.

Paviću na ruku idu i dobri rezultati s nezaposlenošću. Iako statistički pokazatelji govore o rekordno niskoj evidentiranoj nezaposlenosti (8,8 posto), situacija na tržištu rada dobra je zbog sezonskog zapošljavanja, ali i velikog iseljavanja radno-sposobnog stanovništva. Da gospodarstvo ipak ne raste kao što statistika sugerira, govore i pokazatelji o niskoj stopi zaposlenosti u Hrvatskoj, jednoj od najnižih u Europskoj uniji.

Ministar Pavić simpatije poslodavaca pobrao je i pokušajem dovođenja radnika iz Ukrajine i povezivanja s tamošnjim tržištem rada, no javnost mu je uglavnom pokazala palac dolje kada je nedavno izašao u javnost s nedovoljno promišljenom i argumentiranom najavom reforme mirovinskog sustava, osobito drugog stupa. Opći dojam je ostao kako država samo želi privući novac s individualnih računa obveznika u ionako osiromašeni prvi stup mirovinskog osiguranja. Ministar Pavić pri tome se nije posebno istaknuo argumentacijom.

Jurčić: Pavića bi svaka majka htjela za zeta, ali premalo je agresivan za političara

Ekonomist Ljubo Jurčić smatra kako "Pavić nema neki okus, više djeluje kao da pokušava na ugodan način provesti neku politiku".

"Ne djeluje politički, ne djeluje kreativno nego više pokušava osjetiti kuda ide politički trend u Vladi i u okviru toga pokušava nešto napraviti. Ne primjećuje se kod njega neki čvrsti stav ili priprema za politiku koja bi se onda provela. To je bilo vidljivo kod prijedloga mirovinske reforme. Ne djeluje kao agresivan političar. Pokušava na ugodan način, ljubaznošću i mekoćom pokušava provesti neku politiku, a ne argumentima", naglašava, između ostaloga, Jurčić za portal Direktno.

"Pavić bi bio dobar izvršitelj, operativac, ali kao ministar i političar baš i ne. Svaka majka bi ga htjela za zeta jer ne djeluje agresivno.  Morao bi nastupati puno argumentiranije i čvršće braniti svoje stavove i voditi proces korak po korak. Povlači se prerano", zaključuje Jurčić.

Sever: Pavić kao ministar zaslužuje pozitivnu ocjenu, iako cijela Vlada previše ide na ruku poslodavcima

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, za portal Direktno priznao je kako bi "ministru rada Paviću dao pozitivnu ocjenu, jer sigurno nije najgori ministar u Vladi. Pokazivao je i trud i volju. Ova Vlada pa i Ministarstvo rada, kao i ranije Vlade, jednostavno poslodavcima ide na ruku. Vidljivo je to na pitanju kvota za strane radnike. I sada su te politike dovele do toga da jednostavno ljudi odlaze iz Hrvatske", ističe, među ostalim, Sever za portal Direktno.

"Komunikacija i suradnja s ministrom je dobra. Do njega je moguće doći. Ne slažem se oko njegovih prijedloga za mirovinsku reformu, iako je on otvoren za dijalog za razliku od drugih ministara. On je po tome izuzetak", ističe, među ostalim, za Direktno sindikalni prvak Krešimir Sever.

Vidović: Trudi se i zaslužuje prolaznu ocjenu, ali ne više od toga

Jedan od bivših SDP-ovih ministara rada, a sada glavni politički koordinator SDP-a i savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje  Hrvatske gospodarske komore, te vanjski član Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskog sabora, Davorko Vidović za portal Direktno o ministru Paviću također ima pozitivno mišljenje

"Ministar Pavić dobro je prepoznao veliki problem sa stajališta poslodavaca - problem uvoza radne snage i to je dobro riješeno. Odstupilo se od tvrdoglavog stava i zatvaranja hrvatskog tržišta rada. Najlošija u njegovu mandatu je svakako najava reforme u mirovinskom sustavu i to je totalno promašeno i neutemeljeno na stvarnim potrebama građana ove zemlje i od toga će se morati odustati. Čovjek se trudi, iako nije iz ove struke. Zadnje vrijeme se za ministre rada angažiraju ljudi koji s tim područjem nemaju nikakve veze, još je najbolje rješenje bio njegov prethodnik Tomislav Ćorić. Imao je veći potencijal, jer mu je tematika profesionalno bliža. Pavić se kao meteorolog još dobro snalazi. Zaslužuje prolaznu ocjenu, ali ne više od toga", zaključuje, među ostalim, Vidović za portal Direktno.

Hrelja: Dajem mu zasad prolaznu ocjenu

"Riječ je o mladoj osobi od velikog povjerenja predsjednika Vlade Plenkovića. Prihvatio je posao u teškom resoru i moram pohvaliti njegovu radnu etiku i volju da svlada problematiku mirovinskog sustava. Prerano je za ocjene budući da uskoro Vlada predstavlja službeni prijedlog mirovinske reforme nakon kojeg će sve biti jasno. Iako se vidi da ministar bolje vlada politikama zapošljavanja od mirovinskih tema, nadajmo se da će reforma biti kvalitetna za buduće umirovljenike. Za sada dajem prolaznu ocjenu, uz opasku da želim ministru da ima više strpljenja u slušanju argumenata iskusnijih ljudi", izjavio je za portal Direktno predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika i saborski zastupnik Silvano Hrelja.

Ministarstvo o uspjesima: Od poticanja zapošljavanja, rekordno niske nezaposlenosti, do povećanja neto plaće od 710 kuna...

"U mandatu ministra Marka Pavića, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava pokrenulo je niz aktivnosti i projekata koji su usmjereni na snažnije poticanje zapošljavanja domaće radne snage u Hrvatskoj. Samo u ovoj godini, Vlada je izdvojila više od 2,5 milijardi kuna za poticanje zapošljavanja, od toga iznosa 1,6 milijardi kuna namijenjeno je za mjere aktivne politike zapošljavanja Od mjere do karijere i još 900 milijuna kuna za provedbu specijaliziranih programa za poticanje zapošljavanja koji su financirani iz Europskog socijalnog fonda, što uz 2 milijarde uložene prošle godine, iznosi 4,5 milijarde u dvije godine mandata i najveći je iznos ikada izdvojen za zapošljavanje.

Bilježimo rekordno nisku nezaposlenost od osamostaljenja. Tako se u prvom kvartalu 2018. godine stopa nezaposlenosti smanjila za 3,6 postotna boda u usporedbi s prvim kvartalom 2017. te je u srpnju ove godine iznosila 8,6%. Istodobno, prošle smo godine imali treću najveću stopu rasta zaposlenosti u EU od 3,8%. U prvom kvartalu ove godine imali smo 71.000 više zaposlenih nego u prvom kvartalu prošle godine,  dok je trenutni broj nezaposlenih manji od 135.000. Kako bi nezaposlene sugrađane bolje upoznali s mjerama aktivne politike zapošljavanja Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje u svibnju ove godine pokrenulo je kampanju Zaposli se u Hrvatskoj kojoj je cilj aktiviranje domaće radne snage na tržištu rada. Kampanjom se informira nezaposlene, poslodavce i sve zainteresirane osobe o mogućnostima korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja i programa za zapošljavanje sufinanciranima sredstvima Europskog socijalnog fonda. Od početka mandata cilj ministra je preusmjeriti fokus s privremenog zapošljavanja u državnom i javnom sektoru na trajno zapošljavanje u privatnom sektoru te poticati poduzetnički potencijal mladih ljudi.

Stoga smo početkom godine, nakon razgovora s poslodavcima, udrugama mladih i ostalim partnerima redefinirali mjere aktivne politike zapošljavanja kako bismo ih još više prilagodili potrebama tržišta rada. Od devet mjera aktivne politike zapošljavanja ističu se samozapošljavanje, obrazovanje nezaposlenih za deficitarna zanimanja i potpore za zapošljavanje, a posebno smo uveli i potpore za pripravništvo za one koji su izašli iz sustava obrazovanja i prvi puta ulaze na tržište rada. Potporu za pripravništvo usmjerili smo na privatni sektor gdje država poslodavcima sufinancira 50% iznosa bruto plaće svakog pripravnika bez gornjeg ograničenja, što poslodavcima otvara mogućnost da mladima, posebno u zanimanjima s dodanom vrijednošću, ponude konkurentne plaće.

Cilj nam je kroz tu mjeru poticati zapošljavanje mladih na neodređeno vrijeme, što utječe na njihovu ekonomsku samostalnost i postaje važan dio demografske politike. Redefiniranjem mjera promijenili smo strukturu korisnika mjera u odnosu na prethodne godine kada je dominirala mjera stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa koja je obuhvaćala preko 50% korisnika. U okviru redefiniranih mjera aktivne politike zapošljavanja povećali smo potpore za samozapošljavanje s 35.000 na 55.000 kuna, odnosno 70.000 kuna ako se ta mjera kombinira sa stručnim osposobljavanjem za rad, a u slučaju udruživanja do pet osoba, taj iznos raste do 275.000 kuna. Cilj nam je poticati razvoj poduzetništva, posebno kod mladih osoba. U prvih osam mjeseci u potpore za samozapošljavanje uključeno je više od 3500 novih osoba što je dvostruko više nego u istom razdoblju 2017.", ističu za Direktno u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava kada govore o uspjesima u proteklom razdoblju.

"U 2017. godini više od 64.700 osoba koristilo je mjere aktivne politike zapošljavanja od čega 60,8% mlađih od 29 godina. Broj osoba koje je koristilo mjere aktivne politike zapošljavanja u prvih sedam mjeseci ove godine iznosi više od 48.000. Nastavljamo osiguravati okvir za rast plaća u Hrvatskoj. Kroz neoporezivi topli obrok i smještaj povećali smo plaće u turizmu jer su poslodavci tu poreznu olakšicu uključili u rast plaća, a u sektoru graditeljstva plaća je porasla za 30%. Taj trend ćemo poticati i dalje jer želimo zadržati sve naše radnike i radnice
Hrvatskoj.

U mandatu ove Vlade prosječna neto plaća povećana je za 710 kuna, a povećan je iznos minimalne plaće za 10% u odnosu na minimalnu plaću iz 2016. godine (povećanje 255,84 kuna neto plaće). Zbog propisivanje odredbe da u iznos minimalne plaće ne ulaze povećanja plaće koja radniku pripadaju za prekovremeni rad, noćni rad i rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, stvarno povećanje minimalne plaće u mandatu ove Vlade (u odnosu na minimalnu plaću iz 2016. godinu) jest 425,52 kuna bruto, odnosno 340,42 kuna neto plaće.

Pokrenuli smo prvi put nakon 16 godina i reformu mirovinskoga sustava radi postizanja dva cilja: održivosti mirovinskoga sustava i primjerenosti mirovina. Sklopili smo Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike i Temeljni kolektivni ugovor za
službenike i namještenike u javnim službama. Također radi osiguranja većih prava svim radnicima u djelatnostima ugostiteljstva i graditeljstva donijeli smo Odluku o proširenju primjene kolektivnoga ugovora ugostiteljstva te Odluku o proširenju primjene kolektivnoga ugovora o izmjenama i dopunama kolektivnoga ugovora za graditeljstvo.

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava Upravljačko je tijelo za Europski socijalni fond koji koristi za poticanje društvenih promjena i smanjenje razlika u životnom standardu te poticanje zapošljavanja i poduzetništva. U financijskom razdoblju 2014-2020, u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020, na raspolaganju imamo 13 milijardi kuna iz Europskog socijalnog fonda (ESF-a). Četiri su prioritetna područja u okviru ovog operativnog programa: zapošljavanje, socijalno uključivanje, obrazovanje i dobro upravljanje, a čak trećina ovih sredstava predviđena je upravo za mjere aktivne politike zapošljavanja i specijalizirane programe za nezaposlene osobe i njihovo uključivanje na tržište rada. Kako bi potaknulo društvene promjene Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava u suradnji s partnerima pokrenulo je brojne projekte financirane i sufinancirane sredstvima Europskog socijalnog fonda poput programa za zapošljavanje žena Zaželi, do sada najvećeg natječaja koji se ikad financirao u Republici Hrvatskoj iz Europskog socijalnog fonda, ukupne vrijednosti milijardu kuna. Programom Zaželi na poslovima pružanja potpore i podrške za više od 35.000 starijih osoba i osoba u nepovoljnom položaju u njihovim kućanstvima na području čitave Hrvatske planira se zaposliti 7500 nezaposlenih žena kojima se osigurava i dodatno obrazovanje za zanimanja deficitarna u njihovoj lokalnoj zajednici, kako bi, pri završetku rada na projektu, bile konkurentne na tržištu rada.

Kako bi olakšali usklađivanje poslovnog i obiteljskog života obitelji s djecom, Ministarstvo rada osiguralo je 300 milijuna kuna iz ESF-a za financiranje troškova produljenog boravka i smjenskog rada vrtića. Projektom Vrtići za skladniji život bit će obuhvaćeno oko 3000 djece te zaposleno oko 150 djelatnika u vrtićima. Program Zajedno u športu za jednakost u životu inicirali smo zbog potrebe boljeg usklađivanja privatnog i poslovnog života i prvi put financiramo u iznosu većem od 50 milijuna kuna aktivnosti namijenjene uključivanju djece, mladih, nezaposlenih i osoba s invaliditetom u sportske aktivnosti.

Programom Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja ulaže se više od 120 milijuna kuna za poticanje razvoja lokalnih partnerstava za zapošljavanje u cilju prevladavanja regionalnih i lokalnih različitosti. Od početka 2017. za projekt Podrška programima usmjerenim mladima koji ima za cilj socijalno uključivanje mladih, umrežavanje, njihovo osamostaljivanje i uključivanje na tržište rada izdvojeno je 12 milijuna kuna. Više od 648 milijuna kuna iz ESF-a usmjerili smo u osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama. Za informatizaciju državne i javne uprave namijenjeno je 800 milijuna kuna iz ESF-a te 3,5 milijarde kuna za kurikularnu reformu. U okviru projekata u području obrazovanja do 2023. dodijelit će se 17.000 STEM stipendija, a uskoro će se pokrenuti i tematska mreža o digitalnoj pismenosti kojom će se potaknuti povećani broj radnih mjesta s dodanom vrijednošću. Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava i Ministarstvo znanosti i obrazovanja rade na popularizaciji znanosti u Hrvatskoj te će za to do kraja godine iz Europskog socijalnog fonda biti osigurano više od 100 milijuna kuna", naglašavaju u Ministarstvu rada.

Više novca za obrazovanje, zdravstvo i civilno društvo

"Ministar Pavić poseban naglasak stavio je na razvoj STEM područja. Kao ministru rada, itekako su mu važne STEM vještine koje su potrebne na tržištu rada 21. stoljeća koje u konačnici mladima mogu pomoći da pronađu konkurente poslove dodatne vrijednosti i ostanu u Hrvatskoj. Zbog toga je u okviru ESF-a otvoren natječaj za spajanje udruga i znanstvenih institucija u okviru kojeg je jedna tematska cjelina posvećena STEM području.

Više od 350 milijuna kuna iz ESF-a namijenjeno je za projekte u zdravstvu, uključujući više od 200 milijuna kuna za šest godina financiranja plaća i specijalizacija za 200 mladih doktora medicine, te više od 9 milijuna kuna za stručno osposobljavanje radnika u djelatnosti hitne medicine.
Za rad civilnog društva Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava za razdoblje 2014- 2020. osiguralo je više od 600 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda tako da Nacionalna zaklada za rad civilnoga društva ima na raspolaganju više sredstava nego u prethodnih petnaest godina za projekte poput tematskih mreža za društveno-ekonomski razvoj, jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva i druge projekte.  Navedenim projektima do rujna 2018. bit će ugovoreno gotovo 50% iznosa Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020. Europskog socijalnog fonda", ističu u Ministarstvu rada kada govore o planovima do kraja mandata.

Na kraju stoga i Vas, još jednom, pozivamo da ocijenite rad ministra rada i pokažete mu palac gore ili palac dolje.