Otkriveno koliko u Hrvatskoj trenutno postoji lažnih domena: 'Kradu osobne podatke'

Ravnateljstvo policije pri Ministarstvu unutarnih poslova u utorak je tim povodom održalo press konferenciju. "Povećan je broj slučajeva u kojima djeca i mladi, nažalost, sami dijele i učitavaju sadržaje seksualnog iskorištavanja, stoga ćemo dati sve od sebe da educiramo takve osobe jer nisu svjesne da se radi o sekundarnoj viktimizaciji primarno viktimizirane djece", kazao je na presici voditelj Službe kibernetičke sigurnosti Ravnateljstva policije Renato Grgurić.

"Djeca i mladi te sadržaje dijele jer ih smatraju viralnima i ne vide da se iza toga kriju teške sudbine te djece i stvarne žrtve", pojasnio je pritom Grgurić potrebu za dodatnom edukacijom kod maloljetnika. Naime, djeca i mladi, s obzirom na to da su odrasla uz "virtualni svijet" na dohvat ruke moraju dodatno raditi na percepciji sadržaja koji im se plasira putem društvenim mreža, a najčešće nemaju razvijenu kritičku svijest o istima i posjeduju nedovoljno znanja o pozadini sadržaja kojeg gledaju i dijele. 

Policija, inače, od 2021. kontinuirano provodi operativnu akciju "Nubes", kojoj je cilj pronaći počinitelje kaznenih djela koja se tiču seksualnog iskorištavanja djece. Od tada do danas, prema podacima Ravnateljstva policije, otkriveno je i kazneno prijavljeno 172 počinitelja seksualnog iskorištavanja djece radi pornografije. Navedene osobe ukupno su počinile 458 kaznenih djela, od kojih se njih 401 odnosi na iskorištavanje djece za pornografiju.

FOTO: Sanjin Strukić/PIXSELL

Upotreba digitalnih tehnologija na ispravan način

U istom periodu otkriveno je 34 djece koja su bila žrtve kaznenog djela seksualnog iskorištavanja. U tom vremenu, otkrio je Grgurić, policija je pronašla više od 250 tisuća različitih datoteka, video materijala i fotografija koja prikazuju seksualno iskorištavanje djece. Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević naglasila je važnost komunikacije roditelja s djecom po ovom pitanju, a kako bi se olakšala komunikacija na ovakve teme, važno je s djetetom izgraditi odnos povjerenja. Zajednica treba raditi na univerzalnoj prevenciji u užoj i široj zajednici, koja bi se odnosila na sve oblike nasilja, kazala je.

To se odnosi i na ono digitalno. Naime, virtualni svijet također je "mjesto" na kojem se nasilje dodatno multiplicira jer zahvaća veliki broj korisnika kojima se određeni sadržaj može dostaviti u kratkom roku, a svako nasilje ima elemenata govora mržnje.  "U današnje vrijeme, kada su djeca od rođenja okružena digitalnim uređajima i sadržajima, na nama odraslima je da ih podučimo odgovornom ponašanju u tom digitalnom okruženju.

Na nama je da ih osnažimo da stvore pravilne digitalne navike te da ih informiramo da sudjeluju u procesima uporabe digitalnih tehnologija na ispravan način", istaknula je Pirnat Dragičević. Kibernetički kriminalitet pogađa i osobe starije životne dobi. Statistika iz prošle godine pokazuje kako je udio osoba starijih od 60 godina u ukupnom broju žrtava različitih vrsta kibernetičkog kriminaliteta 18,4 posto. Tu se u najvećem broju slučaja radi o internetskim prijevarama.

FOTO: HINA/Tomislav Pavlek

Starije osobe meta prevaranata

"Incidenti koji se nama prijavljuju su iz javnih i privatnih poduzeća, iz akademske i obrazovne zajednice te od strane građana. Prema statistici prijavljenih incidenata, do sada ih imamo oko 800. Više od polovice odnosi se na phishing poruke i razne vrste prijevara, krađe lozinki te na različite vrste uskraćivanja usluga", kazala je Nataša Glavor, pomoćnica ravnatelja CARNET-a za Nacionalni CERT.

Napadači u domeni phishing prijevara su vrlo kreativni te koriste aktualne situacije i sve što je u njihovoj moći da što uspješnije prevare korisnike, kazala je i objasnila da prevaranti često imitiraju poznate tvrtke i brendove nudeći navodno povoljne ili besplatne proizvode. "Pratimo aktualne prijetnje i o njima obavještavamo građane putem web stranice CERT. Također pozivamo sve da prijavljuju incidente ili sumnju na prevaru jer imamo dobru koordinaciju s Ministarstvom unutarnjih poslova", kazala je Glavor.

FOTO: Sanjin Strukić/PIXSELL

Krađa osobnih podataka

Treba svakako pažnju usmjeriti na servis za pomoć građanima koje je pokrenuo Nacionalni CERT. Riječ je o alatu CERTiffy, na kojem građani mogu provjeriti internetske trgovine s kojima dolaze u doticaj prije nego se odluče na kupovinu nekog proizvoda ili usluge, odnosno, mogu provjeriti radi li se o internetskoj stranici s lažnim obilježjima ili ne.

Ne, prevaranti nemaju izraelski špijunski softver: Ako dobijete ovu poruku, ne otvarajte

"Svrha ovih lažnih trgovina prvenstveno je krađa osobnih podataka kao što su email lozinke, brojevi telefona i bankovni podaci. Osim za Hrvatsku, proširi smo potragu za cijeli svijet te pronašli oko 40.000 takvih domena, od kojih 1600 se odnosi na Hrvatsku", kazao je stručnjak za kibernetičku sigurnost Jakov Kiš. Mjesečno se na navedenoj aplikaciji obavi između 600 i 1300 provjera što je dokaz, kazao je, da servis mjesečno koristi veliki broj građana.

*Tekst je nastao u okviru projekta '' Kako prepoznati govor mržnje, lažne vijesti i prikriveno oglašavanje?  ' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.