OTKRIVAMO Pod egidom upoznavanja 'arhitekture Hrvatskog zagorja', djeci se prezentiraju komunističke bajke o 'malom Jožeku' i 'velikom maršalu'

Viša kustosica i muzejska pedagoginja Muzeja 'Staro selo' Kumrovec Tatjana Brlek u kojem je upravo u tijeku izložba 'Pionir: vjeran i iskren drug', iskreno se začudila našem čuđenju informaciji o tome kako Kumrovec u sklopu redovitih odgojno-obrazovnih aktivnosti i dalje posjećuju škole iz cijele Hrvatske te naglasila da u Kumrovec organizirano ne dolaze samo učenici osnovnih i srednjih škola nego i vrtićke skupine te studenti. 

"Mi od 1996. godine razvijamo muzejsko-edukativne programe koji prate nastavni kurikulum i tu je zapravo riječ o programima doživljaja koji otvaraju mogućnost školama da tijekom školske godine posjećuju naš muzej i da to bude u korelaciji s nastavnim programom", pojasnila nam je i kao primjer edukativnog programa navela posjet djece nižoj kumrovečkoj pučkoj školi, a koju je, kako je rekla, pohađao i Josip Broz i u kojoj djeca u rekonstruiranoj učionici uče o krasopisu, odnosno vraćaju se u razdoblje pred kraj 19. stoljeća.

Pioniri i štafete

Sastavni dio organiziranog posjeta djece Kumrovcu je i posjet Titovoj rodnoj kući koja je podijeljena u dva sadržaja: etnografski i povijesni, pojašnjava nam kustosica Brlek. Napominje kako je etnografski postav nepromijenjen od 1952. godine dok se povijesni mijenjao: "Od 2014.,  imali  smo fotografski prikaz Josipa Broza u Kumrovcu nakon 1945. godine i ta je izložba trajala  prilično dugo, zatim smo otvorili izložbu 'Umro je drug Tito', da bi u svibnju 2018. bila otvorena izložba 'Štafeta mladosti-simbol vremena'".

Poučila nas je kako je Muzej 'Staro selo' Kumrovec od 1969. godine zaštićeno kulturno-povijesna cjelina, a sve je počelo 1947., kada su krenuli organizirani posjeti rodnoj kući Josipa Broza. Već godinu dana kasnije postavljen mu je i spomenik u dvorištu kuće, dok tadašnji 'Savjet za prosvjetu i nauku'  organizira muzej u Kumrovcu. Muzejske ekspozicije u Titovoj rodnoj kući; i etnografska i povijesna, postavljene su  još 1953. godine.

Djeca imaju priliku u Kumrovcu, navodi dalje naša sugovornica, puno naučiti o tradicijskim zanatima i načinu života Hrvatskog zagorja s kraja 19. i s početka 20. stoljeća. 

Njegovanje kulta komunističkog vođe

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, kojeg vodi HNS-ova Blaženka Divjak, na upit portala Direktno o organiziranim školskim posjetima Kumrovcu odgovorili su da "u skladu s programom učenici mogu posjetiti različite dijelove Hrvatske". Pojasnili su i kako se "u  skladu s odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi  sve aktivnosti koje se organiziraju za učenike planiraju školskim kurikulumom. Uz navedeno u skladu s odredbama Pravilnika o izvođenju izleta, ekskurzija i drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti izvan škole (Narodne novine, broj 67/14 i 81/15) o mjestu izvođenja izleta odlučuju učitelji i roditelji. Za svaku aktivnost koja se provodi izvan škole roditelji su dužni dati pisanu suglasnost".

Na naše pitanje podržava li Ministarstvo odlaske učenika u Kumrovec u čijem je središtu, bez obzira na sve popratne tradicijske i ine sadržaje, ipak osoba koja je uvrštena među 20 najvećih zločinaca 20. stoljeća, iz Ministarstva su nam odgovorili kako je, prema njihovim informacijama, posjet Kumrovcu najčešće vezan uz obilazak Hrvatskog zagorja s ciljem upoznavanja arhitekture tog područja s kraja 19. i s početka 20. stoljeća.

S obzirom na to da u sklopu 'upoznavanja arhitekture' djeca posjećuju i rodnu kuću komunističkog diktatora te razgledavaju već spomenute izložbe poput 'Pionir:vjeran i iskren drug' ili 'Štafeta mladosti-simbol vremena', zanimalo nas je tko odlučuje i kontrolira kako će se taj dio povijesti prezentirati djeci.

Indoktrinacija djece

Naime, više je nego očito da se u Kumrovcu i dalje njeguje kult jugoslavenskog vođe što je u turističkom smislu možda legitimno ako se prezentira Kinezima ili punoljetnim nostalgičarima za vremenima 'bratstva i jedinstva', no indoktrinacija djece koja se na taj način i danas provodi u hrvatskom obrazovnom sustavu, a dobro je znana iz bivšeg režima, zasigurno je upitna.

Postavili smo i pitanje Ministarstvu kako bi na takvu izvanškolsku aktivnost i izlet trebali reagirati oni roditelji čija je obiteljska povijest obilježena progonima, zatvaranjima i likvidacijama za vrijeme komunističkog režima, a takvih je nemali broj u Hrvatskoj. Moraju li i njihova djeca danas, u skladu sa školskim kurikulom, slušati propagandne priče o 'našem malom Jožeku'?

Iz Ministarstva su nam kratko odgovorili kako su učitelji dužni podučavati učenike u "skladu s nastavnim planovima i programima". Što god to u konkretnom slučaju značilo.