ISTRAŽILI SMO

OTKRIVAMO Kako su poslovale tvrtke za naplatu dugova i tko su njihovi vlasnici

Autor

Darko Markušić

Jedna od najunosnijih gospodarskih djelatnosti u Hrvatskoj već dulje vrijeme je posao naplate dugova, odnosno otkupa nenaplativih i teško naplativih potraživanja banaka, drugih financijskih institucija i tvrtki od građana i pravnih osoba. U tom segmentu se vrte milijarde kuna i ostvaruju milijunske dobiti, no tvrtke ili agencije koje se bave naplatom potraživanja bez ikakvog su nadzora i za njihov ulazak na hrvatsko tržište ne treba nikakva posebna dozvola.

01.08.2020. u 16:37
Ispiši članak

O tome koliko takvih tvrtki trenutačno u Hrvatskoj ima, ne postoji službeni podatak, a neslužbeno govori se o najmanje 30-ak. Najaktivnijih je desetak koje su u pravilu u vlasništvu inozemnih tvrtki, a najveće su udružene i u udrugu HUAN - Hrvatska udruga agencija za naplatu potraživanja, koja je osnovana još 2008. godine. Prema podacima s njihovih internetskih stranica samo osam tvrtki službeno je učlanjeno u Udrugu: Prima Solvent, CEI Zagreb, EOS Matrix, B2 Kapital, Kredyt Inkaso, McGrath&Arthur, Return to business i APS Croatia.

Tajnoviti kontroverzni poduzetnici

Osim njih, često se spominju još Coface, Svea ekonomi, Prima Collect, Pro Kolekt, Cordyline, Credit Express, Autus ulaganja, Agencija Nikom, Centar likvidnosti i niz manje poznatih. Neke od njih bave se i kreditiranjem te samostalnom naplatom neurednih kredita poput Cash Experta, Ferratuma ili mreža tvrtki povezanih s tajnovitim i kontroverznim poduzetnicima Predragom i Nenadom Uzelcom ranije okupljenih oko tvrtke Unesa, a sada oko društva s ograničenom odgovornošću Red star code (Kod crvene zvijezde), o čemu je već ranije pisao portal Direktno.

Unosan biznis

Banke su dosad, prema podacima Hrvatske narodne banke, od 2010. do kraja prvog tromjesečja 2020. prodale 36,7 milijardi kuna svojih potraživanja za trećinu vrijednosti.

EOS Matrix, u vlasništvu njemačkog EOS Internationala, u 2019. imao je prihod od čak 514,94 milijuna kuna (rast od 45 posto u odnosu na 2018.) i neto dobit od 113,63 milijuna kuna (rast od 47,6 posto).

B2 kapital d. o. o. u formalnom vlasništvu B2 Kapital Holdinga iz Luksemburga, a ranije nizozemske tvrtke Ultimo Netherlandsa, iza koje stoji norveški kapital, lani je ostvario prihod od 364,4 milijuna kuna (pad od 26,1 posto u odnosu na 2018. godinu) i iskazao gubitak od čak 220 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu.

CEI Zagreb d. o. o., tvrtka čiji direktor je mađarski državljanin, a u vlasništvu je nizozemskog Credit Express Groupa sa sjedištem u Amsterdamu, u 2019. ostvarila je prihod od 4,296 milijuna kuna i neto dobit od 647 tisuća kuna. Prihod joj je pao za 71 posto, a dobit za gotovo 81 posto.

Balazs Pados jedan od direktora CEI-ja (drugi je Dejan Petričko) ujedno je i direktor tvrtke Svea Ekonomi, u vlasništvu istoimene tvrtke registrirane na Cipru, koja je pak u 2019. ostvarila prihod od 37,596 milijuna kuna (dva posto više nego prethodne godine) i neto dobit od 15,394 milijuna kuna (32,3 posto više u odnosu na neto dobit ostvarenu u 2018.).

APS Croatia, u vlasništvu češke tvrtke APS Recovery, čiji su direktori rumunjski i češki državljani, u 2019. imala je prihod od 15,017 milijuna kuna i neto dobit od čak 4,43 milijuna kuna. Prihod je u odnosu na 2018. bio niži za 19,3 posto, dok je iskazana neto dobit bila 36 posto niža.

Strani državljani, banke...

Prima Solvent, tvrtka kojoj je Ministarstvo financija još 2014. oduzelo odobrenje za posredovanje u potrošačkom kreditiranju, u 2019. ostvarila je prihod od 7,06 milijuna kuna (rast od 4,6 posto u odnosu na prethodnu godinu) i neto dobit od 1,426 milijuna kuna (godišnji rast od 4,2 posto).

Prima Collect, tvrtka kćer Prima Solventa, dakle istih vlasnika, lani je ostvarila prihod od gotovo tri milijuna kuna i neto dobit od gotovo 1,2 milijuna kuna.

Cash Expert u vlasništvu srbijanske državljanke Lidije Rajković, a čijim poslovanjem upravljaju hrvatski direktori Sandi Majerić i Ana Jukić, lani je imao prihod veći od 3,5 milijuna kuna (rast od 10,5 posto) i neto dobit od samo 77.400 kuna.

Tvrtka Red star code, iza koje stoje Predrag i Nenad Uzelac, o čemu je već ranije pisao portal Direktno, imala je lani prihod od 7,44 milijuna kuna i neto dobit od 719 tisuća kuna. Prihod tvrtke porastao je gotovo 30 posto u odnosu na 2018., dok je neto dobit u istom razdoblju ušesterostručena.

Coface Adriatic, u vlasništvu austrijskog Coface Central Europe Holdinga, lani je imala prihod od 14,175 milijuna kuna (rast od četiri posto u odnosu na 2018.) i neto dobit od 2,321 milijun kuna (skok od 44,9 posto u odnosu na prethodnu godinu).

Pro Kolekt, u vlasništvu istoimene slovenske tvrtke, lani je pak ostvario prihod od 5,6 milijuna kuna i neto dobit od gotovo 880 tisuća kuna. Prihod im je u odnosu na 2018. porastao 25,3 posto, dok im je neto dobit učetverostručena.

Zagrebačka tvrtka Return to business d.o.o., u vlasništvu skupine hrvatskih i talijanskih državljana i tvrtki (Cerere-Societa), ujedno dioničara povezanih s Podravskom bankom, pojedinim brokerskim kućama (Investco) i odvjetničkim uredima (Žurić i partneri), ostvarila je lani prihod od 4,49 milijuna kuna (rast od gotovo pet posto) i neto dobit veću od 1,2 milijuna kuna (smanjenje od 35 posto u odnosu na prethodnu godinu).

Tvrtka McGrath&Arthur, u vlasništvu istoimene slovačke tvrtke, iskazala je prihod od 1,228 milijuna kuna (dva posto manje nego u 2018.) i gubitak veći od 281 tisuću kuna. Unatoč milijunskim prihodima tvrtka već treću godinu iskazuje poslovanje s gubitkom.

Kredyt Inkaso, kojeg je osnovala istoimena poljska tvrtka i koju vode poljski državljani, u prošloj godini ostvarila je prihod od 938 tisuća kuna i iskazala gubitak od gotovo 1,5 milijuna kuna. Zanimljivo, tvrtka službeno posluje s gubitkom već petu godinu, tj. od samog dolaska na hrvatsko tržište.

*Dopušteno je prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora.

Tekst je nastao u okviru projekta kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije.

 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.