Otkrivamo 20 najuspješnijih javnih bilježnika, ovrhe ključ njihova uspjeha

Zanimljivo je da su gotovo svi javni bilježnici poslovali pozitivno, a gotovo 70 posto bilježničkih ureda ostvarilo je bolje rezultate nego prethodne godine. Oni koji su pali u prihodima, srezali su i broj zaposlenih proporcionalno i nemilosrdno.

Najuspješniji javni bilježnici u pravilu imaju uhodani krug klijenata (prije svega tvrtki i banaka) i ne ovise isključivo o poslovanju s građanima. No, značajan dio njihovih prihoda odnosi se i na ovrhe te mnogi od njih ne bi imali milijunske prihode da ostanu bez toga.

Rade za gradska komunalna poduzeća

Prema podacima Poslovne Hrvatske i Financijske agencije, najuspješniji javni bilježnik, prema podacima za 2016. godinu, bio je zagrebački javni bilježnik Mladen Ježek s prihodom od 9,71 milijun kuna (rast od 36,7 posto u odnosu na 2015.) i neto dobiti od 4,077 milijuna kuna (skok od 73,4 posto), koji je godinu ranije bio treći. Među njegovim klijentima je, primjerice Grad Zagreb i Zagrebački holding.

Drugo mjesto i dalje drži ured Željke Maroslavac s prihodom od 7,77 milijuna kuna (rast od 7,8 posto) i neto dobiti od 1,41 milijun kuna (rast od 14,8 posto), koji je značajan dio prometa ostvario na ovrhama u ime komunalnih poduzeća, Grada Zagreba i Zagrebačkog holdinga, a radi i za pojedina državna ministarstva.

Prema uspješnosti poslovanja treći je riječki javni bilježnik Velibor Panjković s prihodom od 7,74 milijuna kuna (rast u odnosu na prethodnu godinu od 11,8 posto) i neto dobiti od 2,258 milijuna kuna (rast od 3,9 posto), a značajan dio prometa donose mu poslovi ovrhe za Grad Rijeku.

Četvrta je Mirjana Borić iz Osijeka (godinu prije peta) s prihodom od 6,906 milijuna kuna (rast od 4,6 posto) i neto dobiti od gotovo 3,3 milijuna kuna (rast od 12 posto).

Na petom mjestu je ured Anice Hukelj, među čijim klijentima je također Grad Zagreb, s prihodom od 6,631 milijun kuna (rast od 14,4 posto) i neto dobiti 3,045 milijuna kuna (rast od 7,1 posto). 

Šesti je ured nekadašnje sutkinje Ilinke Lisonek s prihodom od 6,525 milijuna kuna (rast od 6,8 posto) i neto dobiti od 1,902 milijuna kuna (rast od 26,8 posto). Ilinka Lisonek je, podsjetimo, prije nekoliko godina bila broj jedan među javnim bilježnicima u Hrvatskoj, a i ona radi sa Zagrebačkim holdingom i trgovačkim lancima.

Na sedmom mjestu je ured Katice Valić, kojoj značajan dio prihoda donose ovrhe nad građanima u ime Zagrebačkog holdinga. Njezin ured iskazao je lani prihod od 6,323 milijuna kuna (rast od 19,2 posto) i neto dobit od 2,29 milijuna kuna (rast od 14,4 posto).

Osmi je bilježnički ured, također bivše sutkinje, Vesne Pučar, s prihodom od 6,104 milijuna kuna (pad od jedan posto) i neto dobiti od 2,562 milijuna kuna (rast od devet posto).

Bivšem lideru pao prihod od HRT-a

Deveti je prošlogodišnji broj jedan među javnim bilježnicima - Jozo Rotim, s 5,638 milijuna kuna prihoda (pad od gotovo 27 posto u odnosu na 2015.) i neto dobiti od 1,336 milijuna kuna (pad od 30 posto). I on, kao i najuspješniji odvjetnik Marijan Hanžeković, značajan dio svojih prihoda je ostvario zahvaljujući ovrhama Hrvatske radiotelevizije protiv građana.

Na desetom mjestu je ured Nikole Tadića s prihodom od 5,413 milijuna kuna (rast od 66,3 posto) i neto dobiti od 1,248 milijuna kuna, što je dvostruko veća dobit nego godinu ranije.

Na 11. mjestu je zadarski bilježnik Emil Brkić s prihodom od 4,946 milijuna kuna (rast od 33,9 posto) i neto dobiti od 1,513 milijuna kuna (skok od 40,5 posto). na 12. mjestu je riječki ured Vesne Ćuzele s prihodom od 4,795 milijuna kuna (pad od 9,2 posto u odnosu na 2015.) i neto dobiti od 1,592 milijuna kuna (smanjenje od 16,6 posto).

Na 13. mjestu je ured Marijana Jurića, koji dosta radi sa Središnjim klirinškim depozitarnim društvom, s prihodom od 4,508 milijuna kuna (rast od 12 posto) i neto dobiti od 1,418 milijuna kuna (skok od 48,9 posto), a na 14. mjestu je zagrebački ured Mladena Matoša s prihodom od 4,224 milijuna kuna (rast od 6,5 posto) i neto dobiti od 1,752 milijuna kuna (rast od 20,2 posto).

Petnaesto mjesto drži pulska javna bilježnica Nansi Kopić, godinu prije bila je 19., s prihodom od 4,18 milijuna kuna (rast od 22,7 posto) i neto dobiti od 1,27 milijuna kuna (skok od 34,5 posto).

Na 16. mjestu je splitska javna bilježnica Mirjana Popovac s prihodom od 3,85 milijuna kuna (pad od 11,5 posto) i neto dobiti od 1,628 milijuna kuna (pad od 15 posto), na 17. mjestu je Ivan Maleković iz Velike Gorice kojemu značajan dio prihoda donose ovrhe za telekome. Prihod mu je lani iznosio 3,691 milijun kuna (pad od 6,2 posto) i neto dobiti od 954 tisuće kuna (smanjenje u odnosu na 2015. od 8,8 posto).

Na 18. mjestu je zagrebački ured Marije Baković, koji je iskazao prihod od 3,618 milijuna kuna (rast od 8,2 posto) i neto dobit od 1,159 milijuna kuna (smanjenje od 3,5 posto). Na 19. mjestu je ured Vladimira Marčinka s prihodom od 3,52 milijuna kuna (rast od 11,9 posto) i neto dobiti od 1,028 milijuna kuna (rast od 17,4 posto).

Na 20. mjestu listu najuspješnijih zaključuje zadarska bilježnica Vera Marčina, koja je godinu prije bila 15., s prihodom od 3,482 milijuna kuna i neto dobiti od 1,1 milijun kuna.