U SABORU
Orešković i Novaković predložene za novu šeficu Povjerenstva; Glasnović o 'homo jugoslavenikusu'
Saborski Odbor za izbor i imenovanje na sjednici u petak utvrdio je jedinstvenu završnu listu od ukupno 9 kandidata za izbor predsjednika i četiri člana Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, među kojim su i tri sadašnja člana, od kojih će zastupnici odabrati pet koji će činiti novo Povjerenstvo.
Vladajuća većina je predložila, a Odbor potvrdio da se na listu uvrste Tončica Božić, Davorin Ivanjek, Aleksandra Ileković Jozić, Dalija Orešković, Nataša Novaković i Tatijana Vučetić, od toga za predsjednicu Povjerenstva predlažu Daliju Orešković i Natašu Novaković.
Arsen Bauk (SDP) u ime oporbe predložio je da se na listu za članove Povjerenstva još uvrste Antonija Petričušić, Duje Prkut i Dragan Zelić.
Nije prošao njegov prijedlog da se na listu izabere onoliko kandidata koliko se bira, odnosno njih pet, za što je predsjednik Odbora Ante Sanader kazao da bi bilo "nedemokratski" da Odbor odlučuje umjesto Sabora.
Članovi su glasovali pojedinačno o svakom predloženom kandidatu, pri čemu je sadašnja predsjednica Povjerenstva Dalija Orešković dobila jednoglasnu podršku Odbora. Odbor će tu listu poslati Saboru koji bi je, neslužbeno se doznaje, u dnevni red trebao uvrstiti u srijedu, raspraviti u četvrtak, a o samom Povjerenstvu glasovati u idući petak.
Predsjednika i članove Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Hrvatski sabor bira tajnim glasovanjem, a uvjet je da dobiju većinu glasova svih zastupnika, dakle 76 glasova. Biraju se na pet godina, a na svoju dužnost mogu biti izabrani najviše dva puta.
Sadašnjem Povjerenstvu mandat istječe u nedjelju, 11. veljače, što znači da to tijelo slijedeći tjedan neće postojati, jer zakon ne predviđa produženje mandata sadašnjem do izbora novog Povjerenstva.
Stanke u Saboru
Zatražene su stanke zbog stanja u zdravstvu, zbog cenzure u hrvatskim medijima, što je zatražio Željko Glasnović, dok je u ime kluba HDZ-a zatražena stanka kako bi se prisjetili blaženog Alojzija Stepinca. Marko Sladoljev ispred Mosta zatražio je stanku zbog aktualne političke situacije.
"Ima više tabu tema koje se ignoriraju u medijskom prostoru. Sprečavaju otvaranje arhiva, imamo i arhive u Beogradu. Urednička politika nije dobra u Hrvatskoj i političari ne govore neke stvari i ne govore istinu jer bi izgubili pola biračkog tijela. Imate mentalne sklopove iz bivšeg sustava, mozgovi su promijenjeni", rekao je iz NZH Željko Glasnović.
"Evo vam što je homo jugoslavenikus. Nedostatak inicijative, izbjegavanje individualne odgovornosti za bilo što. Ta je osoba zarobljena i nesposobna, nesposobna kritički razmišljati. Želi da umjesto njega razmišlja država. Ima i ravnodušnost prema zajedničkoj imovini i krađe s radnog mjesta. Što se medija tiče. Imate strogu cenzuru informacija u medijima te prihvaćanje onoga što vlast nameće", rekao je Glasnović.
Glasnović je izvijestio i da je Uredu predsjednice Republike te saborskim odborima za pravosuđe, za Ustav i poslovnik i za zakonodavstvo poslao "okvir za lustraciju", odnosno upitnik sa devet pitanja na koja bi morali odgovoriti kandidati za suce Ustavnog i Vrhovnog suda te za članove Državnog sudbenog vijeća.
'Jeste li bili član Saveza komunista Jugoslavije, odnosno Saveza komunista Hrvatske ili drugih saveznih tijela', 'Jeste li bili angažirani u represivnom sustavu komunističke SFRJ', 'Jeste li bili pripadnik ili suradnik UDB-e, SDB/S-a, KOS-a ili tajnih službi drugih država' 'Jeste li sudjelovali u tzv. pretvorbi i privatizaciji', 'Jeste li bili ili ste sada član tzv. tajnih društava', 'Jeste li sudjelovali u Domovinskom ratu', neka su od pitanja iz Glasnovićeva upitnika.
Svrha tog upitnika, odnosno obrasca, tumači saborski zastupnik Glasnović, nije samo pitanje sudačke etike, nego i hrvatske nacionalne sigurnosti, te korak ka ispunjavanju uvjeta trećeg stupa (kadrovske) lustracije.
Glasnović predlaže da ispunjavanje upitnika bude obvezni uvjet za kandidaturu, da se ovjeri kod javnog bilježnika, te da mu se obvezno prilože dokumenti o podrijetlu imovine prije i nakon 1990. godine.
"Sutra obilježavamo dan kada nas je napustio blaženi Alojzije Stepinac. Bio je žarki i neumorni propovjednik Božje riječi. Neki mu zamjeraju što je radio u Drugom svjetskom ratu. On se radovao stvaranju hrvatske države, ali je već u svibnju 41. godine postao najveći kritičar. Pomogao je djeci, gladnima, prognanim svećenicima. Prosvjedovao je protiv provedbe nacističkih zakona i progona Židova. Mnogi kritičari zaboravalju da je Stepinac uvijek bio na tragu onih najslabijih. Osudile su ga jugoslavnske vlasti na 16 godina zatvora od kojih je pet godina proveo u Lepoglavi, a ostatak u rodnoj kući u Krašiću. Svi s nestrpljenjem očekujemo da on postane svetim. Ako postoji netko tko je svojim radom zadužio svoju domovinu, onda je to bio blaženi Alojzije Stepinac. Završavam svoje izlaganje usklikom 'santo subito'", rekao je iz HDZ-a Hrvoje Zekanović.
Hrvoje Zekanović iz Kluba zastupnika HDZ-a.
Raspravljat će se tijekom petka o Vladinu prijedlogu izmjena Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, slijedom kojih bi se stručni studiji izjednačili, odnosno našli na istoj, sedmoj razini kvalifikacijskog okvira, kao i sveučilišni.
Ministrica Blaženka Divjak ističe da podržava da se kvalifikacije razlikuju po vrsti, primjerice stručni i sveučilišni studiji s obzirom da je kod jednih veći naglasak na vještinama, a kod drugih na akademskim znanjima, ali ne i po razni ako im je isti obujam.
Sabor u petak neće glasovati o ranije raspravljenim točkama već će to učiniti sljedećega tjedna.
Jerković prozvala Kujundžića zbog stanja u zdravstvu
"Sustav zdravstva ne samo da stagnira već i nazaduje. U izvješću Europskog zdravstvenog potrošačkog indeksa pale su kvaliteta i dostupnost zdravstvene zaštite, rastu liste čekanja, građani sve teže dolaze do usluga bolničkih specijalista, duže se čeka na operativne zahvate, duže se čeka na pretrage kao što su magnetna rezonanca ili CT", nabrajala je Jerković nakon stanke koju je zatražila.
Zabrinjavajuća je i visoka smrtnost od raka, a preživljavanje onkoloških bolesnika je značajno manja u Hrvatskoj nego u okruženju, odnosno EU.
Kada je riječ o srčanom infarktu i moždanom udaru u Hrvatskoj je očekivani životni vijek za više od tri godine ispod prosjeka EU, stope smrtnosti od bolesti krvožilnog sustava su gotovo dvostruko veće od prosjeka EU, na začelju smo kada se radi o prevenciji pušenja, prevenciji debljine i konzumiranju alkohola.
Postotak pušača među 15-godišnjacima je gotovo 1,5 puta veći od europskog prosjeka, stopa pretilosti je među djecom porasla za 50 posto. U Hrvatskoj su teže dostupni lijekovi za rak, za reumatoidni artritis, imamo sagu o skupim lijekovima, a sve to lomi se preko leđa bolesne djece, navela je Jerković.
"Veliko nezadovoljstvo tjera zdravstvene radnike da napuste Hrvatsku, 551 liječnik otišao je od kada smo ušli u EU, 1454 liječnika su podnijela zahtjev. U ovom trenutku imamo 2000 manje liječnika specijalista, a 151 tim primarne zdravstvene zaštite je bez nositelja", rekla je SDP-ovka.
Financiranje zdravstva bilo je problem svim ministrima, ali svi su se bavili reformama, krpali su rupe, sanirali bolnice, pokušavali i radili nešto... Ovaj ministar samo sliježe ramenima i kaže da nema dovoljno novca za svih, pa bismo trebali s time biti zadovoljni, kaže Jerković dodajući kako Kujundžić ne upravlja zdravstvom onako kako bi trebao.
Lenart: Ekološki problem u Moslavini
HSS-ov Željko Lenart upozorio je na ekološke probleme u Moslavini, u gradu Popovači, mjestu Moslavačka Gračenica.
"Radi se o građevini za obradu opasnog otpada u Sisačko-moslavačkoj županiji, postupkom bioremedijacije smještene unutar naseljenog područja, krug pogona Kroska u kojem STSI obrađuje otpad koji nastaje na bušotinama, na njihovim raznim pogonima sanacijom benzinskih postaja i možda čak neki otpad koji niti ne znamo", rekao je Lenart.
Zatraženo je, kaže, izdavanje okolišne dozvole za rad postrojenja za preradu opasnog otpada, što je zadnji korak kako bi postrojenje postalo legalno.
Inicijativa za zdrav život Moslavina je pokrenula otpor takvom pogonu za preradu opasnog otpada usred nasljednoga mjesta.
Nerazumno je, kaže Lenart, da postrojenje za obradu opasnog otpada bude usred naseljenog mjesta. Osnovna škola je 270 metara, željeznička postaja 185 metara, crkva 430 metara, nogometno igralište 80 metara, rukometno igralište 25 metara, Regionalni park Moslavačka gora 2000 metara, a Park prirode Lonjsko polje 2500 metara udaljeno od tog mjesta.
"Da 'nešto smrdi', pokazuju i nizovi složenih raznovrsnih metalnih kontejnera kako bi se spriječio izravan pogled na pogon za preradu, koji se nalazi uz Županijsku cestu Kutina-Sisak. Također, na toj lokaciji se obavlja i otplinjavanje željezničkih cisterni koje dovoze sadržaj iz grupacije Ina-MOL nepoznatog sadržaja. Njegovo je spaljivanje unutar kruga pogona za preradu, a nitko ne kontrolira što se tamo spaljuje", kaže HSS-ovac.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.