Osobe otkrivene s krivotvorenim diplomama, tek nakon pravomoćnih presuda, mogle bi imati niže mirovine

Posljednji slučaj lažne diplome otkriven je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Radi se o Draženu Cvetkoviću koji je dugi niz godina bio zaposlen u čak dvije bjelovarske škole: Ekonomsko birotehničkoj i Medicinskoj školi. Cvetković je u tijekom 90 ih radio i u Službi za zaštitu ustavnog poretka, a svojedobno je dobio i priznanje 24 sata Ponos Hrvatske. 

Većina vlasnika lažnih diploma dobila je izvanredni otkaz. Međutim plaće zarađene na temelju lažnog predstavljanja i korištenje nevjerodostojne svjedodžbe prilikom zasnivanja radnog odnosa  ostat će im u džepu. Isto tako zadržavaju i mirovine i zdravstveno osiguranje koje im je poslodavac na temelju lažnog dokumenta uplatio. 

Pravnik Filip Galić iz Centra za javne politike i ekonomske analize za portal Direktno je rekao kako nema saznanja je li bilo koji poslodavac kazneno prijavio te radnike zbog isplate pogrešne plaće.

"Mogao bi se zauzeti stav da je plaća ugovorena, posao je odrađen i plaća je isplaćena sukladno ugovoru. Prema tome ne može se zauzimati stav da je došlo do štete poslodavcu", kaže naš sugovornik i dodaje kako se s aspekta kaznenog prava može govoriti o vjerojatnosti da je počinjeno kazneno djelo prevare uz očito krivotvorenje isprava.

"U smislu naknade štete koju poslodavac ima pravo tražiti od radnika temeljem odredbi Zakona o radu ili drugih lex specialis zakona, teško je očekivati da će radniku biti naloženo nadoknaditi štetu zbog pogrešno obračunate plaće". 

Galić kaže i kako sam zakon nije uredio situaciju u smislu da je radnicima s lažnim diplomama uplaćivan veći iznos od onog na koji bi imali pravo sukladno svojoj stvarnoj stručnoj spremi specifičnu situaciju, ali daje HZMO-u diskrecijsko pravo prilikom određivanja prava iz mirovinskog osiguranja. 

"Postoji članak 122. st. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju koji kaže da se prilikom utvrđivanja prava iz mirovinskog osiguranja uzimaju u obzir staž, plaća, osnovica..., ali i druge činjenice. Što bi značilo da bi se mogao zauzeti stav da, hipotetski, u slučaju pravomoćne presude za lažnu diplomu, navedeno se može uzeti u obzir prilikom određivanja prava na mirovinu", rekao je pravnik iz CEA-e. 

Napominje kako se radi o upravnom postupku i na upravnom tijelu je da donese odluku. "Ne mogu govoriti kakav bi stav HZMO zauzeo u takvom slučaju", kaže Galić. 

"Što se tiče eventualnog zahtjeva koji bi HZMO imao prema takvim radnicima, to ne postoji jer momentalno nikakve isplate nisu obavljene prema tim ljudima kao korisnicima bilo kakvog prava iz mirovinskog osiguranja. Dakle, mirovinsko može zahtijevati naknadu štete ili isplatu nepripadne koristi ukoliko su kakve isplate napavljene korisniku prava iz mirovinskog, a isti ih nije zaslužio", rekao je Filip Galić za Direktno.