DUGOGODIŠNJI PROBLEM S KRVOPIJAMA
Osječki pročelnik za komarce: Bit ćemo spremni za iduću godinu. Osijek se ne može tretirati kao izdvojeni otok
Već godinama smo svjedoci alarmantnih poziva iz Slavonije, a posebice iz Osječko-baranjske županije i grada Osijeka čiji su stanovnici izloženi najezdama komaraca koji mogu biti prijenosnici ozbiljnih bolesti te im je zbog tih krvopija onemogućen normalan život i kretanje. O tom velikom javnozdravstvenom problemu i kako ga se napokon misli riješiti, razgovarali smo s Romanom Kristićem, pročelnikom grada Osijeka za socijalnu zaštitu, umirovljenike i zdravstvo.
Zbog invazije komaraca zbog čega su izbrojani i rekordi od 117 uboda u 15 minuta, Osječani su najavili i prosvjed.
U međuvremenu, Grad Osijek i Osječko-baranjska županija uputili su zahtjev Vladi i premijeru Andreju Plenkoviću u kojem su zatražili dodatnih pet milijuna kuna za provedbu dezinsekcije odraslih komaraca na području županije, a premijer im je velikodušno obećao pomoći.
U medijima se pojavila i informacija kako će Osječane od invazije komaraca spašavati avioni iz Srbije.
Nas je prije svega zanimalo zašto se svake godine ponavlja ista situacija i kome je to u interesu. Osječki službenik mjerodavan za tu problematiku Romano Kristić, istaknuo je na početku razgovora kako je Osijek očito jedini grad u Hrvatskoj koji u cijelosti poštuje zakonsku obvezu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.
"U proračunu planiramo sredstva i osiguramo za tu namjenu oko tri do četiri milijuna kuna godišnje. Donosimo godišnji program i operativne planove na prijedlog Zavoda za javno zdravstvo, ugovaramo izvođače i provodimo tretmane", pojasnio je.
Problem u malim općinama
Glavni razlog ovogodišnjeg problema kao i svih godina prije s najezdom komaraca je, ističe, neprovedba zakonske obveze provedbe tretmana i to ponajprije onih larvicidnih za njihovo uništavanje na velikim poplavnim površinama koje okružuju grad, a administrativno ne pripadaju Osijeku.
Riječ je o nizu susjednih malih općina koje obuhvaćaju 30-tak tisuća poplavnih hektara na kojima se u trenutku visokih vodostaja Drave i Dunava izlijeva voda i gdje se razvija velika količina komaraca.
Kopački rit koji se kao park prirode visoke zaštite ne smije uobičajeno tretirati i koji graniči s gradom Osijekom tek je trećina problema, upozorava naš sugovornik. Naime, postoje još dvije trećine poplavnih površina koje se mogu tretirani, a pripadaju drugim općinama.
"Srž problema je taj što je zakon spustio odgovornost na lokalne samouprave od kojih mnoge ili nemaju dovoljno razvijenu javnozdravstvenu svijest ili ih koči nedostatak financijskih kapaciteta za provedbu tih skupih tretmana milijunskih iznosa", napominje Kristić.
Otkriva kako je župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić prihvatio inicijativu za dugoročno i cjelovito rješenje problema s komarcima zbog čega je osnovano županijsko povjerenstvo za koordinaciju sustava kontrole komaraca u čiji su rad uključeni svi predstavnici lokalnih jedinica samouprave.
Sve nade položene u strateški dokument
"Pri završetku smo izrade jednog strateškog dokumenta koji će ponuditi načine tretiranja s naglaskom na larvicidni tretman u vodi, a to se provodi već u trećem, četvrtom mjesecu kako bi se spriječila aktualna situacija. Taj će dokument koji je trenutno na javnom savjetovanju i bit će upućen na županijsku Skupštinu, ponudit održivi model financiranja tretiranja komaraca i u tom dijelu uključuje participiranje i Županije i državnog proračuna", rekao je Kristić i najavio da će biti spremni za iduću godinu.
"Nadam se da se ova situacija više neće dogoditi jer se problem komaraca ne može riješiti u Osijeku kao izdvojenom otoku", poručio je.
Pojasnio je kako su u gradu odradili sve potrebne tretmane uništavanja komaraca, ali sada imaju intenzivan ulet komaraca sa sjeverne strane Osijeka gdje je spomenuti 'bazen' krcat komarcima. "Svaki dan tretiramo komarce, ali oni već sljedeći sat ili dan ulaze iz tih poplavnih područja. Komarci su inače odlični letači koji u danu mogu prevaliti kilometar i radijusu kretnja im je oko 35 kilometara dok su u potrazi za krvnim obrokom. Žive od 30 do čak 40 dana", otkrio nam je pročelnik navike tih letećih krvopija.
Moguće tretirati i Kopački rat
Napomenuo je kako bi se Kopački rit, barem u rubnim dijelovima mogao tretirati s biološkim larvicidnim sredstvima koja djeluju selektivno samo na larve komaraca u vodenom mediju. To je, napominje, također dio plana iz prije navedenog strateškog dokumenta jer planiraju raditi istraživanja u tom smjeru. No za to im prije svega treba odobrenje Ministarstva zaštite okoliša.
Kristić je uvjeren da bi problem bio bitno manji kad bi ga se krenulo ozbiljno i sustavno rješavati na ostale dvije trećine poplavnog područja u okolici Osijeka.
U pogledu zaprašivanja iz zraka i u angažiranja aviona iz Srbije, Kristić otkriva kako se na međunarodnom natječaju grada Osijeka ove godine nitko nije javio i to prvi put. "Tu smo metodu koristili prijašnjih godina za rubne dijelove grada kako bi stvorili barijeru prema gradu. Međutim, poljoprivredna avijacija izumire u Europi i ona se još koristi vjerojatno samo u Rumunjskoj, Mađarskoj i Srbiji. Zadnja naša takva tvrtka je u Osijeku i oni imaju tri aviona iz 80-tih godina prošlog stoljeća i pitanje je jesu li uopće letni", objasnio nam je taj osječki pročelnik koji nema informaciju s kojom se kalkuliralo u medijima, a to da će nam u bespoštednoj borbi protiv komaraca pomoći avioni iz Srbije.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.