ZAHUKTAVA SE PRETKAMPANJA

Orešković 'bacila rukavicu' Milanoviću na ljevici, gužva na desnici, a liberali ponovno ostaju bez kandidata?

Autor

Rafael Jurčević

(Ne)očekivani ulazak Dalije Orešković u predsjedničku utrku napokon je pojačao konkurenciju Zoranu Milanoviću na lijevo-liberalnom dijelu političkog spektra. Iako je Orešković znatno oslabljena nakon izbora za Europski parlament, ipak se očekuje kako bi mogla uzeti nekoliko postotaka glasova Milanoviću.

09.07.2019. u 22:25
Ispiši članak

Lijevi dio političkog spektra zasad ima tri kandidata za predsjedničke izbore. Zoran Milanović i Dalija Orešković zauzimaju prostor lijevo-liberalnog dijela političke scene, a kandidatkinja Radničke fronte Katarina Peović cilja na birače koji predstavljaju radikalniji dio ljevice.

Ranije se spekuliralo i s imenom Ante Nobila, koji je kasnije opovrgnuo kandidaturu, a za očekivati je kako postoji mogućnost kandidata Amsterdamske koalicije i stranke Pametno. S obzirom na to da Milanović već sad okuplja velik dio ljevice, teško je za očekivati kako postoji prostor za snažnu nestranačku osobnost koja bi mogla okupiti birače lijevog centra ili ljevice kao što to radi Miroslav Škoro na drugom dijelu političkog spektra.

Na desnici je konkurencija znatno oštrija. Odmak predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović od nekih ranijih politika i približavanje Plenkovićevom HDZ-u, koji je, realno, podbacio na izborima za Europski parlament, iskoristio je neovisni kandidat Miroslav Škoro, koji je pametnom pretkampanjom dosegnuo zavidan rejting. Konkurencija na desnom dijelu političkog spektra nije bila ovako snažna još od predsjedničkih izbora 2009. godine kad su se za glasove birača desnice i desnog centra borili Andrija Hebrang, Dragan PrimoracMilan Bandić, Josip Jurčević, Miroslav Tuđman i drugi.

Glasače s liberalnog dijela političkog spektra preuzimaju drugi

Velik i bitan dio političke scene predstavljaju i nove "antiestablishment" snage koje se teško može svrstati u klasičnu podjelu na ljevicu i desnicu. Po dosadašnjim anketama Mislav Kolakušić ima realnu šansu ostvariti solidan rezultat, no njegov zamah poslije europskih izbora preuzeo je velikim dijelom Miroslav Škoro. Kolakušić se, i nakon uspjeha, pritajio u medijskim izjavama te je lako moguće kako su predsjednički izbori za njega od sekundarne važnosti te da gradi infrastrukturu za parlamentarne izbore. Na tom dijelu političkog spektra je Ivan Pernar, koji ima impresivnu sljedbu na društvenim mrežama, no pitanje je koliko zapravo vrijedi na političkom tržištu. Moguće je da svog kandidata istakne i Živi zid.

Daleko najveći podbačaj se dogodio na liberalnoj sceni. Iako su liberali, pogotovo oni ekonomski, sve više medijski prisutni te se njihovi stavovi sve više čuju, ne postoji niti jedan potencijalni kandidat koji se nametnuo za eventualnu kandidaturu. HNS se nije izjasnio o izborima, iako su neki članovi "na glas razmišljali" o potpori Milanoviću. Ipak teško je za očekivati da bi HNS ponovno napravio politički "salto mortale". Jedini kandidati koji bi imali bilo kakve šanse za zapaženiji rezultat su Matija Posavec i Blaženka Divjak, no pitanje je bi li ovo dvoje političara htjelo "rasipati" politički kapital na ovakav način.

HSLS se još nije izjasnio o kandidaturi, no kandidat koji ima najviše šanse je bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak. Liberalna scena je, kao što smo već napisali, medijski postala dosta prisutna, no nema niti približnih najava kako bi moglo doći do kandidature neke poznate javne osobe koja propagira ekonomski liberalne stavove pa postoji ozbiljna mogućnost da liberali ponovno nemaju svog kandidata (2014. godine također nisu imali). Glasove birača s liberalnog dijela političkog spektra i birača koji pripadaju centru preuzeti će vjerojatno tri najistaknutija kandidata, koji će koristiti strah od pobjede - bilo desnice ili ljevice.

Sve i da se pojavi kandidat s liberalne scene, pitanje je koliko bi imao prostora za ozbiljan rezultat, s obzirom na to da su se glavni kandidati već isprofilirali.

Drugi izbori zaredom bez liberalnih predstavnika?

Na prvim predsjedničkim izborima u samostalnoj Hrvatskoj 1992. godine uvjerljivu pobjedu ostvario je Franjo Tuđman, a drugu poziciju ostvario je HSLS-ov kandidat Dražen Budiša s tada jakih 21,87 posto osvojenih glasova. (Lijevo)liberalnu scenu predstavljala je i Savka Dabčević-Kučar, a desnica je imala predstavnike u imenima Marka Veselice, Ivana Cesara i Dobroslava Parage. Ljevicu su predstavljali socijaldemokrati Silvije Degen i Antun Vujić.

Liberali su imali svoje predstavnike i na izborima 1997. godine (Vlado Gotovac) i na izborima 2000. godine (Dražen Budiša), kad su ostvarili i najzapaženije rezultate. Sve poslije toga predstavlja pad liberalnih političkih opcija. Liberale je 2005. godine predstavljala Đurđa Adlešič s osvojenih 2,68 posto glasova, a lijevo-liberalni dio političke scene okupio se oko Stjepana Mesića.

Već se na izborima 2009. godine vidjelo kako liberalna scena "pomalo posustaje" pa je lijevo-liberalni dio političkog spektra podržavao Ivu Josipovića i imao svoju kandidatkinju Vesnu Pusić, dok su na izborima 2014. godine liberali ostali bez kandidata i predstavnika. HSLS je dao potporu Kolindi Grabar-Kitarović, a HNS je podupro Ivu Josipovića. Posljednji predsjednički izbori su bitni po tome, ne samo što su označili konačan pad liberalizma, već i po tome što su prvi put "antiestablishment" opcije ostvarile sjajan rezultat. Milan Kujundžić je programom i retorikom nagovijestio "suverenističku politiku" koja bi kulminaciju mogla imati upravo na predstojećim predsjedničkim izborima. Sve to pokazuje kako su predsjednički izbori izuzetno bitni za oblikovanje političke scene, a bez svog kandidata liberalne opcije bi mogle i na duži rok ostati bez ikakvog utjecaja u Hrvatskoj.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.