ZAJEDNIČKA PRESICA

Orban nakon sastanka s Plenkovićem: Bilo je i vrijeme da dođem, nijedan gospodarski problem nije 'teži' od povijesti; spomenuo i Tuđmana

Autor

rj

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u povodu sastanka na vrhu Srednjoeuropske inicijative primio je u službeni posjet predsjednika Vlade Mađarske Viktora Orbana. Sastanak na vrhu članica Srednjoeuropske incijative (SEI), kojim je 2018. predsjedala Hrvatska, održava se u ponedjeljak i utorak u Zagrebu.

03.12.2018. u 15:44
Ispiši članak

Nakon sastanka dvojica premijera održala su i zajedničku konferenciju za novinare.

"Uz prometnu suradnju, osobito o Koridoru 5C, govorili smo i o daljnjim ulaganjima u željezničku infrastrukturu, ali i o suradnji u energetici, Za nas je strateški važna izgradnja LNG terminala na Krku, s time da se diverzificira opskrba plinom u Hrvatskoj i Mađarskoj. Govorili smo naravno i o odnosu INA-e i MOL-a koji je u 10 godina zakomplicirao odnose dvije zemlje. Postoji dobra volja i s hrvatske i mađarske strane da to pitanje ne utječe na druge aspekte naših odnosa", rekao je Plenković o razgovorima s Orbanom i dodao kako su razgovarali i o europskim temama te da je uvjeren kako će Hrvatska imati podršku Mađarske u pristupanju Schengenu.

Plenković je najavio kako će s Mađarima razgovarati i o otvaranju većeg broja zajedničkih graničkih prijelaza između dvije države. 

Poručio je premijeru Viktoru Orbanu i kako se veseli novim nogometnim izazovima s obzirom na ždrijeb u Dublinu.

"Što se tiče ove zadnje primjedbe gospodina predsjednika Vlade i što se vezuje uz jučerašnje ždrijebanje u Dublinu, mogu samo naglasiti da mi rado sudjelujemo i u onim disciplinama u kojima imamo određeni deficit. Što se tiče pregovora, dopustite mi da se zahvalim gospodinu predsjedniku Vlade na pozivu. Bilo je već i vrijeme. Nije normalno stanje da su ovdje dvije države koje jedna na drugu gledaju kao saveznice, a usto su i susjedne zemlje, da ja nisam bio u Hrvatskoj već sedam godina, a predsjednici Vlade Hrvatske šest godina u Mađarskoj. Tijekom prethodnih mjeseci mi smo vodili pregovore s Plenkovićem, a ja sam došao danas u cilju promjene ove neprirodne situacije i da vratimo naše odnose na normalan kolosijek", izjavio je Orban i dodao kako ga ovaj odnos između dvije države čini nesretnim jer je on politiku suradnju s Hrvatskom počeo već početkom 90-ih.

Orban je spomenuo u svojoj izjavi i predsjednika Tuđmana: "Ja sam bio zastupnik mađarskog parlamenta kad se ovdje vodio Domovinski rat, tako da sam bio svjedok stvaranja neovisne Republike Hrvatske i održavao sam prijateljske odnose s prvim hrvatskim rukovoditeljima. Ne znam je l' to moderno reći  ili nije, ali ja sam uvijek bio prijatelj gospodina predsjednika Tuđmana. Iz ove perspektive gledajući doista me zadovoljava ova tanka stranka naših međusobnih odnosa. Osim toga, Mađari su i sentimentalan narod, a takvi narodi uvijek cijene prijateljstvo. Gledamo na povijest staru osam stoljeća. Ja doista ne prepoznajem niti jedan gospodarski problem koji bi bio teži od osam stoljeća povijesti".

Orban je također rekao kako se dvije države slažu oko povijesne perspektive, jake Europe te je poručio kako će mu biti drago ako Hrvatska što ranije postane dio Schengena. Poručio je i kako je gospodarska, turistička i kulturna suradnja između dvije države izvrsna te da manjine imaju dobar status u obje države. 

"Imamo određenu gorčinu u odnosima, ali to podsjeća kao 'trn ispod nokta'. To je situacija s kojom smo suočeni. Moramo izvući taj trn i sve će biti dobro", poruka je mađarskog premijera.

Novinari su pitali premijere i za LNG terminal. Plenković je rekao kako je hrvatski dojam da Mađarska prepoznaje važnost terminala za cijelu regiju te je najavio razgovora ministara energetike. Orban je s druge strane poručio kako je plin iz Hrvatske za sada skuplji od konkurencije te da će razgovarati o poslovnim modelima u budućnosti: "Mi smo kupci energije, kupujemo i plin među ostalog. Plin ima sve manju ulogu u mađarskom energetskom sustavu, mi trenutno gradimo nuklearnu energetiku a ušli smo u velike investicije u solarnu energiju. Ali to su dugoročne investicije pa će plin imati važnu ulogu, a najbitnija je cijena. Situacija je takva da je plin najjeftiniji od Rusa, drugi najjeftiniji je rumunjski plin koji će se uskoro proizvoditi preko američkih kompanija, a gradi se interkonekcija. Treća najjeftinija prigoda je nabava iz Slovačke. Hrvatska je tek četvrta u ovom nizu. Sve se vrti oko cijene, ako možemo dogovoriti poslovni model koji je povoljan za Mađarsku, moći ćemo surađivati".

Plenković je poručio kako su stajališta Hrvatske nepromijenjena što se tiče odnosa INA-e i MOL-a, dok je Orban istaknuo kako Mađarsku zanima taj odnos jer i Mađarska ima paket dionica u MOL-u, ali da je to prvenstveno pitanje odnosa između dvije kompanije. Orban je rekao i kako ne treba forsirati suradnju između dvije kompanije, ako ne mogu postignuti dobru suradnju te da bi u ovom slučaju Hrvatska trebala otkupiti INA-u.

Pitanje tjeralice za Zsoltom Hernadijem nazvao je prvenstveno pravnim pitanjem, s čime se složio i Plenković.

Na kraju je premijer Andrej Plenković najavio kako će Hrvatska nastaviti tražiti rješenja i modalitete otkupa INA-e te da je sada ključno pitanje cijene: 

"Kad je riječ o razgovorima s konzultantima, čuli ste od ministra Ćorića da postoje poteškoće u jednom dijelu obaveza. Oni imaju drugo razmišljanje i ministarstva nastoje razriješiti taj problem, ali ne to ne mijenja zaključak Vlade o otkupu INA-e. Ključno je na kraju samo pitanje cijene".
 

 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.