Oporba u napadima na Bačićeve zakone zaobilazi Milanovića: 'Žele se emancipirati od njega'

Zakon o prostornom uređenju donio je sa 76 glasova 'za', 59 protiv i jednim suzdržanim, onaj o građenju sa 77 glasova 'za', 57 protiv i dvoje suzdržanih, a Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu sa 79 glasova 'za', 51 protiv i četvero suzdržanih. Iz rezultata glasovanja jasno je kako je protiv tih zakona glasovala oporba koja je do samog glasovanja ponavljala da idu na ruku interesima krupnog kapitala i na štetu građana, što je HDZ opovrgavao, ističući da se zaštita prostora diže na višu razinu.

Oporba, mahom lijeva, tjednima je upozoravala na štetnosti ovih zakona i pozivala vladajuće da zakon povuku, a najavili su i da će se obratiti Ustavnom sudu. No, iako predsjednik Republike, u ovom slučaju Zoran Milanović, prije potpisivanja zakona može tražiti ocjenu ustavnosti, oporba nije javno apelirala na njega. Na to je ukazala i bivša premijerka Jadranka Kosor.

"Inače, predsjednik Republike Hrvatske može, prije potpisivanja zakona koji mu dolaze na stol iz Sabora, tražiti ocjenu ustavnosti zakona. Tako i u slučaju ovih zakona o kojima šef opozicije misli da nemaju veze s predsjednikom Republike Hrvatske. Dok predsjednik ne potpiše, ništa", objavila je Kosor na platformi X.

Inače; PRH može, prije potpisivanja zakona koji mu dolaze na stol iz Sabora, tražiti ocjenu ustavnosti zakona. Tako i u slučaju ovih zakona o kojima šef opozicije misli da nemaju veze s PRH. Dok predsjednik ne potpiše, ništa.

— Jadranka Kosor (@_Jadranka_Kosor) December 15, 2025

'Predsjednik može uputiti zakon na ocjenu ustavnosti'

Politički analitičar Davor Gjenero za portal Direktno komentirao je kakve su poluge na raspolaganju Milanoviću. "Predsjednik Republike može uputiti zakon na ocjenu ustavnosti. Hoće li to učiniti ili ne, to je nemoguće predvidjeti. Nisam vidio u zadnje vrijeme da se, kao u prethodnom razdoblju, Milanović poistovjećivao s opozicijom i da je radio njihov posao tako da ne možemo biti sigurni u to da će to napraviti. Nemam informaciju o tome postoji li mogućnost za to ili ne", započeo je Gjenero.

Zanimljivo je da lijeva oporba u svojim istupima oko ovog pitanja redovito oštro kritizira i napada vladajuću kolaciju, ministra Branka Bačića, optužujući ih pritom da se ovim zakonima oduzimaju ovlasti jedinicama lokalne samouprave, prijeti građanima izvlaštenjem od njihova zemljišta te omogućuje građevinskom lobiju da gradi što god i gdje to poželi. Stoga su i podnijeli 250 amandmana, koji nisu usvojeni, no upada u oči činjenica da nisu javno pozvali Milanovića da traži ocjenu ustavnosti. Gjenero je ukazao što stoji u pozadini toga.

"Čini mi se da se i opozicija nakon lošeg iskustva na izborima prije godinu i pol dana na neki način pokušava emancipirati od Milanovića. To se prije svega vidi u ponašanju predsjednika SDP-a Siniše Hajdaša Dončića. On očito, prema onome što govori i kako se ponaša, računa na to da bi on na narednim izborima bio premijerski kandidat i vođa opozicije, a svima je jasno da Milanović vjerojatno i dalje računa da bi ponovio situaciju od prije godinu i pol, s tim da vjerojatno ovaj put ne bi pokušao nastupiti na tim izborima s pozicije predsjednika nego da bi podnio ostavku", kazao je, referirajući se na Milanovićev manevar kada je usred kampanje za prethodne parlamentarne izbore poručio da će biti premijerski kandidat SDP-ove koalicije Rijeke pravde, i to iz pozicije predsjednika RH.

FOTO: Davor Pongracic / CROPIX

Referendum je samo pucanj u prazno?

Za taj je potez aktualni predsjednik dobio packu s Ustavnog suda koji je ustvrdio da Milanović ne može biti kandidat za mandatara za sastav Vlade, ali ni premijer, ističući da svako drukčije tumačenje ugrožava višestranački parlamentarni demokratski ustavni poredak i vladavinu prava. Epilog te priče je svima poznat - Milanović nije podnio ostavku nego je nastavio obnašati predsjedničku dužnost, SDP je poražen na izborima, a HDZ je formirao koaliciju s Domovinskim pokretom. No, čini se da u SDP-u danas, nešto više od godinu dana kasnije, ocjenjuju da su tzv. 'Bačićevi zakoni' ključna tema u Hrvatskoj, a koliko su ih spremni srušiti, pokazuje činjenica i da spominju referendum. Uz SDP čvrsto po tom pitanju stoji lijeva saborska oporba.

"SDP i Možemo! i stranke lijeve oporbe Centar, GLAS i DOSIP tražit će ocjenu ustavnosti sva tri zakona, ali ovaj put tražimo da Ustavni sud to napravi u primjerenom roku od neka tri mjeseca. Ako se to ne dogodi, građani će srušiti ovaj zakon. Najavljujemo da smo spremni ići u mobilizaciju građana i prikupljati potpise za rušenje ovog zakona", najavila je u ponedjeljak Sandra Benčić, a Hajdaš Dončić je poručio da su spremni za referendum. Zastupnici Mosta također su poručili da podupiru izjašnjavanje građana na referendumu jer smatraju da se radi o važnom pitanju kojim resorni ministar Branko Bačić priprema "veleizdaju i pretvara hrvatski prostor u valutu s kojom će trgovati". Na mogući referendum reagirao je i predsjednik Vlade Andrej Plenković koji je poručio da referenduma ne može biti o zakonu koji je donesen.

Sada je jasno tko je prva žrtva Bačićevih zakona: Kako je ovo dopušteno u demokraciji?

Čini se da bi i taj najavljeni referendum oporbe mogao biti samo još jedan pucanj u prazno. "Vrlo je mala vjerojatnost da bi se ono što se već pokušavalo s referendumima, da bi se to doista moglo provesti u ovom slučaju. Imali smo slične pokušaje referenduma i redovito nije uspjelo skupljanje potpisa ili je referendumsko pitanje ocijenjeno kao nedopustivo za iznošenje referenduma na Ustavnom sudu, a to bi se vrlo vjerojatno ponovilo i u ovoj situaciji, barem ako bi se to događalo s trenutačnim sazivom Ustavnog suda", zaključio je Davor Gjenero u razgovoru za portal Direktno.