MINUTA ZA DOMOVINU

Operacijom 'Ljeto 95' slomljena je 'kičma' srpske obrane i otvoren put za oslobađanje Knina

Autor

Daniela Dujmović Ojvan

Vojnom operacijom Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane ‘Ljeto 95’ slomljena je srpska 'kičma' obrane zbog čega je oslobađanje Knina u operaciji ‘Oluja’ bio lagani ‘finiš’, rekao nam je general Rahim Ademi koji je s generalom Antom Gotovinom rukovodio tom, u povijesti ratovanja, neviđenom akcijom.

27.07.2018. u 14:32
Ispiši članak

U samo pet dana, od 25. do 30. srpnja 1995., oslobođeno je područje ukupne površine 1600 četvornih kilometara uključujući gradove Bosansko Grahovo i Glamoč. ‘Ljeto 95’ nastavak je operacija ‘Zima- 94/95’ te ‘Skok’ 1 i 2 u kojima su hrvatske snage (HV I HVO) zauzele sve dominantne pozicije na Dinari, Knin je došao u domet topništva, a oslobođeno je i Livanjsko polje.

Operacija je započela tri dana nakon potpisivanja tzv. Splitske deklaracije između Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića kojom je Hrvatskoj vojsci omogućen legalan boravak u BiH, odnosno korištenje njezina teritorija s ciljem zajedničke borbe protiv Vojske Republike Srpske. Naime, nakon genocida u Srebrenici, Srbi su krenuli na zaštićeno područje Bihaća zbog čega su Bošnjaci trebali pomoć Hrvata kako bi se izbjegla druga Srebrenica.

Pokojni ministar Gojko Šušak pozvao je tada u Široki Brijeg na briefing tada stožerne brigadire: Rahima Ademija, Ljubu Ćesića Rojsa, Antu Gotovinu, Damira Krstičevića, Renata Romića, Miljenka Filipovića, Ivana Kapulara, Ivicu Primorca, Željka Glasnovića, Miću Lasića, Zlatana Miju Jelića, Stanka Sopta Baju, ministra obrane Herceg-Bosne Vladimira Šoljića  i dr. uključujući i sve zapovjednike Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane te im rekao da imaju deset dana za pripremu akcije  ‘Ljeto 95’.

Operacija od strateškog značaja

General Ademi je ustvrdio kako je riječ o operaciji strateškog značaja koja je riješila 90 posto Oluje jer su s njom su stvoreni preduvjeti za oslobađanje Knina, sjeverne Dalmacije i Like.

Ta je operacija bila iznimno teška i velika i vodila se u dva pravca. Jedan pravac išao je iz područja brda Gnjat i sela Crni Lug odakle su krenule postrojbe 4., 7. i 9. gardijske brigade HV-a te 114. brigada HV-a, oslobađajući Grkovce, Peulje (Gornje, Donje),  Zadrugu, Čitluk i Nuglašice; ovladavaju planinom Šator te ostvaruju nadzor nad najvažnijom komunikacijom Knin-Bosansko Grahovo-Drvar. Time prekidaju logističku potporu pobunjenim Srbima u Hrvatskoj. Nakon tri dana, 28. srpnja 1995., hrvatske snage ulaze u Bosansko Grahovo.

Drugi je pravac išao iz područja planine Šator odakle su krenule postrojbe 1. hrvatskog gardijskog zdruga, 1. gardijska brigada HV-a, 81. samostalna gardijska bojna HV-a, 3. gardijska brigada HVO-a i specijalne postrojbe MUP-a HR HB-a. One su krenule prema smjeru istok i jugoistok te dolaze u Glamočko polje neprijatelju iza leđa i nakon četiri dana, 29. srpnja 1995. ulaze u Glamoč.

U akciji 'Ljeto 95' sudjelovala je i 1. mehanizirana gardijska brigada 'Tigrovi' koja je bila najelitnija i najbolje opremljena vojna jedinica Hrvatske vojske. Tu je bila i 84. gardijska bojna 'Termiti', lakojurišna, brdskoplaninska gardijska postrojba iz Zadra kojom je zapovijedao Ivica Arbanas.

Zbog značajnijeg angažmana na osvajanju Bihaća, srpska obrana Bosanskog Grahova i Glamoča bila je slaba, a činili su je neiskusni vojnici; Srbi iz Hrvatske, Vojvodine i Bosne koji su ranije izbjegli u Srbiju, gdje su mobilizirani i vraćeni na ratište.

'Tko drži visove, drži i doline'

"Operacije izvedene s Dinare omogućile su brže oslobađanje jer nitko nije očekivao napad iz tog smjera. Naime, Srbi su očekivali da ćemo mi do Knina doći preko Sinja, Vrlike, Šibenika, Oklaja, Knina, Benkovca...To je bilo totalno iznenađenje za njih, stvarno nisu očekivali naš prodor s Dinare", rekao nam je general Ademi i otkrio kako je to bila njegova ideja jer onaj 'tko drži visove, drži i doline'.

Glavni zaduženi za logistiku te inženjeriju koja je probijala put po Dinari bio je Ljubo Ćesić Rojs poznat i po legendarnoj izjavi kako bi Grahovo, da ga nisu oslobodili, postalo 'Pasuljevo'. Napominje kako je u akciji 'Ljeto 95' sudjelovalo 23. 900 vojnika od toga je 11. 500 bilo pripadnika Hrvatskog vijeća obrane te 12. 400 pripadnika Hrvatske vojske.

"Važno je naglasiti kako su Hrvatska vojska i Hrvatsko vijeće obrane bile jedno tijelo, jer je bila jedna linija zapovijedanja i jedna logistika. Pokojni predsjednik Tuđman i ministar Gojko Šušak uvijek su koristili izraz 'hrvatske snage", ističe Rojs.

Ništa bez ministra Šuška

"Ni jedna akcija nije krenula, a da ministar Gojko Šušak prije toga na kratkom sastanku nije dao završne smjernice i upute. Na zadnjem briefingu prije operacije 'Ljeto 95', ministar Šušak nam je rekao kako su mogućnosti 50 naspram 50 posto da uđemo u sveopći rat, odnosno da se uključi i bivša Jugoslavija (ono što je od nje ostalo) s Miloševićem na čelu. Tada nam je rekao da jako dobro čuvamo vojnike, časnike i dočasnike jer je na nama velika odgovornost. Istaknuo je da nismo ni svjesni o kako velikoj i važnoj akciji se radi te da moramo biti brzi i učinkoviti", otkriva nam detalje iz tih dramatičnih i povijesnih trenutaka general Rojs.

Neviđeno u povijesti ratovanja

S obzirom na to da u povijesti ratovanja nije zabilježena takva akcija probijanja kroz planinske masive i vrhove na koje su hrvatske snage dovele tenkove i tešku artiljeriju, pitali smo generala Rojsa od kuda Hrvatskoj svi ti građevinski strojevi kojima su probijali puteve. Rekao nam je da je većina strojeva bila iz Herceg-Bosne u kojoj su se nalazile najmoćnije tvrtke u bivšoj Jugoslaviji kao što je bila tvrtka Rudnici boksita Posušje. Uz njih su imali i osposobljene strojare, 'jer bez ljudi ne možete ništa'.

"Vi morate imati osigurane puteve kako bi se vojnici osjećali sigurno. Do njih mora moći doći sanitet, logistika i streljivo. Uvijek je inženjerija pratila vojnike. Kako su oni napredovali tako su strojevi iza njih probijale ceste", pojasnio nam je general Rojs.

'Preorali cijelu Dinaru'

"Mi smo cijelu Dinaru preorali te planinu Goliju i Šator. Kada su Srbi vidjeli da smo mi na 1900 metara visine koliko je visok najviši vrh Dinare 'Troglav', iznijeli tenk, bio im je jasan ishod bitke', prepričava general.

Ispred Glavnog stožera Hrvatske vojske u operaciji 'Ljeto 95' sudjelovao je i general Vinko Vrbanac. Zapovjedno mjesto bilo je u selu Runjani na Livanjskom polju.

"Nismo htjeli da se otkrije da idemo prema Kninu. Bihać je bio opkoljen i sve srpske snage iz Hrvatske i Bosne orijentirale su se na taj grad. Kada smo vidjeli da im položaje na planini Šator drže manje obučeni ljudi, zaključili smo da je trenutak za naš prodor. Oformljena je obavještajna skupina na čelu s admiralom Domazetom i generalom Joškom Bonacinom koji su odlično odradili svoj posao tako da smo znali da ćemo Bosansko Grahovo i Glamoč uzeti bez 'pol muke", rekao je general Vrbanac te otkrio kako su najviše problema imali na planini Šator jer su tamo Srbi imali utvrđene položaje. Tamo je upućena 81. samostalna gardijska bojna iz Virovitice kojom je zapovijedao brigadir Renato Romić i koja je uspješno osvojila neprijateljske položaje i ostvarila najveći uspjeh.

'Jape' ne odlaze dok ne izvrše svoj zadatak

No, imala je dosta i gubitaka. "Iz zapovjednog mjesta u selu Runjani gledamo kako vozila hitne pomoći odlaze prema planini Šator i vraćaju se jer ima dosta ranjenih i poginulih. Zapovjednik 2. gardijske brigade HVO-a Stanko Sopta upitao me tada tko su ti ljudi gore komentiravši kako bi se njegova bojna raspala s toliko poginulih i ranjenih. Rekao sam mu da su to 'jape' kako na virovitičkom području zovu oca. A 'jape' neće pobjeći dok ne izvrše svoj zadatak", ispričao nam je general Vrbanac.

Koliko je akcija hrvatskih snaga bila munjevita i brza, ali i  iznenađujuća za neprijatelja pokazuje i slučaj kada je u oslobođeni Glamoč prepun hrvatske vojske stigao vojni kamion sa srpskim potpukovnikom i  dva vojnika na remont iz Drvara ne znajući ne samo da je palo Bosansko Grahovo nego i Glamoč, istaknuo je general Vrbanac.

Napomenuo je kako su srpske snage pretrpjele ogromne gubitke u akciji 'Ljeto 95' posebice kada su hrvatske snage osvajale planinu Šator, dok su iz Bosanskog Grahova i Glamoča jednostavno pobjegli.

Opisujući operaciju 'Ljeto 95', ali i akciju 'Zima- 94/95’ te ‘Skok’ 1 i 2, general Vrbanac je istaknuo kako u teoriji ratovanja to nisu pravci ili prostori na kojima bi se moglo ratovati.

"To je bila dobro isplanirana, pripremljena i uspješno provedena napadna operacija koja je imala izravni i trenutačni utjecaj na smanjenje srpskog pritiska na prostor Bihaća kao i na uspjeh Hrvatske vojske u strateškoj, napadnoj i oslobodilačkoj operaciji 'Oluja'", rezimirao je general Vrbanac.  

Borba za svaku 'čuku' i svaki centimetar

"No cijeli je Domovinski rat bio je rat za svaku 'čuku', za svaki centimetar. Specifičnost akcije 'Ljeto 95' je bila i ta što su korištena konvencionalna ubojita sredstva i tehnika koje se nikada do tada nije upotrebljavala na takvom terenu, kao što su topovi i helikopteri", naglasio je i general Vrbanac.

Tijekom operacije 'Ljeto 95' hrvatske snage imale su 18 poginulih i 155 ranjenih vojnika, od kojih 26 teže.

Akcija je imala nekoliko neposrednih ciljeva: razbiti srpske snage na području Dinare, ovladati Bosanskim Grahovom i presjeći prometnicu Kin-Drvar. Drugi je cilj bio ovladati planinama Šator, Staretinom i Golijom te dovesti Glamoč u poluokruženje. Treći cilj je skratiti crtu bojišta na području Cincara i Kupreške visoravni te osloboditi dio snaga za daljnja napadna djelovanja.

'Ključ u ruke' za oslobađanje Knina

Uspješno izvedenom akcijom 'Ljeto 95', Hrvatska je dobila 'ključ u ruke' za oslobađanje Knina. Naime, srpski pobunjenici u Krajini dovedeni su u poluokruženje s linijom bojišnice samo deset kilometara udaljene od Knina. Time je sudbina pobunjeničke tvorevine na području Hrvatske bila zapečaćena, što je povijesna vojno-redarstvena akcija Oluja, provedena samo nekoliko dana kasnije, i potvrdila.

*ČLANAK JE REALIZIRAN U SKLOPU PROJEKTA ''MINUTA ZA DOMOVINU''

‘’Minuta za domovinu’’ zamišljena je kao serija novinarskih članaka o herojima i bitnim obljetnicama Domovinskog rata. Cilj projekta je njegovanje uspomene na ljude koji su podnijeli žrtvu za domovinu i na događaje koji su bili presudni u bitci za neovisnu Hrvatsku. Ideja je građane potaknuti da, čitajući o važnim obljetnicama, odvoje minutu svoga vremena za prisjećanje na heroje i na dane ponosa.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.