ONLINE NASTAVA NIJE IZVEDIVA Stipić: Ako dođe do zatvaranja škola, upitna je regularnost ove školske godine

Ministar zdravstva Vili Beroš u četvrtak je proglasio opasnost od epidemije. Riječ je o "administrativnoj mjeri", kako ju je sam ministar nazvao, a koja omogućuje mobilizaciju svih resursa u zdravstvenom sustavu. Također je pojasnio kako se u ovom trenutku ne planira zatvarati škole, već da su spremni na sve scenarije pa i na taj ako bude potrebe.

Paralelno s navedenim, ministrica Divjak izjavila je da će se, ako se situacija u Hrvatskoj pogorša, nastava voditi preko interneta te da je o planovima u svom resoru izvijestila ministra zdravstva.

Naš sugovornik iz sindikalnih redova, Željko Stipić, ne vjeruje da će doći do takvog scenarija, ali je spram vladajućih bio vrlo kritičan.

"Meni to tako izgleda, kao da su svi ministri dobili domaću zadaću i da svatko mora napisati nešto na temu korona virusa, kao kad date djeci da napišu zadaću. Onda su neki u tome samostalniji, drugi prepisuju, ali ja stvarno ne vidim za time neke velike potrebe osim što se na neki način u javnosti stvara dojam o tome kako su naši političari, kako je naša vlada brižna, kako su oni u tome uspješniji od nekih drugih zemalja. Kada to povežemo s predizbornim okolnostima, malo po malo, ako bi se to sve odužilo, a mislim kako neće, to bi mogao postati neki predizborni adut vladajućih - kako smo mi uspješno tu sedmoglavu aždaju, taj korona virus, zaustavili".

Stipić smatra da do zatvaranja škola neće doći, a o samom planu da se nastava vodi online kaže da nije izvediv, barem ne na duži rok. Djeca lošijeg imovinskog statusa, slaba informatička pismenost, činjenica da u školstvu već imamo zaostatke zbog jesenskog štrajka prosvjetara, a u tijeku su i liječnički pregledi i testiranja povodom upisa novih generacija učenika u osnovne škole, sve navedeno predstavlja kamen spoticanja ideji da se nastava provodi putem interneta.

"Prvo što mi se nametnulo kao zaključak da svi učenici ne bi imali jednake mogućnosti, na žalost. U jednom takvom rješenju bi se vidjela socijalna podijeljenost naših učenika. Ta vrsta nastave bi sigurno mnogim našim učenicima bila nedostupna. Čak i prema Ustavu bi učenici trebali imali jednako pravo na obrazovanje", kaže Stipić i nastavlja: "Tu je i jako važno pitanje koliko bi sve to ukupno potrajalo. Kada bi to trajalo neki duži vremenski period, onda bi se pokazalo da takva surogat nastava zapravo ne bi dala nikakav rezultat jer sve ono što potpada u nastavu, a to nije samo predstavljanje gradiva, nego to znači i ponavljanje i provjera i još puno toga, na takav način ne bi bilo moguće."

"Tu se uočavaju slabosti tog prijedloga. Vjerojatno da su se oni koji su iznosili prijedlog bavili slabostima, onda ne bi ni bilo prijedloga. U politici je to tako, daj ti nešto predloži, a poslije ćemo se baviti realizacijom, a obično do te realizacije nikada ne dođe. A meni se čini da je to upravo jedan takav prijedlog, koji će živjeti koliko će živjeti vijest, a nama svima je za nadati se da će dragi Bog poslati nam puno sunca i ranije nego prijašnjih godina i da će koroni stati na kraj ovaj gore, a ne mi dolje."

Stipić stoga prijedlog ministarstva vidi tek kao PR-ovski potez, "i mi na Sveticama svog konja za utrku imamo", tim više što nije pobliže pojašnjeno kako bi se online nastava u praksi mogla provoditi pa se da zaključiti da je ovdje riječ o 'nabacivanju ideje'. "Znamo da je dug put od ideje do realizacije iste i ono što je vrlo vjerojatno da će na tom nekakvom putu korone i nestati pa od svega toga neće biti ništa", procjenjuje naš sugovornik.

Upitna regularnost školske godine

U Zakonu o obrazovanju nisu predviđene ovakve drastične mjere niti mjere za izvanredne situacije, ali kako kaže Stipić, "sila zakon mijenja" aludirajući na to kako je sve moguće i da za sve postoji prvi put. Nama najbliža zemlja Italija, primjera radi, privremeno je zatvorila sve škole i sveučilišta do 15. ožujka. Osim rata, do sada hrvatsko školstvo ne bilježi takva iskustva i ova situacija bi za prosvjetare svakako bilo nešto posve novo.  

Ali ono što zabrinjava Stipića je činjenica da su djeca zbog štrajka prosvjetara početkom tekuće školske godine već izgubila preko tri tjedna nastave te da bi dodatno izbivanje djece iz škola stvarno dovelo u pitanje regularnost ove školske godine.

"Mi čak nemamo ni to u zakonu riješeno, koliko bi djeca trebala izgubiti nastave pa da ta školska godina postane upitna. Meni se nekako kao praktičaru čini da bi nas to dovelo u situaciju da ono što je predviđeno u nastavnom planu i kurikulumu nije moguće realizirati. Tu bi se morala priznavati neka rješenja ili izmještanje dijela gradiva u drugu školsku godinu, ali mi tu sada nagađamo", kaže Stipić.

"U organizaciji odgojno-obrazovnog procesa postoje neki rokovi. Vi ako nešto niste napravili do nekog roka, ako niste završili nastavu na vrijeme, onda postaje problematičan upis u drugi razred, onda postaje maturantima problematična državna matura, a ako si falio državnu maturu onda postaju problematični upisi na fakultetu", pojašnjava Stipić i kaže da se u ovoj situaciji u kojoj smo imali štrajk, još 'nakalemi' i korona, onda bi stvarno ova školska godina postala upitna. "Ali ja nekako slutim, nadam se da se to neće dogoditi." 

Maturalna putovanja

Još jedna situacija koja bi u školstvu dugoročno mogla predstavljati problem su maturalna putovanja, iako kako kaže Stipić, "do toga još imamo vremena".

Maturalna putovanja u školama se organiziraju u tri navrata. Vjerojatno se do sada odustalo od putovanja za uskrsne blagdane zbog štrajka i nadoknade nastave, kaže Stipić. Međutim ostaju glavni termini u kojima se putovanja organiziraju; nešto manje njih u periodu od završetka školske godine pa do početka srpnja, a glavnina njih planira se od kraja kolovoza do početka rujna.

"Još uvijek su taj kraj lipnja, odnosno taj kraj kolovoza toliko daleko da je teško reći da bi se tu nešto otkazivalo i preusmjeravalo na neke druge destinacije. To će sigurno postati veliki problem ako bi se to sve s korona virusom odužilo, u što ja ne vjerujem. Agencije kreću prikupljati novac vrlo rano pa je dobar dio toga već i uplaćen, a kako će se tu raspetljavati odnosi i hoće li se uopće raspetljavati i hoće li za tim biti i potrebe, teško je reći. To je još uvijek sve jako daleko za izvođenje nekakvih ozbiljnijih zaključaka", kaže Stipić.

Internet nastava nije rješenje i naš sugovornik smatra kako je tu previše logističkih i tehničkih problema o kojima vladajući ne vode računa.

"Meni se čini kada su virusi u pitanju da bi građani mogli biti puno bezbrižniji i da bi im pogled u kalendar i približavanje toplog vremena, jer virusi nekako ne idu uz toplo vrijeme, više unio neku nadu, nego ovo što radi vlada", zaključuje Stipić.