On je istaknuo hrvatski barjak na Marjanu: OZNA ga je zbog toga zvjerski mučila

Frane Tente rođen je drugog travnja 1928. godine. Iako je njegov lik još uvijek hrvatskoj javnosti nedovoljno poznat, tijekom života istaknuo se u hrvatskog političkog aktivista, prvenstveno u Splitu te  postao žrtva jugokomunističkog progona političkih neistomišljenika. Frane je Ustaškoj mladeži pristupio 1944. godine iz koje prelazi u jurišnike. Nakon "oslobođenja" Splita bježi od partizana, ali kod Dravograda biva zarobljen te na križnom putu doveden do Zagreba, a zatim do Bjelovara. Njegov stariji brat Maksimilijan, koji je bio pripadnik Ustaške vojnice s činom dovodnika na Bleiburgu je predan partizanima te je njegova sudbina i dalje nepoznate. 

Franu partizani ipak puštaju iz bjelovarskog logora te se vraća u Split. Međutim, u srpnju 1946. godine prvi put je uhićen jer je na zgradi splitske gimnazije oslikao lik ustaškog poglavnika Ante Pavelića povodom njegovog imendana. UDB-a (tajna policija nastala 1946. podjelom OZNA-e na civilni dio-UDB-a i vojni-KOS) ga je već u drugoj polovici 1946. godine povezala s grupom mladića i djevojaka koji su osnovali Hrvatski oslobodilački pokret te pružali otpor novom komunističkom režimu. Dijelili su letke, crtali grafite i parole.

Desetog travnja 1947. godine, s grupom istomišljenika organizira prosvjednu akciju na vrhu Marjana na kojem skida jugoslavensku zastavu i postavlja 18 metarski hrvatski barjak. UDB-i je trebalo svega dva tjedna da pronađe organizatore, među njima i Tentu te pokrene istražni postupak. Okružni sud srednje Dalmacije u Splitu 27. svibnja iste godine optužuje Tentu za podrivanje SFRJ-a letcima, parolama, grafitima te skidanjem jugoslavenske zastave. Zatim, teretili su ga i za organiziranje udruženja koji je imalo cilj nasilno djelovanja u svrhu rušenja jugoslavenskog poretka.

FOTO: Screenshot

Umro u nehumanim uvjetima 

Iako maloljetan, osuđen je na zatvorsku kaznu u lepoglavskoj kaznionici. Kao i mnogi zatvoreni Hrvati, tijekom izdržavanja  kazne poslan je i na prisilan rad na izgradnju pruge Šamac - Sarajevo. Nakon toga nastavio je odsluženje petogodišnje kazne u Lepoglavi. Ondje je umro u nehumanim uvjetima. Tenti su stražari naredili skinuti svu odjeću osim donjeg rublja. Potom su mu na noge stavili okove i odveli u visoku prostoriju bez prozora u kojoj su ga zatvorili.

Prethodno su pod zalili vodom kako bi se stvorio led. Prema dostupnim dokumentima Tente je umro u dvadesetoj godini osmog studenog 1948. godine u 16 sati. U zatvorskom izvješću stajalo je da je umro od "vodene upale porebrice i tuberkulozne upale mozgovnih opna". Franino tijelo komunisti nikada nisu vratili obitelji pa se ni danas ne zna gdje mu je grob.

Split će dobiti spomenik mladiću stradalom u komunističkom režimu; Pauk: Konačno je ispravljena nepravda!

Pojedini povjesničari poput Dragana Markovine kritizirali su slavljenje njegovog čina postavljanja hrvatske zastave na Marjan, usporedivši to djelo s hipotetskim skidanjem hrvatske zastave 1997. i stavljanjem zastave tzv. Republike srpske krajine. Međutim, upravo iz razloga što je komunistički represivni aparat silovito udarao na sve neistomišljenike, a posebice na Hrvate koji su sanjali slobodnu Hrvatsku, posljednjih nekoliko godina njegov lik je opravdano revaloriziran.