Olujić za Direktno: Nije mi jasna Plenkovićeva najava. Curenje informacija već je ozakonjeno

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković najavio je u ponedjeljak da će Vlada promijeniti Zakon o kaznenom postupku i Kazneni zakon ''kako stvari iz spisa više ne bi nekontrolirano, namjerno, politički, selektirano i aranžirano izlazile van i činile političke probleme''. ''To se više neće događati'', kazao je Plenković, pojasnivši da će curenje informacija biti kazneno djelo.

Ministarstvo pravosuđa i uprave osnovalo je, dodao je Plenković, radnu skupinu koja će popraviti stvari u zakonskim propisima. Zasad nije poznato hoće li se izmjene zakona odnositi samo na sudionike kaznenog postupka ili će se odnositi i na novinare koji bi takve podatke objavili. Inače, premijerove najave dolaze nakon što su u javnost dospjele prepiske njegovih suradnika iz Vlade i HDZ-a proizašle iz istrage protiv bivše kninske gradonačelnice i državne tajnice Josipe Rimac, a u kojoj se spominju inicijali ''AP''.

Olujić: Vlada je nervozna

Bivši glavni državni odvjetnik Željko Olujić smatra da je najavljena izmjena ZKP-a i KZ-a pokazatelj nervoze Andreja Plenkovića i hrvatske Vlade.

"Ljudi izvršne vlasti vjerojatno su nervozni jer ih u prepiskama spominju Rimac i Žalac. Dio transkripata već je u javnosti, a sada izvršna vlast, u strahu da po njih kompromitirajući razgovori ne izađu u javnost, pokazuje nervozu, pogotovo zato što bi 'ruka pravde' u tom slučaju mogla obuhvatiti i njih. Naravno, ako u razgovorima ima elemenata kaznenog djela zlouporabe položaja ili nekog drugog kaznenog djela upisana u Kazneni zakon RH", govori Olujić u razgovoru za Direktno.

Odvjetnik podsjeća i da u ovome trenutku postoje mehanizmi zaštite tajnosti postupka te kaznena djela koja kažnjavaju kršenje tih zabrana, stoga mu, kaže, nije jasno "koja je točno nakana hrvatske Vlade i Andreja Plenkovića".

"Curenje informacija već je ozakonjeno Kaznenim zakonom Republike Hrvatske, a mislim da je praktički nemoguće i da zakonodavac ne može intervenirati u kompletnu optužnicu kada ona postane pravomoćna jer je ona na određeni način javna. Dakle, nakon podignute optužnice i završene istrage one mogu biti javno objavljivane i nitko to ne može spriječiti. No, s druge strane, kada se cijeli postupak protiv određene osobe proglasi tajnom, onda u tom slučaju ne bi smjele curiti informacije i moglo bi se raditi o kaznenom djelu", objašnjava nam Olujić.

U kojim se slučajevima postupak može proglasiti tajnim

O tome je, podsjetimo, ranije govorila i predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu Zlata Đurđević, koja je objasnila u kojim se slučajevima cijeli postupak može proglasiti tajnim.

"Danas imamo mogućnost proglašavanja čitavog kaznenog postupka tajnim, i to ne samo istrage, već i rasprave u pojedinim slučajevima. To može biti zaštita djeteta, zaštita privatnosti u slučaju seksualnog kaznenog djela, kada se radi o odavanju državne ili neke druge važne tajne, ali i u fazi istrage kada bi to štetilo samoj istrazi", kazala je Đurđević za Hinu.

''S druge strane, postoji zahtjev u svim demokratskim državama za slobodom medija i pravom javnosti da zna informacije koje su od prvorazrednog javnog interesa. Kada stavimo na vagu, uvijek će pretežiti interes i pravo javnosti te sloboda medija da objavi takve informacije'', zaključuje.