Olujić o sigurnosnim provjerama: S takvim smo pristupom imali vrlo loša iskustva i u komunističkom sustavu, a evo i zašto...

Prema pisanjima navedenog dnevnika, propisana obveza čelnika sudova i državnih odvjetništava bit će, da putem Ministarstva pravosuđa, zatraže sigurnosne provjere sudaca i državnih odvjetnika od Sigurnosno-obavještajne agencije.

Ocjenu o eventualnoj sigurnosnoj zapreci donosit će kolektivno tijelo unutar Vrhovnog suda i DORH-a, a sigurnosna izvješća na uvid bi dobivali samo predsjednik Vrhovnog suda, glavna državna odvjetnica i resorni ministar. Ako bi se sigurnosna zapreka za daljnje obnašanje sudačke dužnosti utvrdila, prema predviđenoj bi se proceduri obavještavalo ovlaštene inicijatore stegovnog postupka koji bi isti pokrenuli pred Državnim sudbenim vijećem. 

Bajke i demagogija

"Sigurnosne provjere, odnosno provjere porijekla imovine sudaca i državnih odvjetnika su bajke koje, po meni, predstavljaju čistu demagogiju. Takve provjere neće ni u kojem slučaju štititi zakonitost, a ni spriječiti korupciju te nadopuniti pukotine u postojećem pravnom sustavu, već će samo zamagliti stvarne nedostatke i prikriti prave probleme", rekao je u uvodnom dijelu razgovora Olujić pa podsjetio:

"S takvim smo pristupom imali vrlo loša iskustva i u komunističkom sustavu u kojem smo živjeli. Postojala je komisija o porijeklu imovine, ali je vrlo brzo utvrđeno da je besmislena pa se od toga odustalo čak i u Jugoslaviji, a sad se neka pametna glava sjetila da bi to trebalo činiti svakih pet godina. Ponavljam, radi se o čistoj demagogiji."

U nastavku razgovora zagrebački odvjetnik postavio je pitanje: "Što bi se dogodilo ako bi se, primjerice, utvrdila određena nezakonitost vezana uz pojedinog suca. Ukida li se onda jedna njegova presuda ili se ukidaju sve presude koje je taj sudac donio budući da mu se više ni u kom slučaju ni za što ne može vjerovati? Dakle, posljedica takvog pristupa bit će potpuna pravna nesigurnost".

Korumpirani suci i dvostruka šteta

O korumpiranim sucima i načinima obračuna s njima Olujić kaže: "Jedan od velikih problema hrvatskog pravosuđa definitivno je korupcija budući da su i suci 'krvavi ispod kože', ali zato postoje instrumenti državnih organa gonjena da takve devijacije utvrde i budu nemilosrdni u obračunu s takvim ljudima. Takvi slučajevi predstavljaju dvostruko veću štetu jer kompromitiraju hrvatsko sudstvo u cjelini i dovode do rušenja pravne sigurnosti, kao i povjerenja u hrvatsko pravosuđe. Međutim, za utvrđivanje eventualne nezakonitosti u njihovom radu i stjecanju imovine dovoljni su postojeći alati kojima se takve kompromitirane osobe mogu trajno isključiti iz hrvatskog pravosuđa ili državnog odvjetništva".

Nasuprot prijedlogu vladajućih, Olujić predlaže sljedeće: "Ono što je potrebno jest neprestana edukacija sudaca i državnih odvjetnika i nadzor njihove marljivosti, odnosno uspješnosti. Treba pojačati nadzor nad donesenim presudama u žalbenom postupku, ali i nad samim ponašanjem sudaca. Također, trebala bi postojati zamisao o koordinacijskom tijelu sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika, vještaka i sveučilišnih profesora koji bi se, na mjesečnoj razini, sastajali i raspravljali o određenim temama. Pri tome bi se tiskali zbornici radova koji bi služili kao materijal dostupan strankama u postupku. Na taj bi se način približili onome čemu težimo, a to je vladavina prava".

Cikličnost zakona

"U sjeni aktualnih pravosudnih skandala, najedanput su se ministarstvo pravosuđa i Vlada sjetili da bi trebalo nešto mijenjati. Na bitnu stvar ukazao je predsjednik Zoran Milanović kod izbora predsjednika Vrhovnog suda, a to je cikličnost zakona o sudovima. Novi bi prijedlog zakona taj posao morao prepustiti, po meni, kolegiju Vrhovnog suda uz predsjedničko dvokratno pravo veta i natpolovičnu većinu u Saboru ukoliko bi se zakon mijenjao" rekao je Olujić.

Zagrebački odvjetnik upozorio je i na rizike (pre)čestih izmjena zakona o sudovima: "Aktualni zakon o sudovima je na snazi od prvog siječnja 2021. i mislim da je to jedna velika uvreda sadašnjoj saborskoj većini i odboru za pravosuđe da se opet, u tako kratkom vremenu, želi mijenjati zakon. Nezadovoljstvo sudstvom u Hrvatskoj više je nego jasno i potpuno je opravdano, ali nedopustivo je zakon o sudovima mijenjati svake godine jer time unosite dodatnu pravnu nesigurnost".