Ogromne kazne čekaju hrvatske internet ratnike za govor mržnje: Postoje tri načina

Akt je donesen u listopadu prošle godine, a stupio je na snagu u veljači ove godine. Sva internetska posrednička poduzeća koja povezuju korisnike sa sadržajem, proizvodima i uslugama na jedinstvenom tržištu EU-a, bez obzira na to je li im sjedište u Uniji ili izvan nje, moraju poštovati Akt o digitalnim uslugama. To se odnosi na internetska tržišta, društvene mreže, platforme za dijeljenje sadržaja i internetske platforme za putovanja i smještaj.

Cilj je je uklanjanje nezakonitog sadržaja na internetu, između ostaloga, govora mržnje, dezinformacija i štetnog sadržaja za djecu. Koordinator za digitalne usluge u provođenju EU Akta u Hrvatskoj je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM). Nakon očekivanog usvajanja zakona o provedbi EU akta u Saboru, trebaju se donijeti i prateći pravilnici, između ostalih onaj koji će urediti pitanje dodjeljivanja statusa pouzdanih prijavitelja kršenja navedenog Akta.

Između ostalog će zadatak HAKOM-a biti podnošenje izvještaja Europskoj komisiji, a u tom smislu će Agencija imati uvid u rad nadležnih institucija koje izdaju naloge za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja na internetu (DORH, MUP, Državni inspektorat, Carinska uprava, Ministarstvo zdravstva te Agencije za elektroničke medije. Također, u nadležnosti HAKOM-a je i ispisivanje kazni u slučajevima nepoštivanja zakona, a riječ je o iznosima od 6630 do 66.360 eura.

FOTO: Pixabay

Micanje protuzakonitog sadržaja s interneta

Osim praćenja i u konačnici ispisivanja kazni, cilj je zakona legitimacija uklanjanja nezakonitog sadržaja s interneta. Treba pritom naglasiti da postoje tri načina uklanjanja nezakonitog sadržaja na internetu. Same internetske platforme već sada samoinicijativno miču nezakonit sadržaj temeljem svojih algoritama i drugih mjera procjene sistemskih rizika vezanih uz autorska prava, širenja mržnje, zavaravanja građana, dječje pornografije i slično.

Međutim, sada će platforme to biti dužne napraviti ako im im stigne nalog nadležnih hrvatskih institucija. a o tome moraju obavijestiti i sam HAKOM.  Treći način upravo će biti omogućen preko spomenutih pouzdanih prijavitelja kojima se taj status tek treba dodijeliti, a riječ je o tijelima javne vlasti i udrugama koje će pratiti objavu nezakonitih sadržaja na internetu te izravno platformama prijavljivati sadržaj kojeg je potrebno ukloniti.

Posebna pozornost objavi sadržaja na internetu usmjerit će se tijekom kampanje za predsjedničke izbore koji su na rasporedu krajem godine, pogotovo s obzirom na iskustvo generirano u prošlim kampanjama u Hrvatskoj, u prvom redu onoj za parlamentarne izbore kada se uvelike govorilo o stranačkim botovima. U tom smislu je EU Akt o digitalnim uslugama već u primjeni u Hrvatskoj. Naime, još u svibnju ove godine Meta je s Facebooka i Instagrama uklonila oko 150 lažnih profila koje se povezuje s članovima Mladeži HDZ-a i to temeljem prijave GONG-a. 

FOTO: Pixabay

Primjer botoba u kampanji

"Analizom objavljenom u veljači, utvrdili smo da niz lažnih profila, ukrašenih fotografijama pokradenima s interneta, redovito lajka objave na službenoj Facebook stranici HDZ-a. Nakon što je mnoštvo medija prenijelo Gongovo otkriće, HDZ botove nije odmah izbrisao, nego im je isprva samo promijenio imena i profilne slike kako bi takvi nastavili stvarati privid svoje podrške među građanima i zavaravati javnost u superizbornoj godini, što je Gong također zabilježio.

Bot profili obrisani su tek tjednima poslije, ali su njihovi lajkovi na HDZ-ovim objavama ostali", priopćeno je iz GONG-a početkom svibnja.  Inače, upravo se Ured pučke pravobraniteljice osvrnuo na proceduru odabira pouzdanih prijavitelja, zamjerivši zakonskom prijedlogu deficitarnost obrazlaganja uvjeta za njihov odabir. "Jedno od ključnih pitanja bit će granica između slobode izražavanja i govora mržnje te povezana sloboda informiranja, ali i pravo na djelotvoran pravni lijek, pravo na privatnost, kao i problem dezinformacija", naveli su u priopćenju.

FOTO: Pixabay

Nejasnoće u zakonu

"Mi ćemo osim fokusa na ljudska prava sve promatrati i kroz prizmu vladavine prava u Hrvatskoj", poručili su i ocijenili da "trenutno nije dovoljno jasno tko, što i kako treba raditi" pa je to potrebno jasno propisati za drugo čitanje prijedloga zakona. Inače, do sada je zakonsku obavezu odlučivanja što je govor mržnje u medijima jedino imala Agencija za elektroničke medije, ujedno nositeljica projekta hrvatske mreže provjeravatelja točnosti informacija. 

Političari će snositi odgovornost za govor mržnje na društvenim mrežama: Moraju brisati komentare

"Modaliteti suradnje HAKOM-a i Agencije za elektroničke medije vezane uz provedbu Akta o digitalnim uslugama su u fazi definiranja. Podrobnije informacije bit će objavljene čim budu poznate", poručili su. Hoće li Sabor donijeti navedeni Zakon do kraja godine i na koji način se vidjeti primjena Zakona na predstojećim predsjedničkim izborima, vidjet će se ubrzo.

*Tekst je nastao u okviru projekta '' Kako prepoznati govor mržnje, lažne vijesti i prikriveno oglašavanje?  ' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.