STRUČNJAK ZA SIGURNOST

Ogorec: Napad na Markovu trgu nije bio napad na štićenu osobu; faktor nestabilnosti su gospodarska i financijska neizvjesnost

Autor

Bjonda Lučić

Već smo pisali o tome koliko je Hrvatska sigurna zemlja, a nedavni događaj na Markovu trgu u kojem je 22-godišnji mladić pucao u policajca dodatno je potaknuo pitanje sigurnosti u našoj zemlji. 

22.10.2020. u 07:27
Ispiši članak

Koliko je zapravo ugrožena sigurnost dužnosnika u Hrvatskoj, to je pitanje  koje se pokrenulo već nakon Sinčićevog performansa s lubenicama, a nakon napada na Markovu trgu postalo je izuzetno ozbiljno. Prof. dr. sc. Marinko Ogorec, vojni analitičar i sigurnosni stručnjak za portal Direktno pojasnio je tko je zadužen za sigurnost pojedinih dužnosnika u RH te što se može učiniti po pitanju sigurnosti.

"Za sigurnost pojedinih dužnosnika u Republici Hrvatskoj zadužena je prvenstveno Uprava za posebne poslove sigurnosti, neposredno podređena Ravnateljstvu policije RH, odnosno Služba za osiguranje i zaštitu štićenih osoba u sklopu navedene Uprave. U okviru svojih nadležnosti ta služba permanentno radi analize i procjene potencijalnih prijetnji za svaku štićenu osobu i sukladno tome primjenjuje odgovarajuće operativne mjere", rekao je Ogorec i dodao: 

"Mora se naglasiti kako napad na Markovom trgu nije bio napad na štićenu osobu, već na štićeni objekt i prostor. U Republici Hrvatskoj nakon Domovinskog rata nije bilo pokušaja oružanih napada na pojedine štićene osobe i nadajmo se da će tako i ostati. Što se tiče konkretnog slučaja, još uvijek ne postoje potpuno jasni pokazatelji motiva napada. S obzirom na to da je napadač izvršio samoubojstvo, a svi dosad objavljeni materijali samo dodatno otvaraju nova pitanja, vrlo teško će biti u potpunosti rasvijetliti pravu istinu. Na žalost, ovaj nemili događaj dovoljno jasno pokazuje kako niti Republika Hrvatska nije imuna na pojedinačne oblike nasilja kojeg uglavnom gledamo putem medija u drugim zemljama". 

Objasnio je i što se može učiniti po pitanju sigurnosti dužnosnika. "Postoje točno definirani protokoli i operativne mjere koji se primjenjuju u skladu s procjenama ugroženosti. Konkretne mjere i postupke nije potrebno posebno obrazlagati, ali možemo biti sigurni kako je osoblje Uprave za posebne poslove sigurnosti dovoljno profesionalno i metodično odrađuje posao. Izuzetno teško je preventivno djelovati u slučaju individualnih napadača, jer se u pravilu radi o pojedincima koji uglavnom samostalno pripremaju napad, držeći svoj naum u dubokoj tajnosti sve do realizacije napada. Postoje i impulzivni individualni napadači, koji odluku o napadu donose u trenutku, bez posebnog planiranja, potaknuti nekim događajem ili samo uoče priliku za napad. Naravno, i njih je vrlo teško otkriti prije napada te tako spriječiti sam napad.

Hrvatska je sigurna zemlja

"Kada god dobijem pitanje o tome je li Hrvatska sigurna, uvijek komentiram – Hrvatska je sigurna zemlja. Prosječan građanin naše zemlje je po pitanju osobne sigurnosti od mogućeg terorističkog ili kriminalnog napada znatno sigurniji nego stanovnici mnogih većih i razvijenijih europskih država. Gospodarska nestabilnost, socijalna besperspektivnost financijska neizvjesnost i stalno prisutna prijetnja siromaštva sa svim negativnim konotacijama koje ono donosi sa sobom, znatno su ozbiljniji faktori nestabilnosti i nesigurnosti. Osim toga, nitko pa samim time niti Republika Hrvatska, nisu imuni niti pošteđeni prirodnih ili antropogenih ugrožavanja koji se periodički javljaju s više ili manje destruktivnim učinkom. Uostalom, vrlo aktualna pandemija korona virusa je najbolji pokazatelj, uz činjenicu da je Zagreb usred pandemije doživio i prilično razoran potres", zaključio je Ogorec. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.