OGLASITE SE U ANKETI Što mislite o političkom djelu Milana Bandića?

Dva desetljeća je Bandić dominirao zagrebačkom političkom scenom. Šest puta je izabran za prvog čovjeka grada, a spremao se i na novu predizbornu utrku za lokalne izbore u svibnju ove godine.

Bio je neumoran, znao je o Zagrebu više nego bilo tko, radoholičar koji nije stao niti kada mu se zdravstveno stanje pogoršalo, a liječnici savjetovali da "stane na loptu", samo su neke od izjava kojom su njegovi najbliži suradnici okarakterizirali njegov lik i djelo. Svakako je bio specifičan, a sam sebi najbolji PR kojeg je neki političar mogao imati. "Idemo delati" bila je njegova česta izjava, u moru onih kojima je znao začepiti usta svojim protivnicima ili čak nasmijati cijelu javnost.

Za sobom je ostavio nekoliko velikih kapitalnih projekata zbog kojih mu se često pripisuje da je Zagreb pretvorio u europsku metropolu. 

Od 433 odgojno-obrazovna objekta, dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola, koliko ih Grad Zagreb ima danas, u posljednjih 20 godina izgrađena je ili rekonstruirana i dograđena jedna trećina.

Za njegovih mandata izgrađeni su i mnogobrojni objekti javne namjene kao što su zgrada Hitne pomoći, Muzej suvremene umjetnosti, Glazbena akademija, bazeni u Sesvetskom Kraljevcu, na Sveticama i u Utrinama.

Radio je na projektima modernizacije i kvalitete javnog prijevoza niskopodnim tramvajima zagrebačke proizvodnje, a osigurana su i vozila za prijevoz osoba s invaliditetom. Nekada zapušteno područje uz Savu pretvorio je u park Bundek, poznato okupljalište građana, a pridonio je i izgradnji naselja Jelkovec u Sesvetama.

Iza njega su i brojne intervencije u kvaliteti prometne strukture grada poput rekonstrukcije rotora, izgradnje Jankomirskog mosta, spajanja Radničke ceste s Domovinskim mostom itd.

Jedno od zadnji njegovih megalomanskih projekata je sljemenska žičara, za čiju izgradnju se zainteresirao i sam USKOK s obzirom na to da je cijena projekta s početnih 300 milijuna kuna, skočila na više od 750 milijuna kuna.

Propali projekti i kontroverze

Bio je aktivan među građanima, družio se s njima i obilazio gradske četvrti. Radio je i stvari kojima se ne mogu pohvaliti mnogi političari. Učio je voziti bager, a nedavno je pomogao u obnovi 100. zabatnog zida u Zagrebu nakon potresa.

Međutim uz njega se vežu i brojne kontroverze, a iako je protiv njega podignuto oko 250 kaznenih prijava, samo su dvije dobile sudski epilog od čega niti jedna nije završila pravomoćnom presudom. 

Milan Bandić uhićen je u akciji Agram 21. listopada 2014. godine. Početkom ove godine Bandić se još jednom izjasnio da nije kriv za nezakonitosti u zbrinjavanju otpada nakon što je suđenje formalno krenulo ispočetka kada je USKOK optužnici u slučaju Agram pripojio optužbe za zbrinjavanje otpada. Sada se suđenje ostaloj 13-orici suokrivljenika zbog sudjelovanja u tzv. aferi Agram sada nastavlja, ali bez prvoosumnjičenog, odnosno Milana Bandića. 

Tu je i afera "štandovi" u kojoj je USKOK teretio Bandića, pročelnika gradskog ureda Ivicu Lovrića i Zdenku Palac iz Tržnica Zagreb da su zlouporabili položaj plaćajući troškove promidžbe inicijativi udruge "U ime obitelji" te dajući im da besplatno koriste štandove Tržnica Zagreb. Županijski sud u Zagrebu oslobodio je Bandića i njegove suradnike ove optužbe, zauzevši stav da nije počinjeno nikakvo kazneno djelo, međutim Vrhovni sud još nije donio odluku na temelju USKOK-ove žalbe na oslobađajuću presudu.

Iza njega su i brojni propali projekti poput Zagrebačkog Manhattana. Najavljivao je gradnju metroa, tramvajske pruge do aerodroma pa i tunel ispod Medvednice, a o smetlištu Jakuševac da ni ne govorimo.

Protiv njegovog projekta uređenja Cvjetnog trga na kojem je Tomislav Horvatinčić sagradio poslovno-stambeni objekt na mjestu kuće pjesnika Vladmira Vidrića, okupio se poveći broj prosvjednika, a iz tadašnje inicijative proizašao je i razvijao se Tomislav Tomašević, jedan od najozbiljnijih Bandićevih protivnika uoči lokalnih izbora.

Zaključno, podsjetimo i na dugometražni dokumentarni film "Kumek" posvećen radu Milana Bandića u režiji  Darija Juričana koji se 2019. kandidirao na predsjedničkim izborima i za koju svrhu je čak pokušao promijeniti ime u Milan Bandić. U središtu njegove kampanje bila je korupcija glorificirana kao unosna i legitimna metoda upravljanja, a koju je uvijek vezao upravo uz zagrebačkog gradonačelnika.

Svojom smrću Bandić je poremetio i političke kampanje svojih protivnika koji su se spremali pokušati svrgnuti ga s čela Zagreba nakon 20 godina. Sada kada Bandića više nema, bit će zanimljivo vidjeti koga će Zagrepčani odabrati da vodi grad.

Vas ipak pitamo da ocijenite političku karijeru pokojnog gradonačelnika i date svoj sud o njegovom dugogodišnjem vođenju glavnog grada Hrvatske.

Što mislite o političkom djelu Milana Bandića?