Odzvanja Plenkovićeva poruka turističkom sektoru: 'Nisam to čuo od drugih premijera'

Iz vrha vlasti i Hrvatske turističke zajednice (HTZ) pozivaju sve dionike u turističkom sektoru da pripaze na cijene kako bismo ostali konkurentni na tržištu. U međuvremenu, susjedne i mediteranske zemlje nude privlačne alternative – često povoljnije, a jednako slikovite i bogate sadržajem. Provjerili smo kakva je situacija u drugim popularnim mediteranskim lokacijama u usporedbi s Hrvatskom.

Neke od najpopularnijih turističkih lokacija u Hrvatskoj su Split, Dubrovnik i Hvar. Prema informacijama dostupnim na Bookingu i TripAdvisoru, noćenje u apartmanu za dvije osobe u Splitu u jeku sezone prosječno košta oko 150 eura. Naravno, ima i jeftinijih objekata, ali loše recenzije objašnjavaju zašto nekad cijena nije najvažnija. Pogledamo li situaciju u Dubrovniku, cijene se najčešće kreću od 150 do 250 eura, a slično je i na Hvaru.

Kod naših prekomorskih susjeda, Italiji, neke od najpopularnijih lokacija su Rimini, Amalfi i Cinque Terre. Na sve tri lokacije cijena apartmana za jednu noć za dvije osobe se kreće uglavnom od 100 do 150 eura, iako treba naglasiti da je Amalfi najskuplji i tu cijene uglavnom idu od 150 do 220 eura.

FOTO: Pixabay

'Novi hit Balkana' sve popularniji

Barcelona i Sevilla spadaju među najpopularnije lokacije u Španjolskoj i tu ćete noćenje u apartmanu za dvije osobe platiti između 80 i 160 eura. Treba dodati da ponuda na Bookingu ukazuje na to da ćete u Sevilli čak i u sred srpnja moći pronaći niz jeftinijih opcija s pristojnim smještajem pa tako možete odabrati i apartmane od samo 40-ak eura. Mallorca vrijedi za jednu od najpopularnijih turističkih lokacija u Španjolskoj, a o razmjerima ovisnosti o turizmu u ovom mjestu govore i brojni prosvjedi lokalnog stanovništva koje poručuje turistima da ne dolaze. Cijena apartmana za dvoje na Mallorci u sred sezone uglavnom premašuje 200 eura po noćenju.

Santorini, Krf i Atena najpopularnija su grčka ljetna odredišta. U glavnom gradu Grčke ćete noćenje u apartmanu za dvije osobe platiti u prosjeku 90 eura, dok ćete u sred sezone za to na Krfu izdvojiti oko 140 eura. Santorini je još jedna lokacija koja se bori s prekomjernim turizmom, a cijena apartmana za dvoje po noćenju ovdje se kreće između 140 i 240 eura.

Albanija se posljednjih godina izdigla iz turističke sjene i postala sve privlačnija destinacija na mediteranskoj karti. Svojom netaknutom obalom, povoljnim cijenama i autentičnom atmosferom, privlači sve veći broj turista. Podaci pokazuju stalan rast dolazaka, a mjesta poput Ksamilja, Sarande i albanske rivijere nerijetko se opisuju kao 'novi hit Balkana'. Prosječna cijena apartmana u Sarandiju je 40-ak eura, a u Ksamilu ćete morati izdvojit malo više - tu se cijena između 60 i 135 eura u jeku sezone. Oko 60 eura platit ćete noćenje u albanskoj rivijeri.

FOTO: Pixabay

'Hrvatska je rubno cjenovno konkurentna'

Ove brojke pokazuju samo jedan djelić turističke slike i ukazuju na to kako Hrvatska stoji u odnosu na svoje glavne konkurente. U tom kontekstu, nezanemariva je i izjava prvog čovjeka HTZ-a Kristjana Staničića koji je neki dan pozvao na mudro formiraju cijene usluga. Govoreći o tome koje su mediteranske destinacije skuplje, a koje jeftinije, pojasnio je kako je potrebno raščlaniti smještaj i ugostiteljske usluge. "U kratkim crtama, Hrvatska je u okvirima cjenovne konkurentnosti, ali mogu reći da, s obzirom na podatke, koji dolaze iz Eurostata i nekih drugih institucija, Hrvatska je rubno cjenovno konkurentna."

"Primjerice, hoteli i kampovi su povoljniji u Hrvatskoj u odnosu na zemlje iz kojih dolaze turisti - Austrija i Njemačka, ali smo zato skuplji od Grčke, Španjolske i Italije. S druge strane, privatni smještaj je malo skuplji od Italije i Francuske, a nešto povoljniji od Grčke i Španjolske", pojasnio je direktor HTZ-a.

Ekonomski analitičar Damir Novotny za portal Direktno navodi da će ova sezona biti presudna. "Hrvatska je postala rubno cjenovno konkurentna i sad su na potezu potrošači, odnosno turisti koji će presuditi ove godine hoće li te cijene moći proći ili neće. Ova godina je presudna, ključna, da vidimo odnos cijene i kvalitete. Jasno je da s tako visokim cijenama, a neadekvatnom kvalitetom usluge ne možemo proći."

FOTO: Sasa Buric / CROPIX / ilustracija

Plenković poslao poruku turističkom sektoru

Novotny ističe da Hrvatska ne može biti cjenovno usporediva sa Španjolskom, Egiptom ili Grčkom. "Hrvatska je bliža europskim tržištima i moguće je da tržišta ipak prihvaćaju tako visoku cijenu, ali u kraćim rokovima. Drugim riječima, smanjit će se broj dana boravaka. Kad idete na ljetovanje u Grčku, nećete ići na dva dana, a u Hrvatsku možete na tri dana. To je jedan bumerang našoj turističkoj strategiji."

Gledajući Italiju, analitičar navodi da situacija nije ista. "U Veneciji visoke cijene nisu odbojne turistima jer imaju druge motive dolaska. Rekao bih da je ova godina presudna da se otrijeznimo od ovakvog razumijevanja turizma."

Osim direktora HTZ-a, i sam predsjednik Vlade Andrej Plenković apelirao je da se pazi na cijene, dodajući da više od 50 posto europskih turista bira destinaciju u zadnji tren. "To je dovoljno jasna poruka svima u turizmu da vode računa o razumnoj politici cijena koja može biti i korisna za onoga tko pruža uslugu, ali jednako tako privlačna i prihvatljiva i priuštiva za onoga tko dolazi kao turist, odnosno kao gost."

FOTO: Nikola Brboleza / CROPIX / ilustracija

'Nisam to čuo ni od jednog drugog premijera'

"U tržišnoj ekonomiji to nema nikakvog smisla. Nikad nisam čuo niti jednog premijera niti jedne konkurentske zemlje da govori o cijenama. Cijene se formiraju na tržištu na principu ponude i potražnje. Ne možete se vi dogovarati oko cijena. Tržište je zadnji mehanizam koji će odrediti cijene, ne može to odrediti premijer", ističe Novotny.

Direktor HTZ-a objavio alarmantne podatke: 'Hoteli su nam skuplji nego u Grčkoj i Italiji'

Premijer poručuje da bi ovogodišnja turistička sezona mogla nadmašiti prošlogodišnju, koja je već bila rekordna, dok ekonomski analitičar upozorava da bi upravo ova sezona mogla biti presudna – godina u kojoj će se vidjeti mogu li visoke cijene zadržati korak s očekivanjima tržišta. Tko je u pravu – odlučit će oni koji broje svaki euro na odmoru.