Odvjetnici zgroženi, sudovi zakazali: Pučka pravobraniteljica upozorava Vladu i Sabor na veliki problem

Pučka pravobraniteljica pokreće, kako prvi doznaje portal Direktno, ispitni postupak zbog najnovije prakse upisivanja založnog prava na nekretnine siromašnijih dužnika, koji su često već i blokirani, za male iznose, čime se njihov dug dodatno uvećava.

“Svakako moramo vidjeti koji je razlog, odnosno cilj konkretnog upisa založnog prava na nekretnine kad su u pitanju preniski iznosi za pokretanje ovrhe na nekretninama. Uz uvažavanje prava vjerovnika da koriste zakonom propisana pravna sredstva za podmirenje svojih potraživanja, ova praksa posebno otegotno može djelovati na najsiromašnije, od kojih su veliki broj upravo starije osobe, i to u situaciji kada očigledno ionako imaju poteškoća s podmirivanjem osnovnih životnih potreba, pa tako i režija.

Pri tom, važan je i kontekst – to da su socijalne naknade za najsiromašnije preniske za izlazak iz siromaštva, da su troškovi života posljednjih godina drastično porasli, kao i da je socijalno stanovanje u Hrvatskoj gotovo nepostojeće. Zato ćemo pokrenuti ispitni postupak u kojem ćemo tražiti više informacija i propitati ovakvu praksu”, otkrivaju iz Ureda Pučke pravobraniteljice portalu Direktno.

FOTO: Davor Puklavec/PIXSELL

Diskriminiranje građana

“Dodatan problem je što se prigovor na ovakvo rješenje može uložiti samo elektronički putem javnog bilježnika ili odvjetnika, što jest u skladu sa Zakonom o zemljišnim knjigama, ali može imati diskriminirajući učinak na pojedine građane, i to prvenstveno temeljem imovnog stanja. I realno je očekivati da netko neće iskoristiti pravni lijek jer si to jednostavno ne može priuštiti, što može biti uvjetovano ne samo troškovima postupka, već i troškovima dolaska do najbližeg javno bilježničkog ureda. U Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu istaknula sam upravo ovaj problem, uz napomenu da u svakom pojedinom slučaju ukupni trošak koji građani imaju uvođenjem elektroničke komunikacije ne bi trebao biti veći od troška koji su imali prije uvođenja ove zakonske izmjene.“, naglašava pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter ekskluzivno za portal Direktno.

FOTO: Ivo Čagalj/PIXSELL

Košta: To je nedopustiva praksa, treba se oglasiti Ustavni sud

“Upis založnog prava je na žalost moguć, međutim ovakav je modus operandi više nego protivan moralu društva, a i temeljnom ustavnom i konvencijskom pravu vlasništva zaštićenim Protokolom br. 1. Europskog suda za ljudska prava (ESLJP), a sve s obzirom na činjenicu da su navedeni  subjekti svjesni da ovrhu zbog visine potraživanja nije moguće provesti radi navedenog čl. 80. Ovršnog zakona.

Nedopustivo je da navedeno bude osnova za nabijanje javnobilježničkih i odvjetničkih troškova.

Napominjem, u konkretnom slučaju je riječ o javnopravnim tijelima i ustanovama koje bi trebale djelovati u okviru javnog interesa.

Bilo bi stoga potrebno reagirati pokretanjem postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti Ovršnog zakona pred Ustavnim sudom RH.

Smatram da kada su ovakva vrsta potraživanja u pitanju da bi bilo potrebno u cijelosti isključiti mogućnost zasnivanja založnih prava na nekretninama, štoviše ukazujem da je odnedavno zauzeta sudska praksa po pitanju odbačaja zabilježbe u zemljišnim knjigama na način da se isključuje mogućnost ograničenja raspolaganja nekretninama upisom zabilježbe koja se temelji na postupcima kojima se ne utječe na upisanu vlasnost.

Dakle, od strane zakonodavca potrebno je na adekvatan način zaštiti javni interes uzimajući u obzir činjenicu kako je nedopustivo da se bagatelnim računima zasniva neravnomjerni teret na nekretninama građana kojima se ograničava raspolaganje istih”, ističe za portal Direktno splitska odvjetnica Doris Košta.

Naime, zadnjim izmjenama Ovršnog zakona onemogućena je ovrha jedine nekretnine koja služi za stanovanje, te dodatno u čl. 80. b stoji, među ostalim:

“Sud će prijedlog za ovrhu na nekretnini odbiti ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži ne prelazi iznos od 5300 eura, osim ako je prijedlog podnesen radi prisilnog ostvarenja tražbine radi zakonskog uzdržavanja ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom”.

FOTO: Marko Lukunić/PIXSELL

Ljubenko: Nije mi jasan pravni interes vjerovnika, to trebaju zaustaviti viši sudovi

Poznati odvjetnik za trgovačko i stvarno pravo Mićo Ljubenko za portal Direktno, na temelju dokumentacije nekoliko slučajeva čitatelja koji su se obratili portalu Direktno, ističe kako se “ovdje radi o pitanju pravnog interesa vjerovnika za upis mjere osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini”.

“Smatram kako ne bi imao pravni interes onaj vjerovnik čija tražbina očito ne može biti veća od propisane visine tražbine u Ovršnom zakonu za koju je dopušteno provesti ovrhu na nekretnini.

Iz dostupnih podataka ne vidim da je netko od dužnika tj. vlasnika nekretnine uložio žalbu na takvo rješenje iz razloga da nema pravnog interesa jer se tražbina ne može ovršiti na nekretnini na kojoj je rješenje upisano. Ako do sada viši sud o tome nije zauzeo stav, smatram da rješenje ovog pitanja leži na stavu višeg suda povodom žalbe dužnika kao vlasnika nekretnine”.

Dakle, odvjetnicima nije jasan pravni interes vjerovnika, a pučka pravobraniteljica sumnja kako se radi o iskorištavanju starijih i siromašnih, što vodi do socijalnih fraktura, odnosno upravo onoga što ne želi hrvatski premijer Andrej Plenković  i što Vlada tvrdi da nizom socijalnih mjera pokušava spriječiti.

Na temelju nekoliko upita čitatelja provjerili smo što o tome kažu u javnim i gradskim poduzećima koja su pribjegla toj praksi utjerivanja svojih potraživanja za stambenu pričuvu, grijanje, vodne naknade i sl., odnosno upisivanju založnih prava na nekretninama dužnika zbog iznosa glavnice od nekoliko desetaka do nekoliko stotina eura, što se potom kroz troškove postupka i naknade odvjetnika uvećava za više stotina eura.

FOTO: Davor Puklavec/PIXSELL

Poseban pritisak na starije i siromašne dužnike

Prema nekim prigovorima takva se potraživanja upisuju kao založna prava često i na temelju neažurirane evidencije vjerovnika, jer sudovi – naročito u Zagrebu, tvrde upućeni u problematiku, doslovno funkcioniraju kao zapisničari i nisu, navodno odbili niti jedan takav zahtjev.

Čak su i u nekim situacijama odobrili upis založnog prava na nekretnini, iako vjerovnik nije prethodno niti pokušao isto naplatiti putem Financijske agencije.

Netko je to odobrio u posljednih godinu dana

“Tako nešto se ranije nije događalo, ovo se pojavljuje u posljednjih godinu dana,” tvrdi naš izvor i sam donedavno zaposlen u vodstvu Zagrebačkog holdinga, naglasivši kako je za takve nepotrebne pravne radnje mig ili odobrenje morao dati netko od vodećih ljudi Grada Zagreba, odnosno uprava javnih poduzeća koje to rade.

Ističe, kako svakako treba provjeriti, je li se takvo neobjašnjivo ponašanje događa i izvan Zagreba.

FOTO: HINA

HEP: Sve su potvrdili nadležni sudovi

“Prije svega treba naglasiti da je zakonska obveza svakog kupca platiti račun za isporučenu energiju u roku dospijeća. Bez naplate isporučene energije nemoguće je osigurati uredno poslovanje i funkcioniranje bilo kojeg energetskog subjekta. Dapače, energetski subjekti su dužni poduzeti sve raspoložive mjere za naplatu. Isto vrijedi i za bilo koje drugo trgovačko društvo.

Mjera prisilnog  zasnivanja založnog prava na nekretninama radi osiguranja naplate tražbina legalni je i legitimni način pokušaja naplate potraživanja odnosno osiguranja osnovane novčane tražbine, utemeljenog na zakonskim propisima i važećim normativno-pravnim aktima u Republici Hrvatskoj. Ova se mjera koristi u krajnjem slučaju nemogućnosti naplate tražbine drugim sredstvima naplate i osiguranja. To znači da se pokreće tek kad se iscrpe sve druge opcije pokušaja naplate dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja, kao što su slanje podsjetnika na plaćanje, pisane opomene, davanje mogućnosti odgode plaćanja, obročne otplate duga ili reprograma duga, naplata putem instrumenata osiguranja plaćanja, privremena obustava isporuke te pokretanje ovršnog postupka radi naplate potraživanja. Tek onda je moguće podnijeti prijedlog za prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama dužnika.

O pravnoj osnovanosti prijedloga odlučuje nadležni sud (ne javni bilježnici!), a ne predlagatelji. Troškovi postupka koji terete dužnika rezultat su nepodmirivanja dugova i oglušivanja na sve prethodno poduzete aktivnosti vjerovnika te kao takvi nastaju upravo krivnjom dužnika. Namjera vjerovnika prilikom vođenja postupaka naplate i osiguranja ni u kom slučaju nije stvaranje dodatnog troška dužniku nego isključivo naplata osnovanih tražbina za isporučenu energiju. Ne postoji zakonska mogućnost da vjerovnik dužnika oslobodi tog troška, kao ni da radi razliku među kupcima s obzirom na njihovu dob ili bilo koju drugi socio-demografski kriterij. Tako se i sam postupak naplate i osiguranja može provoditi isključivo sukladno propisanoj zakonskoj proceduri.

Društva HEP grupe iskazuju visoki stupanj socijalne osjetljivosti i društvene odgovornosti u odnosima s kupcima, a posebno ranjivim skupinama kupaca. U to se, samo u posljednjih nekoliko godina, javnost mogla više puta uvjeriti, od privremenog suspendiranja isključenja tijekom pandemije, otpisa potraživanja za stanovništvo na potresom pogođenom području do uplate sredstava na ime solidarne naknade iz kojih se financiraju vaučeri za ugrožene kategorije kupaca. Sve se te, aktivnosti, međutim, temelje na posebnim propisima i zakonski utemeljenih odlukama.”, stoji u detaljnom odgovoru Hrvatske elektroprivrede, u čijem sastavu djeluje i HEP Toplinarstvo, a koji potvrđuje provođenje takve prakse.

Vlada Andreja Plenkovića dosad je pokazivala socijalnu osjetljivost

FOTO: HINA

Zagrebački holding: Upisom založnog prava ne dolazi do promjene vlasnika

"U slučajevima neplaćanja pričuve, postupak upisa založnog prava na nekretninu GSKG kao upravitelj nekretnine pokreće na zahtjev predstavnika suvlasnika ili nekoga od suvlasnika kada je dužnik predstavnik. Važno je napomenuti da se upis založnog prava ne provodi automatikom kod svakog dugovanja, već kod značajnijih dugova, odnosno kada dugovanje premašuje određeni prag koji definiraju suvlasnici.

Prije upisa založnog prava, šalje se pisana opomena suvlasniku koji ima dugovanje. U slučaju da dužnik ne podmiri dugovanje ni nakon opomene, a naplata nije moguća putem Financijske agencije, tada se na nekretninu može upisati založno pravo kao sredstvo osiguranja naplate.

Upis založnog prava predstavlja mjeru zaštite zajedničkih interesa svih suvlasnika u zgradi, odnosno predstavlja oblik osiguranja tražbine. Pri tom, ne dolazi do prijenosa prava vlasništva već se upisuje teret na nekretnini. Upravitelj je isključivo nalogoprimac suvlasnika glede prava i dužnosti te upravlja predmetnom stambenom zgradom u ime i za račun suvlasnika zgrade, u granicama ovlasti utvrđenih Ugovorom o upravljanju.

Evidencije matičnih podataka GSKG vodi transparentno te se svi matični podaci redovito ažuriraju temeljem vjerodostojnih dokumenata koje građani dostavljaju”, stoji u odgovoru Zagrebačkog holdinga o poslovanju Gradsko-stambeno komunalnog gospodarstva portalu Direktno.