RAZGOVARALI SMO SA STRUČNJACIMA
Odvajanje otpada i dalje je veliki problem u jednom dijelu Hrvatske: Evo što je razlog
Hrvatska se ulaskom u Europsku uniju obvezala kako će do 2020. godine odvojeno prikupljati polovicu otpada, no rezultati pokazuju kako to neće biti jednostavan zadatak. Situacija se dodatno komplicira ljeti, kad se zbog povećanog broja turista na našoj obali izazovi povećavaju.
O tom problemu razgovarali smo s predstavnicima Udruge "Sunce", nevladine, nestranačke i neprofitne organizacije osnovane 1998. godine koja danas, uz članove i volontere ima i tim zaposlenika, stručnjaka iz različitih područja, ujedinjenih u postizanju ciljeva zaštite okoliša i prirode. Na pitanje kakvo je stanje u pogledu odvajanja otpada na otocima rekli su nam kako otoci i dalje spadaju u izazovna područja u tom kontekstu.
"Unatoč pozitivnim pomacima, otoci i dalje nailaze na značajne izazove kada je riječ o odvojenom prikupljanju otpada. Nedostatak infrastrukture, posebno u turističkoj sezoni, kada broj posjetitelja višestruko nadmašuje broj stalnih stanovnika, predstavlja problem. Mnoge lokalne zajednice pokušavaju poboljšati situaciju, no još uvijek postoje općine s nedovoljno kapaciteta za prikupljanje i odvajanje otpada na potrebnoj razini", odgovorili su nam.
"Sunce je na Dugom otoku, u sklopu projekta Plastic-Free Croatian Island, provelo istraživanje među koncesionarima iz turističkog sektora, uključujući ugostitelje i pružatelje usluga u kampovima. Rezultati upitnika pokazuju da većina koncesionara (79 posto) odvaja plastičnu, staklenu i metalnu ambalažu, no i dalje postoji izazov jer otpad, nakon razvrstavanja, često završava kao miješani otpad", nastavili su.
Ispitanici su također ukazali na problem
"Ispitanici su ukazali na problem, ističući kako često nema uvjeta za separativno odlaganje otpada u lokalnim sustavima. Ovi nalazi naglašavaju važnost ulaganja u infrastrukturu za upravljanje otpadom kako bi se omogućilo učinkovitije odvajanje i zbrinjavanje otpada na otocima. Na temelju prikupljenih podataka i utvrđenih mogućnosti poboljšanja, bit će ažuriran Akcijski plan smanjenja zagađenja plastikom u Općini Sali za razdoblje 2021. – 2026. Dugog otoka", zaključi su u odgovoru.
Nastavili su kako je grad Krk svakako jedan od pozitivnih primjera jer je svojim sveobuhvatnim sustavom odvajanja otpada postigao visok stupanj reciklaže i minimalizirao količinu otpada koji završava na odlagalištu. "Već dugi niz godina na Krku se provodi sustav cirkularne ekonomije, ili kružnog gospodarstva, koji ne odbacuje sirovine, već ih iskoristiti za ponovnu proizvodnju", istaknuli su.
"Tako se smanjuje potrošnja ograničenih prirodnih resursa (nafta, drvo, željezo), a sukladno s tim i otpad. Nažalost, u brojnim drugim otočnim mjestima situacija nije takva, što je često rezultat manjka sustavnog pristupa", rekli su. Hrvatska se i dalje suočava s izazovima u usklađivanju zakonodavstva i praksi prema ciljevima EU za kružno gospodarstvo, što je jasno vidljivo i iz izvješća o stanju upravljanja otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji provedenog AWASTER projektom.
Infrastruktura je i dalje ograničena
"Infrastruktura za oporabu i reciklažu u Hrvatskoj i dalje je ograničena. Tržište sekundarnih sirovina praktički ne postoji, a stopa reciklaže je niska. Sustav naplate za zbrinjavanje otpada također nije usklađen s realnim potrebama – primjerice, naplata prema količini neodvojenog otpada mogla bi dodatno potaknuti pravilno razdvajanje i reciklažu", dodali su iz udruge.
Napomenuli su kako je na nacionalnoj razini ključno ograničenje učinkovitog gospodarenja otpadom u nedostatku cjelovitih sustava i strategija, što usporava napredak prema kružnom gospodarstvu i dugoročno održivim praksama. Turistička sezona iznimno povećava količinu otpada u priobalnim područjima, posebno plastike, na jadranskim otocima i priobalnim područjima.
"Primjerice, naši podaci s Plastic-Free Croatian Island pokazuju kako je tijekom sezone prisutno znatno veće stvaranje otpada, posebno plastike. Ugostitelji, brodari i pružatelji usluga su pod pritiskom brzog servisa, pa češće koriste jednokratne plastične proizvode", napomenuli su. dodavši kako turisti često nisu upoznati s lokalnim praksama odvajanja otpada, što otežava uspostavu održivog sustava gospodarenja otpadom.
Provode hvalevrijedan projekt
Iz udruge su naveli i kako odnedavno na Dugom otoku, na zapadnoj obali Istre te na rijeci Brenti u Italiji provode projekt "Wastereduce", čiji je cilj edukacija dionika i poboljšanje infrastrukture u zaštićenim područjima. "Kako bi se dodatno potaknuo održiv turizam važno je educirati lokalce i posjetitelje o pravilnom odvajanju otpada, kao i promovirati korištenje višekratnih proizvoda i ekološki prihvatljivih alternativa jednokratnoj plastici", napomenuli su.
Hrvatske tvrtke bježe od ovog biznisa: 'Volim ovdje pitati hoćemo li zabraniti cipele'
Na koncu, dodali su kako kapacitet za pravilno zbrinjavanje otpada na Jadranu nije dovoljan, osobito na otocima. "Manjak mjesta za odlaganje i reciklažu otpada na otocima i u priobalju dovodi do gomilanja otpada, koji može završiti u moru. Sunce se snažno zalaže za smanjenje otpada na izvoru kao ključnu strategiju, promičući smanjenje korištenja jednokratne plastike i poticanje na ekološki prihvatljive alternative koje smanjuju pritisak na postojeće kapacitete zbrinjavanja i štite okoliš, a na kraju i sam turizam", zaključili su.
*Tekst je nastao u okviru projekta ''Što smrdi u hrvatskom modelu gospodarenja otpadom?'' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.