Odlaskom Milana Kujundžića aktualna Vlada 'podebljava saldo' rekordnog broja smjena ministara

Odlaskom Milana Kujundžića sa svoje funkcije Vlada Andreja Plenkovića "podebljava saldo" kao ona koja je doživjela daleko najviše smjena i rekonstrukcija od hrvatske samostalnosti.

Posljednja velika rekonstrukcija dogodila se u ljeto prošle godine kada je došlo do zamjene na čelnim pozicijama čak sedam ministarstava, a prije toga se dogodila velika rekonstrukcija zamjene Mostovih ministara i ulaska HNS-a u Vladu. 

Podsjetimo, prošle godine je tako umjesto Gabrijele Žalac u Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU došao Marko Pavić, dotadašnji ministar rada i mirovinskog sustava.

Pavića je u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava zamijenio tadašnji šef Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Josip Aladrović. 

Umjesto ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića došla je dotadašnja državna tajnica u tome ministarstvu Marija Vučković. Ministricu vanjskih i europskih poslova Mariju Pejčinović Burić, koja je preuzela dužnost glavne tajnice Vijeća Europe, zamijenio je tadašnji veleposlanik u Njemačkoj Gordan Grlić-Radman. 

Ministra uprave Lovru Kuščevića zamijenio je dekan Veleučilišta u Šibeniku Ivan Malenica.

Mario Banožić, koji je vodio Ured državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji, postao je ministar državne imovine umjesto Gorana Marića. Umjesto Nade Murganić ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku postala je HDZ-ova saborska zastupnica Vesna Bedeković.

Sve je počelo izbacivanjem Mostovih ministara na sjednici Vlade

Prva i definitivno najupečatljivija smjena ministara dogodila se na 33. sjednici Vlade 27. travnja 2017. godine. Vlada je odlučivala o prijedlogu oporbe za izglasavanje nepovjerenja ministru financija Zdravku Mariću, a premijer Plenković pozvao je sve ministre da se izjasne protiv izglasavanja nepovjerenja. No, ministri Slaven Dobrović, Vlaho Orepić i Ante Šprlje glasali su protiv Marića. Mostov ministar uprave i potpredsjednik Vlade Ivan Kovačić nije bio prisutan na sjednici, ali je također otišao sa svog mjesta.

Nakon odlaska Mosta iz vladajuće većine, u vladajuću koaliciju ulazi HNS. HNS je tako u lipnju 2017. dobio mjesto potpredsjednika Vlade te Ministarstva graditeljstva koje je od Lovre Kuščevića preuzeo Predrag Štromar, a Pavu Barišića kojeg je oporba u tijeku kampanje za lokalne izbore napadala zbog plagiranja i autoplagiranja doktorske disertacije, naslijedila je Blaženka Divjak. Dogodila se i zamjena na čelnoj poziciji Ministarstva rada i mirovinskog sustava kojeg je preuzeo Marko Pavić umjesto Tomislava Ćorića, koji je od Dobrovića preuzeo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

Samo nekoliko dana poslije ostavku na mjesto ministra vanjskih poslova, a zbog ulaska HNS-a u Vladu, dao je Davor Ivo Stier kojeg je naslijedila ministrica Marija Pejčinović-Burić. 

Nakon samo godinu dana došlo je do velike afere 'Hotmail', zbog koje je ostavku dala ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić koju je naslijedio Darko Horvat, koji je ministar bio i u Vladi Tihomira Oreškovića.

Velik dio njih morao je otići zbog imovinskih kartica, ali i loše percepcije

Od početka mandata Andreja Plenkovića došlo je do čak 17 izmjena na ministarskim funkcijama i napravljene su dvije rekonstrukcije Vlade, do sada najviše od početka višestranačja u Hrvatskoj. U tri slučaja radilo se o rotaciji funkcija (Kuščević, Ćorić, Pavić), dok se u ostalih 14 slučajeva radilo o smjenama ili ostavkama zbog ideološkog neslaganja (Davor Ivo Stier) ili odlaska na međunarodnu funkciju (Pejčinović-Burić).

Zanimljivo je i kako je većina smijenjena nakon afera i zbog velikog pritiska javnosti, uglavnom po sličnom scenariju.

Loša percepcija u javnosti zbog afera je "presudila" tako Tolušiću, Kujundžiću, Murganić, Žalac, Mariću, Kuščeviću, Dalić, ali velikim dijelom i Paviću, koji je zbog neuspjeha u pokušaju provođenja mirovinske reforme i loše percepcije u javnosti napustio svoju poziciju i došao u novo ministarstvo. Velik broj smijenjenih ministara je imao i upadljivih problema s nekretninama i s popunjavanjem imovinskih kartica te ih se općenito teretilo za sukob interesa, što bi svakoj idućoj vlasti trebala biti velika opomena.